PojaveRadoznala Lola

LOLA&MITOLOGIJA: U kafanu sa predznanjem: O Dionisu, bogu vina i dobrog raspoloženja

A kako bismo zakoračili u Novu godinu, ako ne uz dobro vino?! Ali, neko nekad reče da se u kafanu ide sa predznanjem. A znate li ko je vrhovni kada je u pitanju ovo piće bogova? Četvrtak je. Dan za…

Žana Gauk

A kako bismo zakoračili u Novu godinu, ako ne uz dobro vino?!

Ali, neko nekad reče da se u kafanu ide sa predznanjem. A znate li ko je vrhovni kada je u pitanju ovo piće bogova?

Četvrtak je. Dan za još jednu mitološku priču.

Semela je bila kćer Kadma, kralja Tebe. Bila je prelijepa pa neopaženo nije mogla da prođe pored Zevsa. Ali, tu je bila Hera. Zevsova žena i sjena, a njena ljubomora nadvila se nad ovu ljubav vrhovnog boga. Semeli je, da bi joj naudila, rekla da, ako želi da se smatra Zevsovom suprugom, prethodno mora da ga vidi u svoj njegovoj božanskoj veličini, onako kako se prikazao Heri na dan njihovog vjenčanja.

I pored svih Zevsovih ubjeđivanja, Semela je insistirala da joj, kao dokaz ljubavi, ispuni tu želju. Tada je Zevs popustio pred njenim navaljivanjem i, kada se pojavio u njenim odajama na svojim kočijama koje su pratile munje i gromovi, palata se zapalila. Semela je bila smrtno pogođena gromom. Ili je, pak, umrla od straha.

A kako bismo zakoračili u Novu godinu, ako ne uz dobro vino?! Ali, neko nekad reče da se u kafanu ide sa predznanjem. A znate li ko je vrhovni kada je u pitanju ovo piće bogova?

Dionis i Nimfe

Međutim, šest mjeseci pod srcem je nosila Dionisa. Da dijete ne bi izgorjelo, Gea je munjevitom brzinom zasadila jedan sjenoviti bršljen koji je dijete zaštitio od opekotina. Zevs je preuzeo dijete, koje je još uvek bilo samo fetus, napravio rez na svojoj butini, stavio fetus unutra, zatvorio rez i ostavio da fetus dovrši svoj razvoj. Sakriven i siguran. Daleko od Herinih očiju i njene ljubomore.

Kada je došao dan rođenja djeteta, Zevs je presjekao šav koji je napravio i na svjetlo dana izvadio Dionisa, koji je od tada dobio i imena Pirigenis, Mirorafis, i Diplogenimenos.

A Hera nije mirovala. Njen progon tek je počeo. Saznala je da je Zevs dao dijete Semelinoj sestri Ino i njenom mužu Atamantu. Zbog toga je vrhovni bog morao ponovo da uzme Dionisa i, pretvorivši ga u jare, dao ga je Hermesu da ga odvede daleko u Aziju, da tamo poraste.

Međutim, šest mjeseci pod srcem je nosila Dionisa. Da dijete ne bi izgorjelo, Gea je munjevitom brzinom zasadila jedan sjenoviti bršljen koji je dijete zaštitio od opekotina. Zevs je preuzeo dijete, koje je još uvek bilo samo fetus, napravio rez na svojoj butini, stavio fetus unutra, zatvorio rez i ostavio da fetus dovrši svoj razvoj. Sakriven i siguran. Daleko od Herinih očiju i njene ljubomore.

Herin bijes je i do tamo stigao. Zbog toga je Dionis poludio i počeo besciljno da luta. Iako ga je Rea izliječila, on je i dalje nastavio da luta. Gdje god bi stigao, podučavao je Ijude kako da uzgajaju vinovu lozu i upućivao ih u obrede poželjne za svaku fazu uzgajanja.

Dionis i Ariadna

Neke zemlje su ga primale prijateljski, a neke su ga izbacivale. U Etoliji, kralj Ojnej ga je veoma dobro primio, kao i Atika, koja je pretendovala da bude najbolja u gajenju vinove loze.

Kada je došao dan rođenja djeteta, Zevs je presjekao šav koji je napravio i na svjetlo dana izvadio Dionisa, koji je od tada dobio i imena Pirigenis, Mirorafis, i Diplogenimenos.

Dionis je bio bog rasta i plodnosti vinove loze, a prije svega, bog vina. Mitove u vezi sa Dionisom uvijek prate vino, igra i sve što čovjeku pomaže da pobjegne od svakidašnjice. Dionisijske orgije bile su procesije religijskog karaktera, sveti čin. Dok su trajali obredi, na ovim ceremonijama se pjevao ditiramb, pjesma u čast Dionisa.

Za Dionisa se veže i mit o Arijadni, koju je Tesej prilikom povratka za Atinu ostavio na Naksu. Dionis je tamo i zadržao i sa njom dobio Stafila i Ojnopiona.

Njegove pratnje uvijek su bili Nimfe, Seleni, Satiri i Mejnade.

Seleni su bili muškarci sa nogama i repom konja i stalno su opsjedali Nimfe, sa kojima su uživali u Ijubavi u svojim tajnim špiljama. Veoma poznati Selen, odnosno Satir, bio je Marsija – izvrstan svirač na fruli i učitelj muzike.

Dionis je bio bog rasta i plodnosti vinove loze, a prije svega, bog vina. Mitove u vezi sa Dionisom uvijek prate vino, igra i sve što čovjeku pomaže da pobjegne od svakidašnjice. Dionisijske orgije bile su procesije religijskog karaktera, sveti čin. Dok su trajali obredi, na ovim ceremonijama se pjevao ditiramb, pjesma u čast Dionisa.

Satiri su, demoni prirode, poistovećuju se sa Selenima, jer se njihovi opisi uglavnom podudaraju, izuzev onih koji su opisani kao pola muškarci, a pola jarci. Mejnade ili Bakhe su bile žene koje su predstavljale oličenje orgastičkih duhova prirode. Vječno opsednute bile igrom, pjesmom i ludim provodom.

Sva ova pratnja, koja je obično okruživala Dionisa, stvarala je talas radosti, veselja i dobrog raspoloženja. S njim na čelu pratnja je učestvovala i u Gigantomahiji, podržavajući Zevsa.

Pa neka je veselo!

Pročitaj još

Od iste osobe