PorodicaPraktična Lola

Epiduralna anestezija na porođaju – da ili ne?

tekst: Žana Gauk

Nešto maleno raste tu, ispod srca, i odlučilo je da uljepša život. Ako ženu koja prvi put na svijet donosi bebu pitate čega se plaši, odgovoriće kratko:”Porođajnog bola”. Ako pitate i onu koja se porađa drugi ili treći put odgovoriće isto, ali će znati s čim se susreće pa će dodati: “Sve to se zaboravi onog momenta kada ugledate bebu. Sav bol nestane i prestane, a prožme vas divno osjećanje”. Istina!

Ipak, porođajni bol ne mora da bude trauma. Medicina je dostigla neslućene razmjere pa porod više ne mora da bude bolan, već radost od početka do kraja. Ime tog “bezbola” je magično – epidural!

Da, postoje i one žene koje će iz straha od komplikacija reći:”Ne, nikako”, ali postoje i one koje su bebu dočekale bez mučenja i glasno će anesteziju preporučiti svakome.

Banjalučanka Marina Jungić nije imala dileme. Pomoću epiduralne anestezije rodila je drugo dijete. Sa anesteziologom u Univerzitetskom kliničkom centru RS sve je dogovorila kada je zakoračila u deveti mjesec trudnoće.

“Objasnio mi je proceduru. Koji su rizici i to je to. Na dan prođaja krenuli su blagi bolovi. Lagano se spremim, računam da je tek početak, ali nije bio, porod je uveliko krenuo. Doktorica koja me porađala, kaže da ne treba epidural i da će sve brzo biti gotovo i da džaba dajem novac. Bolovi postaju jači. CTG pokazuje da kontrakcije idu do 30. Pitam sestru do koliko se to penje, a ona mi odgovara da skala pokazuje do 110. Naravno, uzimam anesteziju. Ubod ne boli. Kroz deset minuta sav bol je nestao. Noge su mi utrnule, ali sam ih normalno pomijerala. Osjetila sam tek blage kontrakcije”, objašnjava Marina.

Kako je anestezija počela da djeluje, ljekari i babice češće kotrolišu CTG uređaj.

“Sve se vidi kada kreću kontrakcije i tada se napinjem. Čudan osjećaj, jer se napinjem “u prazno” i poslije par puta bebac je napolju. Sječenje i ušivanje nisam osjetila. Anestezija me držala još par sati tako da sam bila super.  Sve vrijeme, dok je porod trajao, u sali sam se šalila i smijala. Ništa me nije boljelo, a nije mi bilo jasno zašto je doktroici koja me primila smetao epidural. Babica mi je rekla da će me pitati starost zbog posljedica epidurala, navodeći bolove u kičmi. Uglavnom, i opet bih išla na takav porod. Ko je izmislio, svaka mu čast”, dodala je Marina.

Da ne bismo pričale tek tako, “Lole” su pitale i stručnjaka. Dragan Rakanović, banjalučki anesteziolog i reanimatolog, objasnio nam je da je epiduralna anestezija tehnika regionalne anestezije koja se koristi za izvođenje različitih operativnih zahvata i terapije bola. Osnovna karakteristika joj je djelimična ili potpuna blokada bolnih impulsa u zavisnosti od potrebe i doziranja lijekova.

Ta mogućnost smanjenja ili potpunog otklanjanja bola, uz potpunu budnost pacijenta, iskorištena je i za tretman bola u akušerstvu, odnosno prilikom porođaja, bilo da se radi o prirodnom porođaju ili završetku porođaja carskim rezom. Epiduralna anestezija je najefikasnija metoda i metoda izbora za analgeziju (otklanjanja bola) u akušerstvu. Dobra analgezija ne smije biti neugodna, treba da ublaži porođajnu bol, ali i da omogući porodilji aktivno učešće u porođaju. Prednost je, dakle, uklanjanje bola kod porodilje, a naročito u slučaju bolesti majke (srčane bolesti, oboljenja disajnih puteva, preeklampsija, pojedine bolesti oka, bubrega i jetre), prematuritet (intrauterini zastoj, nezrelost ploda…), kao i akušerske indikacije (prekomjerno produžen i bolan porođaj i nekontrolisane kontrakcije materice).

Naravno, ovakav porođaj može da bude i kod žena koje nemaju nijedan od navedenih problema, već samo žele odsustvo bola prilikom porođaja”, objašnjava Rakanović.

Nedostaci epidurala se mogu opisati samo pojavom komplikacija, koje su, na sreću, jako rijetke. Komplikacije obuhvataju probleme same tehnike postavljanja katetera i dejstva lijekova. U komplikacije nastale prilikom postavljanja katetera spadaju:

  • uporna glavobolja poslije epiduralne anestezije (jedan odsto),
  • povreda nerava – utrnulost ili slabost noge – 1:1000,
  • epiduralna apsces (infekcija) 1:50000, meningitis – 1:100.000,
  • epiduralni hematom 1:170.000, teške povrede,
  • uključujući paralizu – 1:250.000.

Moguće su i komplikacije nastale kao posljedica dejstva lijekova i obuhvataju nedovoljnu analgeziju, pad krvnog pritiska, retenciju urina (nemogućnost mokrenja) i svrab koji su prolaznog karaktera i to prestaje sa prestankom dejstva lijekova. Takođe, postoji mogućnost sistemske resorpcije lijekova (prelaska lijeka u cirkulaciju majke) i posljedičnih efekta na centralni nervni sistem i kardiovaskularni sistem ili nehotičnog ubrizgavanja lijeka u cirkulaciju.

trudnoca-02“Ovako pobrojane komplikacije zvuče dosta opasno, ali izuzev glavobolje i nedovoljne analgezije, praktično se veoma rijetko susreću u kliničkoj praksi. Razlog tome su striktni protokoli kojih se anesteziolog mora pridržavati, a koji definišu uputstva za izvođenje procedure i riješenja mogućih problema. Od navedenih protokola se ne smije i nikada se ne odstupa.

Priprema je jako jednostavna. Uobičajeno je da se početkom devetog mjeseca trudnoće trudnica obrati anesteziologu, pri čemu dobije detaljne informacije o svim prednostima i nedostacima epiduralne anestezije. Pregled medicinske dokumentacije i procjena anesteziologa o eventualnim dodatnim, najčešće laboratorijskim, nalazima najčešći su detalji o kojima se vodi računa. Naravno, ukoliko se razgovor ne obavi prije samog porođaja, a porodilja izrazi želju za epiduralnom anestezijom, ako ne postoje medicinske kontraindikacije, anesteziolog će sam razgovor i pregled dokumentacije obaviti u porodilištu i pružiti uslugu porodilji”, ističe Rakanović.

Da bi vas “Lole” detaljno “uvele” u epiduralnu anesteziju objasnićemo i kako sve to izgleda.

Dejstvo epiduralne anestezije počinje za desetak minuta. Otprilike, već nakon dvije-tri kontrakcije uočavaju se promjene, odnosno smanjenje intenziteta bola, a potpuni efekat postiže se za petnaestak minuta. Dejstvo lijekova je takvo da se modulira osjećaj dodira i bola. Porodilja osjeća toplinu u nogama, a na dodir često ne može adekvatno da interpretira stimuluse, toplo ili hladno na primjer.

Osjećaj bola je otupljen u toj mjeri da se osjećaju kontrakcije, odnosno naponi pri kraju porođaja, ali da te kontrakcije nisu neprijatne i bolne za porodilju. Naravno, anesteziolog je prisutan do kraja porođaja i po potrebi ordinira dodatne doze lijekova u zavisnosti od intenziteta bola.  Istovremeno, išićna snaga je sačuvana, tako da porodilja aktivno učestvuje. Lijekovi se ordiniraju do kraja porođaja i nakon toga, ukoliko su neophodne dodatne intervencije (šivanje epiziotomije, na primjer).

“Svakoj osobi koja se susrela sa bolom iz različitih razloga, bespotrebno je objašnjavati prednosti uklanjanja bola, naročito prilikom porođaja, pri čemu se u pravom smislu riječi omogućava uživanje u početku roditeljstva”, zaključuje Rakanović.

Na kraju napominjemo da se epiduralna anestezija u akušerstvu u UKC RS rutinski izvodi od 2012. godine. Popularnost bezbolnog porođaja raste iz mjeseca u mjesec. Tokom ove godine timovi ljekara očekuju da deset do petnaest odsto svih poroda bude završeno u epiduralnoj anesteziji. Ipak, to je, kako ističu, još daleko od evropskih i svjetskih statistika.

Ako se odlučite na epiduralnu anesteziju, znajte da ona u Banjaluci košta 150 KM. Ako mislite da je i to mnogo, računajte na to da anesteziolog ovu uslugu obavlja i u svoje slobodno vrijeme, jer priroda bira kada će malo biće odlučiti da pokuca i otvori vrata svijeta!

Zatvori reklamu