AktivizamHrabra Lola

Tek svaka dvadeseta Nobelova nagrada ide u ruke žene

Vjerujemo da svi znate ko je bio Alfred Nobel – čovjek koji je svojim izumom promjenio svijet i vođenje ratova za sva vremena. Do sada pronađen arhivski materijal pokazuje da je Nobel bio idejni tvorac i kreator čak 355 izuma…

Redakcija

Vjerujemo da svi znate ko je bio Alfred Nobel – čovjek koji je svojim izumom promjenio svijet i vođenje ratova za sva vremena. Do sada pronađen arhivski materijal pokazuje da je Nobel bio idejni tvorac i kreator čak 355 izuma od kojih je najpoznatiji dinamit. Svoje bogatstvo, vrijedno skoro 150.000.000 dolara, Nobel je ostavio na raspolaganje švedsko-norveškom klubu u Parizu. U junu 1900 godine, četiri godine nakon Nobelove smrti, osnovan je fond i utemeljena “Nobelova nagrada” –  priznanje koje se svake godine na dan Nobelove smrti, 10.12, dodjeljuje najuspješnijim pojedincima ili grupama iz oblasti fizike, hemije, medicine, književnosti, mira, a od 1969 godine postoji i Nobelova nagrada za ekonomiju. Nagrade za hemiju i fiziku dodjeljuje Švedska akademija za nauku, za medicinu (i filozofiju) Karolinski Institut u Stockholmu, a za mir komisija od pet članova koju bira Norveška narodna skupština.


Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koja se dodjeljuje u svijetu nauke i književnosti, ali ono što je posebno zanimljivo je statistika o dobitnicima, odnosno dobitnicama pomenute. Od osnivanja fonda i utemeljenja nagrade, dodjeljeno je ukupno 839 lauerata. Od 839 nagrada, čak 795 je dodijeljeno muškarcima, a samo 44 ženama.

Marie Curie je prva žena dobitnica Nobelove nagrade iz oblasti fizike, 1903. godine kada je nagradu podijelila sa suprugom Piereom te naučnikom Henrijem Becquerelom, a uz objašnjenje da je istraživanje fenomena radioaktivnog zračenja došlo nakon što je isto otkrio profesor Becquerel. Marie je ujedno i jedina žena koja je do sada dobila dvije nagrade i to iz dvije različite naučne oblasti – drugi put joj je nagrada uručena za rad i doprinos na području hemije, 1911. godine. Bila je prva osoba koja je podijelila dvije Nobelove nagrade, jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja i jedina žena koja je dobila dvije nagrade.

Zc1tSDms1xdANiheHHnCoCpS

Selma Lagerlöf, književnica i feministica iz Švedske je prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1909. godine. Lagerlöf je nekoliko puta bila nominirana, ali njenoj kandidaturi se, između ostalih, protivio i Carl David af Wirsen, sekretar Švedske akademije i jedan od tadašnjih autoriteta u švedskoj književnosti. 1909 godine većina je ipak nadglasala Wirsena i dodijelila nagradu Selmi zbog “visokog idealizma, bogatstva mašte i duhovne percepcije koja karakterizuje njena djela”.

Selma_Lagerlf_i_sitt_arbetsrum

Iako je prvenstveno poznata po svom književnom radu, Selma je bila i politički angažovana, prvenstveno u pogledu borbe za pravo glasa žena. Kao aktivna članica liberalne stranke, održala je mnoge inspirativne govore, a od kojih je najpoznatiji “Država i dom” održan na Međunarodnom kongresu za ženska prava glasa, 1911. godine u Stockholmu. Žene su u Švedskoj pravo glasa dobile 1919. godine. Lagerlöf zauzima značajno mjesto ne samo u švedskoj nego i u svjetskoj književnosti, a svojom borbom za pravo glasa žena doprinijela je izgradnji švedske demokratije.


Među 44 počasna priznanja uručena ženama, našla se i Malala Jusafzaj iz Pakistana koja trenutno nosi i titulu najmlađe dobitnice – 2014. godine kada je kandidovana za Nobelovu nagradu za mir i kada joj je ista dodijeljena, Malala je imala 17 godina, a nagrada joj je dodijeljena za nesebičnu požrtvovanost i rad u borbi za prava djece.

Najstarija žena dobitnica nagrade je Doris Lessing kojoj je 2007. u 87 godini uručeno prestižno priznanje iz oblasti književnosti. Za Lessing kažu da je “pripovjedač ženskog iskustva koja sa skepticizmom, žarom i vizionarskom snagom analizira podijeljenu civilizaciju”.

Samo 16 od 44 žene su dobitnice nagrade u oblasti nauke što čini tek 3% od ukupnog broja dodijeljenih nagrada. Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je ženama dva puta od 1900. godine – Mariji Curie 1903. i Mariji Goeppert Mayer 1963. za razvoj modela atomske jezgre. Čak 40 godina, a od uvođenja Nobelove nagrade za ekonomiju se čekalo da se ista dodijeli i jednoj ženi – to se desilo 2009 godine, a dobitnica je bila Elinor Ostrum.

Zanimljivo je spomenuti da Nobelova nagrada za fiziku nije dodijeljena ženi još od 1963 godine, a ako se uporedi ukupan broj dodijeljenih nagrada, žene su bile dobitnice u 5,2% slučajeva što u prosjeku znači da je tek svaka dvadeseta nagrada uručena nekoj ženi.

Selma Lagerlöf nije bila jedina žena čiji rad je osporavan od strane jednog muškarca. Broj dodijeljenih nagrada ženama je pokazatelj da tu “nešto ne štima” – da li su kandidatkinje nominovane za Nobelovu nagradu zaista nedovoljno dobre ili je to nagrada rezervisana za muškarce? Da li je moguće da se u tako elitnom, naučnom društvu, dešava otvoreni seksizam?

 

Pročitaj još

Od iste osobe

 

Najnovije