DogađajiRadoznala Lola

Smanjite broj kriminalaca tako što ćete povećati minimalac!

Želite da smanjite stopu kriminala? Povećajte minimalni dohodak. Ovaj argument je iznesen u izvještaju koji je objavilo Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće. U njemu se tvrdi da su se kaznene politike usmjerene na oštre kazne, za protekle tri decenije, pokazale…

Maja Mihajlović

Želite da smanjite stopu kriminala? Povećajte minimalni dohodak.

Ovaj argument je iznesen u izvještaju koji je objavilo Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće. U njemu se tvrdi da su se kaznene politike usmjerene na oštre kazne, za protekle tri decenije, pokazale kao nedjelotvorne i neučinkovite. Ponekad su bile čak i kontraproduktivne.

Izvještaj o rezultatima istraživanja pokazuje da duže kazne nisu samo nedjelotvorne kao sredstvo odvraćanja, nego često povećavaju vjerovatnoću ponavljanja pojedinog krivičnog djela. U nedavno objavljenom članku, procjenjuje se da povećanje prosječne dužine zatvorske kazne od 10% odgovara smanjenju od 0 do 0,5% stope maloljetničkih hapšenja. Dakle, rezultat gotovo ravan nuli. Nedavna studija, takođe, pokazuje da svaka dodatna godina kazne uzrokuje prosječno povećanje broja budućih okrivljenih od 4% do 7%.

prisonIstraživači koji stoje iza ovog izvještaja smatraju da treba promijeniti pristup ovom problemu. Da bi se nastavilo sa smanjivanjem stope kriminaliteta, koji je u stalnom padu od devedesetih godina prošlog vijeka, donosioci odluka moraju razmišljati o vanzatvorskim mjerama. Oni su prikazali najcitiranije podatke sugerišući da bi povećanje policijskih snaga i pristup obrazovanju bio od pomoći.

U prijedlogu ove malo manje ortodoksne politike, autori tvrde da bi brzo podizanje minimalnog dohotka takođe učinilo čudo. U izvještaju se navode statistički podaci iz Biroa za pravosuđe, koji procjenjuje da bi podizanje minimalnog dohotka sa 7.25 na 12 dolara na sat u 2020. godini moglo uzrokovati smanjenje stope kriminaliteta od 3% do 5%. S druge strane, potrošnja još 10 milijardi dolara na zatvorski sistem povukla bi stopu kriminala na dole od 1% do 4%, a pri tome, za razliku od prve mjere, imala bi negativne efekte po budžet. I tu nije riječ o malim ciframa: izbor između prve i druge mjere izbor je između osam do sedamnaest milijardi dobiti i osam milijardi “minusa”, kada je o neto društvenoj dobiti riječ.

woman prisonIdeja je da bi se uticanjem na materijalnu sigurnost, čiji nedostatak često tjera ljude na zločin, dobio djelotvorniji način podsticanja i daleko veći rezultati kada je o pridržavanju zakona riječ. Bilo bi efikasnije uticati na ljude i odvratiti ih od krivičnog djela nego ih stavljati u zatvor nakon što ga počine.

Uticaj na stopu kriminaliteta Neto društvena korist od smanjenja kriminala
Povećanje troškova zatvorskog sistema od 10 milijardi dolara (ili povećanje od 12%) Smanjenje od 1% do 4% -8 milijardi do + jedna milijarda
Porast minimalnog dohotka na 12 dolara po satu u 2020. godini Smanjenje od 3% do 5% +8 milijardi do + 17 milijardi

Djelotvornost, naravno, nije jedini razlog koji ide u korist povećanju dohotka u odnosu na povećanje najvećeg zatvorskog sistema u svijetu. Primjer analize koju su uradili Amerikanci, koji čine 5% svjetske populacije, a pri tome se u njihovim zatvorima nalazi 20% zatvorenika cijelog svijeta, daje empirijsku osnovu za zaključak da humanost ne samo da ne isključuje efikasnost i efektivnost, već im i doprinosi. Ovo je još jedan način da se tvrdi da ulaganje u ljude nudi daleko veću korist od kažnjavanja, kako za pojedince, tako i za cijelo društvo.

Pročitaj još

Od iste osobe

 

Najnovije