MjestaRadoznala Lola

Tabela srećnih zemalja – u kojoj biste vi živjeli?

Kaže da mu je teško, a uvijek je nasmijan ili Govori da je srećan, a uvijek je nervozan i zabrinut. Možda ovo djeluje protivrječno i nekako se čini da tu nešto ne štima, ali zapravo se u ovakvim tvrdnjama krije vrlo smislena…

Priredila Maja Mihajlović

Kaže da mu je teško, a uvijek je nasmijan ili Govori da je srećan, a uvijek je nervozan i zabrinut.

Možda ovo djeluje protivrječno i nekako se čini da tu nešto ne štima, ali zapravo se u ovakvim tvrdnjama krije vrlo smislena istina. A kako u životu ništa nije jednostavno, tako nije ni sreća. Da ovdje nije riječ o kontradikciji između našeg ponašanja i govora, potvrdilo je i najnovije istraživanje sreće i blagostanja koje je sproveo Galup, centar za istraživanje javnog mnjenja. Pa šta je to zapravo sreća i kako je procjenjujemo?

Kao što smo rekli – i sreća je komplikovana. Ona je, na neki način, spoj dvije dimenzije, koje je nobelovac Danijel Kaneman nazvao vrijednosnom i iskustvenom.

Vrijednosna, kako samo ime sugeriše, odnosi se na opšta rasuđivanja o vrijednostima u našem životu i svijetu koji nas okružuje. To je tip procjene koji pravimo kada, na primjer, kažemo da nam je život težak ili lagodan, da je obrazovanje u našoj državi odlično, da zdravstveni sistem (ne) funkcioniše dobro ili da smo u veoma lijepoj, zdravoj vezi. S druge strane, iskustvena sreća odnosi se na sva ona unutrašnja iskustva i osjećanja poput ljutnje, stresa, brige, radosti, smijeha.

dancing-woman-sunsetMožda djeluje malo čudno, ali svaka osoba zapravo živi na jedan način i, istovremeno, stvari procjenjuje na drugi i često se dešava da naše stanje duha odudara od procjene okolnosti u kojma se nalazimo i u kojima živimo. Istraživanja poput ovog, koje je sproveo Galup, otkrivaju nam više o toj podvojenosti, ali i o tome kako sreću doživljavaju ljudi u različitim zemlljama i dijelovima svijeta.

A kako to složeno ispitivanje, koje treba da obuhvati oba lica sreće, izgleda? Za mjerenje vrijednosne sreće čovjek treba da kaže šta misli na kom mjestu se sada nalazi ako bi se njegova sreća mjerila skalom od jedan do jedanaest, a onda da odredi mjesto na kojem misli da će biti za pet godina. Pri tome, jedanaest predstavlja najbolji mogući život koji se može zamisliti, dok je jedinica oznaka za najgore moguće stanje.

S druge strane, da bi se odredilo iskustveno blagostanje, potrebno je doći do odgovora o različitim situacijama, stanjima i doživljajima od prethodnog dana. Tako se može dobiti prilično pouzdan uvid u nečije stanje duha, jer je riječ o osjećanjima kojih se ispitanik može jasno prisjetiti.

rainbow

Uz pomoć ovih informacija, određuje se odnos pozitivnih i negativnih iskustava i stavova ljudi u svakoj zemlji, a zatim i njihovo mjesto na opštoj skali, to jest pravi se svojevrsna rang lista za sve zemlje svijeta za svaku od dvije dimenzije po naosob. A onda dolazi najzanimljiviji dio – poređenje.

Kada se ove dvije liste stave jedna pored druge, prvo što se uočava jeste da se najsrećnije nacije potpuno razlikuju, zavisno od toga koja dimenzija sreće je vrednovana. Dakle, lako je zaključiti da u zemljama u kojima ljudi smatraju da imaju izuzetno dobre životne uslove istovremeno nisu lično zadovoljni svojim životom.

Poredeći deset zemalja koje zauzimaju najviša mjesta u obje kategorije, upada u oko da nema nijedne zemlje koja se pojavljuje istovremeno na obje liste.

Još jedna zanimljiva stvar je da, kada je riječ o vrijednosnom blagostanju, postoji visoka korelacija između ekonomskog bogatstva, koje se izražava u dohotku po glavi stanovnika i subjektivnog osjećaja lagodnosti i komfora. Međutim, kada je riječ o iskustvenoj dimenziji sreće, ove korelacije nema. Čini se da novac i bogatstvo imaju daleko veći uticaj na način na koji vrednujemo i ocjenjujemo svoj život, nego na način na koji ga osjećamo i proživljavamo.

A couple celebrating.

Sve ovo jasan je pokazatelj da, iako smatramo da sve oko nas “štima”, sistem funkcioniše i dalje možemo da se osjećamo nesrećno i nezadovoljno iznutra i obrnuto, osjećaj sreće može da nas ispunjava, iako su okolnosti u kojima živimo nezadovoljavajući i ne bismo imali ništa protiv da se mijenjaju.

Što se same klasifikacije država tiče, kada je riječ o doživljaju sreće, postoji jaka regionalna koncentracija najsrećnijih zemalja svijeta: čak osam od deset zemalja su latinoameričke države. Kako objasniti taj fenomen? Najprije mentalitetom i kulturom – ova društva imaju sklonost da na svaki problem ili izazov reaguju na najpozitivniji način, a uz to imaju i optimističan stav prema životu i budućnosti. Ako još takvom “srećnom” mentalitetu dodamo činjenicu da su materijalni uslovi života u ovom području sve bolji, najnoviji rezultati ne bi trebalo da nas iznenade.

U svjetlu svega ovoga, moglo bi se postaviti pitanje da li je moguće spojiti ove dvije strane novćića zvanog sreća ili je u ljudskoj prirodi da uvijek vidi samo jednu stranu i da se uvijek nalazi na nekoj klackalici spolja i iznutra?

Za kraj, pogledajte tabelu najsrećnih zemalja i razmislite, ukoliko ih nije moguće ujediniti, kojoj dimeziji sreće biste vi dali prednost.

Položaj zemalja svijeta prema tipu sreće i blagostanja:

VRIJEDNOSNO

  1. Norveška
  2. Švajcarska
  3. Danska
  4. Finska
  5. Novi Zeland
  6. Holandija
  7. Australija
  8. Švedska
  9. Izrael
  10. Austrija

ISKUSTVENO

  1. Paragvaj
  2. Gvatemala
  3. Honduras
  4. Uzbekistan
  5. Ekvador
  6. El Salvador
  7. Indonezija
  8. Kostarika
  9. Urugvaj
  10. Kolumbija

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije