Finansijska pismenost

Poznajem čovjeka koji štedi na toalet papiru da bi jeo sufle u restoranu u centru

tekst: Miloš Grujić

Da li ste ikada računali koliko godišnje potrošite na kafu? Na internet? Kako biste mogli da taj iznos sačuvate za nešto neophodno? Postoji efikasan, a jednostavan način koji možete naučiti od vrhunskih sportista, da izbjegnete neočekivane udare na kućni budžet.

U prošlom tekstu sam spomenuo da je najbolji način da kontrolišete svoje troškove jačanje samodiscipline. Dobio sam nekoliko primjedbi da nisam primjerima ukazao na samodisciplinu i na vođenje troškova.

Pa, evo, da pokažem sad. Ovih dana je u toku Olimpijada. Pravo doba da pokažem kako je najbolja paralela sa ličnim finansijama, tj. štednjom, komparacija sa vrhunskim sportistima. Upoznao sam mnogo sportista i trenera. Vrhunskih. Svjetskih prvaka. Zajedničke osobine su im posvećenost cilju, disciplina, volja, požrtvovanost i poštovanje planova. Ali i širokogrudost i velikodušnost.

Od njih treba učiti mnoge lekcije za život. Dobro, treba, ali kakve veze sad to ima sa ličnim finansijama?

Evo kakve.

Prva lekcija je – Vježbaj.

Cijeni sebe. Sebi i porodici smo navjiše vrijedni zdravi i raspoloženi. Zato živite zdravo. Kada treniraš bolje se osjećaš i više misliš na svoje zdravlje. Samim tim se i hraniš zdravije. Posljedica toga je da ne trošiš na nezdravu hranu. Dakle, pazićeš koliko trošiš i na kakvu hranu.

ilustracija 1

Ilustracije radi, neka vam je kategorija „Hrana i bezalkoholna pića“ pod rednim brojem 13. To znači da uz svaki evidentiran trošak vezan za (is)hranu stavite oznaku 13. Takođe, možete da odvojite iznos za rekreaciju, ali i druge fiksne troškove.

Dalje, ulažite u sebe. Stalno. Tražite literaturu iz svoje struke ili knjige o biogafijama uspješnih ljudi i učite iz njih. Ne bacajte pare na smeće od štampe ili od knjiga. Stalnim učenjem i ulaganjem u sebe više ćete cijeniti svoje vrijeme. Ovdje napravite razliku od knjiga iz kojih učite, štampe iz koje se stvarno informišete i knjiga uz koje odmarate u slobodno vrijeme. U primjeru sa slike, ovaj trošak je kategorija broj 19. Pri dnevnom evidentiranju troškova, uz trošak za kupljene knjige možete da stavite broj 19.

Na opisani način ćete, u svako doba, znati koliko ste do danas potrošili u koje svrhe.

Treća lekcija je: „Ne štedite na bližnjima“.

Neću da štedim na garderobi i hrani za Helenu niti da Tijani kupim jeftiniji buket. Neću ni da roditeljima ili sestri kupim jeftiniji poklon. Dakle, uštediću na sebi. Tačka.

„Pa, zar na sebi da štedimo?“, zapitaćete se.

Pa, eto, ne morate. Možete i na voljenim osobama ako hoćete. Ja ne radim tako.

Okvir za vaše troškove je raspon od pijanog milionera do škrtice. Znam jednog koji štedi na toalet papiru da bi jeo sufle u restoranu u centru. Štednja jeste odricanje od tekuće potrošnje, ali sve ima svoje granice. Baš zbog tih granica suština štednje jeste da planirate troškove i da trošite manje nego što zarađujete. Ovdje vam pokazujem trikove za planiranje i uštede.

Četvrta korisna lekcija je: „Držite se ambicioznih, ali realnih planova“.

Većina nas neće zaraditi milione pa da brine kuda će sa tim novcem. Sve računice se mahom prave na osnovu nekog prosjeka. Zamislimo sad nekoga ko čitav život prima prosječnu platu. Neka se ona kreće 840 KM mjesečno. Na godišnjem nivou iznosi 10 080 KM. Ta cifra puta 40 godina radnog staža iznosi 403 200 KM. Vidite na šta ciljam. I da se prosječna plata udvostruči, prosječan radnik neće šparanjem od neto plate odvojiti za jahtu. Da bismo samo oprihodovali milion tokom radnog vijeka,  treba da mjesečno zarađujemo barem 2 083 KM. Neto. Bez poreza i dopriniosa. Mjesečno! I tako 40 godina! Dakle, od vrhunskih sportista treba da naučimo da budemo ambiciozni, ali da prepoznamo svoje granice. Kroz sport i druženje sa sportistima sam spoznao da prepoznam svoje domete, ograničenja, ali i mogućnosti. Imam disciplinu, ali ne i talenat za vrhunske rezultate u sportu. Bolje rezultate sam postigao trošenjem energije i vremena na drugim poljima nego da sam se posvetio sportu. I srećan sam!

Kada priznate sami sebi svoje mogućnosti, sve ostalo je igra.

Prema tome, (na)pravite plan za konkretnu stvar. Na primjer: „Na cipele ću da potrošim toliko i toliko u oktobru.“

Moj drug iz klupe je u šali govorio: “Pare koje ponesem na more da potrošim za ‘svaki slučaj’, potrošim u svakom slučaju!”

Ako ne znate šta vam je prioritet, svaki trošak izgledaće hitan i neizbježan. Zato planirajte fond odnosno konačan iznos koji ćete za određen period uštediti “za registraciju auta”, “za osiguranje”, “za ljetovanje”, “za knjigu”, „za štednju“, „za renoviranje“ i tako dalje. Treba da planirate mjerljivo „punjenje“ tog fonda tokom određenog perioda i da pratite to „punjenje“. Na primjer, ilustracija 2 pokazuje kako bih vodio lične finansije za današnji dan.

 

ilustracija 2

 

Ispunjenje plana podrazumijeva posvećenost, volju, iskrenost, ali i spremnost na poraze i iznenadne udarce. Sjećate se kako kaže penzioner Roki: “Da ti kažem nešto što već znaš. Svijet nije sav u suncu i dugama. To je vrlo strašno i gadno mjesto. I bez obzira na to koliko si jak, on će te baciti na koljena i držati te tako trajno ako mu dozvoliš. Ti, ja niti niko drugi te neće udariti tako snažno kao život. Ali, ne radi se o tome kako jako udariš. Radi se o tome kako jako možeš biti udaren, a da nastaviš dalje, koliko možeš da izdržiš, a da i dalje ideš naprijed. Tako pobjednici rade! Sad, ako znaš koliko vrijediš, kreni i pokaži koliko vrijediš, ali nemoj upirati prstom govoreći da nisi uspio zbog njega, zbog nje ili nekog tamo. Kukavice to rade, a ti nisi kukavica! Bolji si od toga!“

Ma koliko dobro nastojali da planirate, život će da vas iznenadi. Pun je nepredviđenih situacija. Prijatnih i neprijatnih. Spremite se za njih tako što ćete se držati plana, ali biti spremni i na najgori mogući ishod. Na primjer, najbolji način da „zabacite“ novac u stranu je da, kada idete na piće, budete spremni da ćete platiti čitav račun. Nekad ćete da podijelite trošak, nekad će neko da vas počasti, ali na dugi rok, u prosjeku svaki drugi odlazak na piće bićete u pravu. 🙂 Važno je da onu razliku nastojite da preusmjerite u „fond“ za konkretnu stvar.

Evo kako ja to pokušavam. Nas petorica svako jutro prije posla pijemo kafu. U prosjeku, svaki od nas jednom sedmično plati za svu petoricu. Tako, kad se sve sabere i oduzme, računajući rođendane i druge prilike – na dugi rok – svako samo sebi plaća prvu jutarnju kafu. Nastojim da i kada me počaste, sav planirani iznos za piće stavim u „kasicu“. Na primjer, nas petorica sedmično popijemo 25 kafa. Odvojim za to sav iznos – za svih 25 kafa. U prosjeku, ostaje mi iznos za 20 kafa sedmično. To znači da, kada ne računamo praznike i godišnje odmore, oko 48 sedmica svaki radni dan u godini počinjemo zajedno uz kafu. To je 240 dana. Drugim riječima, 20 cijena kafa koje ne platim puta 48 sedmica daje 960 cijena kafa godišnje – za potencijalnu štednju. Da li to sve uštedim? Naravno da ne. Niko nema toliko discipline, nepredviđenih troškova ni para. Često iskoči nepredviđeni trošak na koji potrošim taj „sitniš“. Nekad se zanesete u redovnoj kupovini, nekad se nešto pokvari u stanu ili na autu, nekad treba nešto da zaliječite, ali važno je da planirate da štedite isti iznos svaki dan. Kako kaže jedan moj profesor: “Ekonomija je sirotinjska nauka. Stalno prebacuješ od onoga gdje napraviš višak u dio u kojoj je manjak”. Zato i treba da trošite manje nego što zaradite.

Zajednička osobina vrhunskih sportista i ekonomista je – racionalno ponašanje. Treba da uz što manji rizik i trošenje vremena i energije dostignete zacrtani cilj.

Praksa pri planiranju pokazuje da cedulja-stiker na frižideru, u velikoj mjeri, okakšava uštedu. Sve što treba da kupite zapišite na cedulju koja uz olovku stoji na frižideru. Kad ste kod kuće, kada uočite da je nešto potrebno kupiti u sljedećoj kupovini, tako to zapišite na tu ceduljicu. Namirnice, pića, grickalice i voće su mnogo jeftinije u supermarketima nego u lokalnim radnjama. Drugu listu možete da držite u novčaniku, u telefonu ili u rokovniku. U prosjeku, idete u veliku kupovinu 25 puta godišnje. Neka na svakoj kupovini, uz pomoć ceduljice, na redovnim stvarima (mlijeku, jogurtu, voću, kafi…) napravite uštedu od 10 maraka. Na kraju godine ćete fond za štednju (ili za nešto drugo) povećati za 250 maraka.  Takođe, ceduljice pomažu da izbjegavate kupovinu onoga što vam ne treba.

il_fullxfull.858008881_btkx

Koristite loyalty kartice. One su najčešće besplatne, a omogućavaju ostvarivanje različitih popusta. Ipak, budite oprezni. Većina kartica vas „tjera“ da, sa željom da dostignete veći popust, kupujete i ono što vam ne treba. Ruku na srce, ipak je neracionalno (da ne kažem ludo) odbiti mogućnost da željenu stvar kupite po nižoj cijeni. Osim toga, u tabeli u kojoj vodite troškove probajte da identifikujete trošak bez kojeg ste i mogli taj mjesec. Postoje dva slikovita primjera za to. Prvi je da ne kupujete vreće za smeće. Preduboke su i preskupe. Nije higijenski da smeće držite dugo u stanu. Pokušajte da češće iznosite smeće iz kante tako što ćete ga stavljati u vrećice koje dobijete u kupovini. Drugi primjer se onosi na troškove interneta. Probajte sa najbližim komšijom da dogovorite da u jednom stanu imate ruter za internet. To bi značilo da zajedno koristite istu mrežu, a plaćate pola računa. Pola troška za internet puta 12 mjeseci su nove cipele! 🙂

Poenta je da svaku uštedu „zabacite“ sa strane i da vidite koliko je to nakon godinu dana. Tako ćete i da unaprijedite planiranje.

Pokušajte da vodite lične finansije. Nije teško, a olakšaće vam život.

Na kraju, ostavljam Vam primjer, odnosno skicu, modela za vođenje ličnih finansija. Probajte

Zatvori reklamu