Finansijska pismenostRaznoSerijali

Postoji li rješenje kad sebi zakomplikuješ život sa kreditima i minusima

tekst: Miloš Grujić

Da li ste stvarno “s razumjevanjem” čitali ugovore koje dobijete od banke? Jeste li zapazili da su opšti uslovi poslovanja sa fizičkim licima navedeni na više od 20 stranica teksta. Negdje među tim uslovima se jasno navodi da “korisnik kartice snosi finansijski gubitak prouzrokovan neopreznim korištenjem kartice” i da “korisnik kartice snosi svu materijalnu i kaznenu odgovornost za neovlašteno i zlonamjerno korištenje kartice”. Na kraju, potpisom zahtjeva za izadavanje kartice ste izjavili da ste upoznati i saglasan sa svim odredbama opštih uslova. Da, sa svim odredbama koje su nerijetko ištampane na više od 20 stranica.

Potpisom zahtjeva za izadavanje kartice ili drugog proizvoda ste izjavili da ste upoznati i saglasan sa svim odredbama opštih uslova.

Budući da vjerovatno već imate karticu u novčaniku ostaje vam samo da se ponašate odgovorno i racionalno. Gulp!

Naglasio sam jednom kako je suština racionalne i odgovorne potrošnje uzdržavanje od neplanske kupovine. Neplansko trošenje se često naziva i “stihijska kupovina”. Drugim riječima, treba racionalno trošiti. I ne zaletati se u kupovini.

Dobro, bili su praznici, trošili smo zanijeli smo se“, mislite sad, “mani me sad učenja, Crni Grujiću, daj neki trik da se izvučem iz minusa.“

A-ha! Neko je bio malo neodgovoran sa novcem. Pa dobro, ovih dana su mnogi zapali u probleme sa minusima. Ne mislim na temperaturu već na stanje na karticama.

Postoji rješenje.

Prvi korak je da se otarasimo najtežih dugova. Pod najtežih mislim “najskupljih”. Najvažnije je da prepoznamo koliko stvarno dugovi koštaju tj. da uočimo kamatnu stopu na dugove. Ako imamo više dugova rangiraćemo ih po cijeni tj. po visini kamatne stope počev od najvećeg. Bez namjere da ikom stajem na muku ali treba da razmislimo zašto smo nakupili dugove.

Kad već postoji mogućnost da se skuplji dugovi zamijene jeftinijim to je najracionalnije rješenje. Kad može Vlada Republike Srpske da emituje trezorske zapise po nižim kamatnim stopama (klikom na sliku se ilustracija uvećava i lakše s euočava trend smanjenja kamata) i Grad Banjaluka da restrukturira dugove – možemo i mi da smanjujemo svoje probleme.

Očigledno smanjivanje kamatnih stopa je uočljivo na desnoj strani grafikona

Ostvarena cijena (kamatna stopa) po emisiji trezorskih zapisa koje emituje Republika Srpska

Najveća greška je tolerisanje skupih dugova. Mnogo ljudi istovremeno ima nešto ušteđevine i duga tj. minusa na karticama. Kamatne stope na štednju su male (manje od tri odsto godišnje), a kamatne stope na minuse na karticama su i dvocifrene. Zamislimo jednostavnu situaciju. Pretpostavimo da imamo prosječan iznos duga u iznosu od oko 1.500 KM godišnje (recimo na kreditnoj kartici) a 2.000 KM ušteđevine. Pretpostavimo da nas dug košta košta oko 18 odsto godišnje, a zarada na štednji nam donosi dva odsto godišnje. Prema tome, imamo oko 270 KM odliva a zarada od štednje donosi 40 KM. Racionalno rješenje je što prije isplatiti dug. Na taj način bismo spasili onih 270 KM koje godišnje odlaze na kamate. Osim toga, još uvijek bismo zaradili još 10 KM godišnje na preostalih 500 KM koji ostanu na štednom računu. Tim potezom bismo spasili 280 KM koje možemo staviti na štednju, u osiguranje ili kupiti sebi cipele. Da ne radimo ništa, po opisanim uslovima, svake godine bismo imali oko 230 KM troška.

Najveća greška je tolerisanje skupih dugova.

Važna stvar kod restrukturiranja dugova je da “budemo u toku” sa ponudama. Treba da znamo šta se nudi. U vezi sa smanjivanjem opterećenja za vraćanje dugova, našao sam da Addiko Bank u ponudi ima kredite za konsolidaciju i nova sredstva. Ova ponuda omogućava da se objedine sve kreditne obveze u banci i(li) da se smanje mjesečni izdaci. To znači da je moguće “prepakovati” svoje tekuće obaveze u jednu – manju od zbira te tri. Na primjer, da tri kredita spakujete u jedan sa rokom otplate do 15 godina i iznosom i do 80.000 KM. I sve to bez žiranata i hipoteke.

Ma, daj! Kakva je to matematika u kojoj je 1+1+1 manje od 3? Kad su banke bile tako izdašne?

Evo kako to izgleda u praksi.  Zamislimo da se Lola jutros probudila i zaprepastila se jer se malo preračunala u potrošnji. U momentu dok ovo čita ima kalkulator i sljedeće obaveze:

Prva. Dugoročni kredit za stan podignut 1. januara 2009. u iznosu od 50.000 maraka po kamatnoj stopi od 4,50% godišnje. Taj iznos je podignut na 20 godina odosno dospjeva 1. decembra 2028. Mjesečna rata za taj kredit iznosi 316,32 KM.

Druga, dugoročni kredit za automobil podignut 25. februara 2013. u iznosu od 10.000 maraka po kamatnoj stopi od 7,00% godišnje. Taj kredit do dospjeva za sedam godina od podizanja odosno zadnju ratu treba da plati 25. februara 2020. Mjesečna rata za taj kredit iznosi 150,93 KM.

Treća, minus na kartici nastao ovaj vikend u iznosu od 1.500 KM po kamatnoj stopi od 18,00% godišnje! Taj minus ima da se pegla barem do sljedeće godine. Mjesečna rata samo za izlazak iz minusa iznosi 137,52 KM.

Pa to je 316,32+150,93+137,52 = 604,77 KM. Svaki mjesec! Najmanje tokom čitave ove godine!

Više od šest stotina maraka mjesečno! Ej!

Polako Lolo! Smiri se. Uvijek postoji rješenje.

Hajde ovako. Uzmi otplatne planove za kredite i pogledaj koliki iznos glavnog duga je preostao ovaj na današnji dan.

Ovako, “dugoročni kredit za stan” – ostatak duga iznosi 34.962,34 KM, “dugoročni kredit za automobil” – ostatak duga iznosi 4.887,99 KM, minus nastao ovaj vikend je 1.500 KM… #€x@{$_<?\*gr#” ti minus… Ok. Sve u zbiru je tačno 41.350,33 KM.

Da ne spominjem da je do sada vratila glavnica i kamata u zbiru tačno 37.927,98 KM. No, dobro već osam godina živi u stanu i četiri godine ima svoj automobil.

Dobro, šta sad? Daj rješenje.

Važna stvar kod restrukturiranja dugova je da “budemo u toku” sa ponudama.

E, sad, u Addiko banci može da bez troškova zatvori ove kredite i ovaj ostatak duga počne da vraća kao jedan. Sa jednom ratom koja dospjeva kad njoj odgovara. Na primjer, neka odabare kredit na 15 godina sa kamatnom stopom od 6,89%. Tada će joj mjesečna rata iznositi tačno 369,13 KM. U odnosu na ovo što bi vraćala tokom ove godine (i pitanje je kada da li bi samo minus pokrila) je manje za 235,64 KM.

Eto, nije ni malo. To je smanjenje mjesečne rate od skoro 40% u odnosu na onih 605 KM.

Istina, postoji trošak vođenja kreditnog računa 1,50 KM uz trošak mjenica od pet maraka po mjenici plus trošak ovjere administrativne zabrane kod vašeg poslodavca ali hej – smanjuje se pritisak i olakšava se planiranje u budućnsti. Pri tom, to je trošak od tek nekoliko maraka naspram ovog duga.

Eto, postoji rješenje i kada kako da sebi zakomplikuješ život sa neopreznim korištenjem bankarskih proizvoda.

Upamet se, Lolo! Polako sa karticama sljedeći put.