LjudiRadoznala Lola

Žene naučnice: Ada Lovlejs, ćerka princeze Paralelograma i Lorda Bajrona

tekst: Sara Velaga

Ona je bila prva osoba koja je kreirala kompjuterski program, a napisala je i najvažniji dokument u istoriji računara. Počašćena je danom u svoju čast, koji se obilježava drugog oktobra. Rođena je desetog decembra 1815. godine. Njena majka, Ana Izabel Milbank, poznata pod nadimkom “Princeza Paralelograma” bila je matematičarka, koja je željela svoje znanje i interesovanja prenijeti na ćerku. Međutim, ona je sebe opisivala kao poetičnu naučnicu, a razlog tome je uticaj njenog oca, čuvenog pjesnika Lorda Bajrona. Njegova posvećenost umjetničkom stvaranju odvela ga je od porodice pa je Ada odrastala bez njega, koji je otišao od njene majke, kada je ona imala tek nekoliko sedmica. Nikada ga nije imala priliku upoznati, jer je umro kada je ona napunila osam godina. Zato je njena majka preuzela kontrolu nad njenim životom i posvetila se usmjeravanju i odgoju svoje ćerke, što je ponekad poprimalo čudne okvire, jer je prisiljavala da leži mirno satima, kako bi vježbala moć samokontrole.

Njena “ljubavna afera” sa matematikom i programiranjem počela je kada je bila veoma mlada. Kada je prvi put vidjela različite mašine i uređaje, postala je opsjednuta i počela se detaljnije baviti izučavanjem tehnoloških dostignuća, koja bi joj omogućila inspirativne ideje za kreativni razvoj. Uzor joj je bio računarski pionir Čarls Baba, koji je izumio gigantski kalkulator sa zupčanicima. Uspjela ga je upoznati 1833. godine, a nastojala ga je uvjeriti da treba raditi sa njom.

Print

Uprkos tome što je bila veoma uporna, tada sedamnaestogodišnja Ada nije uspjela da ga uvjeri da trebaju raditi zajedno. Bio je previše okupiran svojim novim dostignućima, ali ona nije imala namjeru odustati. Zato je nakon njegovog objavljenog članka u novinama na francuskom, iskoristila svoje poznavanje jezika da isti prevede na engleski, ali i da doda svoja zapažanja. Tekst je bio veoma zapažen, jer je bio trostruko duži, sadržajniji i informativniji, zato je uspjela skrenuti Čarlsovu pažnju na sebe, koji joj nakon toga i javio. Postao joj je mentor, a njihova saradnja se nastavila.

Ona je zamišljala svijet u kojem računari mogu uraditi mnogo više od samih kalkulacija, gdje bi se mogli baviti i pisanjem tekstova i muzike, a i imati dodatke koji bi ih činili humanijima. Takođe je kreirala program Analytical Engine, koristeći kartice sa postepenim slijedovima racionalnih brojeva, što je nazvano Bernoulijevim brojevima. To je ujedno prepoznato kao prvi računarski program ikad. Bila je istinski vizionar, nakon čega je jedan računarski program nazvan po njoj, a ona ostala simbol za uspjeh žena u polju nauke, tehnologije i programiranja. U svojoj tri puta dužoj publikaciji njegovog teksta, potpisala se samo inicijalima, želeći skrenuti pažnju na svoja djela, a ne na svoje ime.

ada-lovelace

Privatno je bila srećno udata za Vilijama Kinga, za kojeg se udala 1835. godine. Dijelili su  ljubav prema konjima. Imali troje djece, a on je bio njena velika podrška. Bili su prijatelji Čarlsa Dikensa i Majkla Faradeja. Međutim ona se razboljela nakon 1837. godine, imala je problema sa astmom i probavnim traktom. Doktori su joj davali jake lijekove, nakon čega se njena osobnost promijenila. Imala je nagle promjene ponašanja i halucinacije. Umrla je od raka materice u Londonu 27. novembra 1852. godine. Paradoksalno tome što ga nikada nije upoznala, sahranjena je pored svog oca u Engleskoj.

Maštovitost je ono što prodire u nevidljive svijetove oko nas, svijetove nauke”, govorila je.

Njen doprinos u polju tehnologije nije otkriven sve do 1950. godine. Pronađeni zapisi su predstavljeni svijetu kroz djelo Bovdena, koji ih je objavio u svojoj knjizi “Brže od misli: Simpozijum o mašinama i računarima” 1953. godine. Do tada je primila nekoliko posthumnih priznanja za svoj rad, a američki odjel obrane je nazvao novi razvijeni računarski program po njoj. Međutim, sva pažnja koju je dobila za vrijeme života, ne može se porediti sa onom koju je privukla posthumno. Zato je danas, kao i brojni velikani poznatija nego u vrijeme kada je trebala biti. Žena koja je ostala u sjeni svog oca, saradnika i radova, koje nije željela potpisati.

Zatvori reklamu