AktivizamHrabra Lola

Žene u predizbornoj kampanji u BiH: Ćutanjem utišale krhka prava. Ali ima i onih koje će se boriti.

Podatak da je evropska Hrvatska zakazala, kako su naveli tamošnji mediji, jer će deveti saziv Sabora činiti ubjedljivo najmanji broj žena od devedesetih godina prošlog vijeka mogao bi da se prelije i na BiH. Kako? Vrlo lako. Pratite li predizbornu…

Žana Gauk

Podatak da je evropska Hrvatska zakazala, kako su naveli tamošnji mediji, jer će deveti saziv Sabora činiti ubjedljivo najmanji broj žena od devedesetih godina prošlog vijeka mogao bi da se prelije i na BiH.

Kako? Vrlo lako. Pratite li predizbornu kampanju? Žene su u njoj pretihe. Pogledajte liste, baš kao i u Hrvatskoj, na većini njih su tu, ali se njihov glas ne čuje. Ženska kampanja je, kao i prethodnih godina, preblaga. U sandučićima ćete uglavnom naći flajere na kojima su samo muška imena sa naglašenim brojem pri vrhu liste.

Ulicom ćete čuti da se priča o muškim pretendentima na odbornička, načelnička ili gradonačelnička mjesta. I onda se nameće pitanje – zašto su žene to dozvolile i zašto su pristale da im čak i stranačka politika prekroji ionako krhka prava, koja su im ponudile konvencije i zakoni.

O ženskim pravima nikada se glasnije govorilo, a žene nikada nisu bile obespravljenije. Tek dvadesetak dana ostalo je do lokalnih izbora u BiH, a niko od nas nije čuo šta će to žene učiniti da na lokalnom nivou poboljšaju položaj svih, pa i onih koje tamo dole imaju isti organ kao i one… majkama, radnicama…

Ako ste i čuli ženski glas, onda je govorio u ime platforme. “Velike” muške riječi stoje iza svih tih ideja, statuta i pravila. Žene su tu samo kao prenosnici tih poruka. A zašto ste, političarke, pristale da budete “poštarke”?

zene

U moru reklamnog materijala vidjećete da žena ima, ali one su, pod debelim slojem pudera i crvenog karmina, obukle najbolje što su imale i stale pred objektiv da se “nasmiješe za bolje sutra”. Sa tim vještačkim osmijesima, složićete se, izgledaju kao ni same sebi nisu u stanju da pomognu.

Kampanja i ove, 2016. godine izgleda praznoglavo. Tužno. Jer, žene su pristale da sa papira čitaju ono što im je neko drugi napisao i naredio. OK, postoje pravila u strankama, ali poznato je da svaka ta stranka ima i aktiv žena.

Njihove aktivnosti svode se na proslavu 8. marta uz tancanje i harmoniku, posjetu ponekoj socijalno ugroženoj porodici, dostavu paketa hrane starim i nemoćnim… I sve samo dok traju kampanje. Kasnije sve postaje sporadično. A prava. Gdje su prava? Zašto su ih svojim ćutanjem još više utišale?

Prema zvaničnim podacima Centralne izborne komisije, tačnije na 704 strane sa ispisanim ovjerenim kandidatskim listama, 2. oktobra u BiH će biti 417 kandidata za načelnike opština ili gradonačelnike, ali je među njima su samo 24 žene. To, kako navode ženska udruženja, pokazuje da politički lideri ne uvažavaju žene kao sposobne kandidate koji mogu kvalitetno predstavljati i voditi politiku u ime svih građana i građanki BiH.

Povjerenje ispred PDP-a u Krupi na Uni dobila je Ljiljana Basarić, za načelnicu Mrkonjić Grada ispred SNSD-a kandidovana je Divna Aničić. SNSD je u Novom Goraždu kandidovao Milu Petković, u Jezeru Snežanu Ružičić, a u Kalinoviku Milenu Komlenović. Socijalistička partija povjerenje je ukazala Zorici Tadić u Čajniču, dok je Milka Ivanković ispred Zavičajnih socijaldemokrata M. Marčete odabrana za kandidata za načelnika u Istočnom Drvaru. Biljana Dejanović-Gligić je ispred Ujedinjene Srpske na listi za načelnicu Kostajnice. SDS je u Petrovcu kandidovao Slađanu Banjac.

Kada je u pitanju Federacija BiH u Odžaku su na listi Luca Anđelić-Grgić kao nezavisni kandidat i Mara Đukić ispred Demokratske fronte. U Gradačcu je DF kandidovao Maidu Avdić, dok je SDP BiH u Doboj Jugu mjesto načelnika namijenio Jasminki Begić. SDP BiH  svoje ženske kandidate ima i u Banovićima (Dinu Beganović-Šehić) i u opštini Novi Grad Sarajevo (Editu Sulejmanović). Naša stranka je na crtu Sulejmanovićevoj poslala Lejlu Brčić. Ista stranka ima kandidatkinju u Zenici, Vildanu Dedić, dok je DF u Hadžićima istakao ime Vesne Domuz, a u Vogošći Senade Selimović. BPS Sefera Halilovića povjerenje u Ilidži poklonio je Šahziji Mrkonji. HDZ BiH u Busovači imaMirjanu Plavčić, a u Fojnici u koaliciji sa HSS-om Stjepana Radića – Suzanu Lovrić.

Među nezavisnim kandidatkinjama za načelnice stoje i imena Amre Babić u Visokom i Nermane Sofović u Goraždu.

Former Alaska Gov. Sarah Palin shakes hands after addressing the Conservative Political Action Conference (CPAC) in National Harbor, Md., Thursday, Feb. 26, 2015. (AP Photo/Cliff Owen)

U najjačim političkim strankama u BiH sigurno se moglo naći mnogo žena sposobnih da obnašaju funkciju načelnika, ali nisu prepoznate u svojim političkim partijama, smatraju analitičari.

“Ali, ako politička stranka ne daje javni prostor ženama kao direktoricama javnih ustanova, kao predstavnicama tih stranaka u upravnim i nadzornim odborima, kako onda da narod povjeruje da stranka vjeruje kandidatkinjama koje stavljaju na listu”, rekla je nedavno Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE.

Ona se boji da na izborima neće biti nekih velikih pomaka, odnosno strahuje da ćemo nakon izbora dobiti manji broj žena u opštinskim skupštinama, a veliko je pitanje da li će žene zadržati pet načelničkih pozicija koje sada imaju.

Biljana Dejanović-Gligić, kandidatkinja za načelnicu Kostajnice ispred Ujedinjene Srpske, istakla je u jednoj od svojih izjava da je narodu teško da iskaže povjerenje nekom novom, ali smatra da je, ipak, kod došao neki presudan trenutak i da je njena Kostajnica spremna da podrži ženu.

“Svojim primjerom, kroz političko djelovanje, želim da afirmišem mlade i posebno žena te da se vrati neka vjera i hrabrost u ljude, da se podvuče crta”, ističe Dejanović-Gligić.

Za Mirnu Savić-Banjac Banjaluka odavno zna. Godinama ispred NDP-a sjedi u Skupštini Banjaluke. Njen glas i te kako se čuo, a nije govorila samo kroz stranačku platformu, već i kao majka i neko ko u današnjem društvu svojim radom zarađuje novac. Ona ima savjete za sve one koje bi da kroje lokalnu politiku.

mirna“Smatram da se položaj žena u našem društvu i politici ne razlikuje od položaja bilo koje druge kategorije – penzionera, nezaposlenih, studenata… Situacija je generalno nehumana, bez sluha, bez vizije, bez pravih vrijednosti. Nedovoljan broj žena u politici je samo manifest loše klime u kojoj živimo. Isto kao što žene pristaju da ih bude malo, da se njihov glas ne čuje dovoljno, na to pristaju i pošteni, vrijedni, uzorni građani. Žene svakako zaslužuju da se njihov glas uvažava i to ne zato što su žene, nego zato što među ženama nalazimo osobe koje su jednako profesionalne kada odrađuju svoj posao, odgovorne i uspješne baš kao što kvalitetne osobe nalazimo i među muškarcima”, priča Mirna za Lolu.

Ona,kao pojedinac, nema problem sa činjenicom da je žena u poslu koji je u pravilu “muški”. Odrasla je, kaže, u porodici u kojoj su se zadavali zadaci, raspoređivale obaveze i planirala budućnost bez da je ikada bilo važno da li je žena ili muškarac, kao i da li je bitno koje je neko vjere, kako se zove ili odakle dolazi.

“Zato svoj posao obavljam neopterećena predrasudama i mislim da je to jedan od najvažnijih načina kako ohrabriti žene da se bore za svoje mjesto. Vlastitim primjerom pokazati da se posao ili funkcija moraju opravdati radom i da je to jedino što je važno. Da bi žena mogla da se iskaže, vrlo je važno da vjeruje u sebe i da se u startu ne postavlja kao manje vrijedna, jer to nije. Zato porodica i škola moraju odigrati presudnu ulogu u odgoju svakog od nas, žene ili muškarca i od malih nogu postavljati temelje istinskih vrijednosti. Naravno, osnovni uslov za bilo kakvo djelovanje je ekonomska nezavisnost i zato problem žena ne možemo rješavati izdvojeno od problema svih kategorija: obrazovanje i mogućnost da se živi od svog rada, a na taj način će svaki pojedinac vjerovati u sebe”, objašnjava Mirna.

BiH je, prema mišljenju Natalije Trivić sa liste Ujedinjene Srpske, zemlja koja se, po pitanju aktivnog učešća žena u politici, ne razlikuje mnogo od onih u Evropi. Naravno, ističe, drugačiji su sistemi i načini djelovanja žena u Evropi od onih tradicionalnih koji su prisutni u BiH, ali žene su obično u drugom planu u sferi političkog djelovanja.

natalija“Političko djelovanje ne bih dijelila na muško ili žensko, već bih jednostavno to pripisala personalnoj energiji, volji i htijenju osobe da unaprijedi segmente društva gdje je to potrebno. A potreba je mnogo. Smatram da svaka žena u politici, a posebno u vrijeme kampanje, svojim znanjem ali i spremnošću izlaska u javnost mora da govori o političkim ciljevima za koje će se zalagati, argumentovano, jer u suprotnom neće uspjeti da razuvjeri građane u uvriježeno shvatanje da “žene nisu za politiku”. Žene su neizostavna karika u političkom rješavanju prioriteta”, kaže Natalija i dodaje da su građani drugi zid na koji će naići.

Naglašava da je veoma važna percepcija i podrška političke stranke u kojoj su žene nosioci određenih funkcija jer samo kroz timski rad sa kolegama, konsolidovanjem u donošenju odluka, ali i njihovim poštovanjem žene političarke mogu uspjeti.

Analitičari objašnjavaju da je ženama mnogo teže da zadobiju povjerenje naroda. Povjerenje im pogotovo teško ukažu kada su u pitanju opštine. Koja god od ovih kandidatkinja bude na čelu lokalne zajednice naredne četiri godine, radiće veoma težak posao, jer će morati da balansira između lokalnih potreba i republičke vlasti.

Žena, dakle, nije samo debeli sloj pudera i crveni karmin. Žena nije štikla i suknja. Žena je mozak u suknji i na štiklama. O tome je, drage kandidatkinje, trebalo da mislite kada su vaše ime upisali na listu samo da bi zadovoljili propise.

Pročitaj još

Od iste osobe