Hrabra LolaPreduzetništvo

Kužet: Da bi dobio posao, završen fakultet ti više nije dovoljan, znaš li?

tekst: Nikola Kužet

Krajem 2016. Evropska komisija je zemljama članicama Evropske unije predstavila strateški dokument naziva „Promišljanje obrazovanja“ koji bi trebao da usmjeri obrazovne sisteme članica EU ka realnim potrebama na tržištu rada. Prema ovom planu, daju se smjernice nacionalnim obrazovnim ministarstvima da naglasak stave na preduzetničke vještine, IT vještine i učenje stranih jezika.

U čemu je kvaka?

Prema prognozama Evropske komisije završen fakultet, pa čak i master nivo, u budućnosti neće biti dovoljni za pronalazak kvalitetnog posla u struci. Pored formalnog obrazovanja sve više se traže dodatne vještine kao što su talenat za preduzetništvo, samostalna inicijativa i poznavanje više jezika. Trenutno u Evropskoj uniji postoji dva miliona slobodnih poslova iako je nezaposlenost među mladima oko 23%. Problem je u tome što obrazovni sistemi nisu u stanju da odgovore na potrebe tržišta rada i obrazuju dovoljan broj traženih edukovanih stručnjaka.

Sve je potpuno jasno, ali zašto je Evropska komisija na prvo mjesto stavila preduzetničke vještine? Zašto kreatori ovog dokumenta smatraju da će Evropljanima i Evropskoj zajednici baš ove vještine biti najviše od koristi?

Preduzetništvo i ekonomski razvoj su blisko povezani. Čuveni austrijski ekonomski mislilac i teoretičar Joseph Schumpeter je smatrao da je preduzetnički proces glavni faktor ekonomskog razvoja i da je preduzetnik ključan za ekonomski rast. Jedna definicija kaže da su preduzetnici individualci koji su preuzeli inicijativu i grade biznis radeći za sebe o sopstvenom riziku. Mada postoji mnogo definicija, ova, po meni, najsažetije opisuje bit preduzetnika.

Preduzetništvo se nalazi u samom centru ekonomskog uspjeha jer preduzetnici kreiraju biznise u kojima se stvara nova vrijednost i na taj način stimulišu razvoj lokalne ekonomije. Preduzetnički projekti kreiraju nove poslove, smanjuju stopu nezaposlenosti, stvaraju nove proizvode i usluge i stimulišu cirkulaciju novca u ekonomiji. Mali biznisi puno bolje utiču na distribuciju bogatstva nego što to rade velike korporacije.

U dobu recesije i ekonomske stagnacije značaj preduzetništva za oporavak ekonomije još više dolazi do izražaja, a to važi i za zemlje koje su pretrpile ratna razaranja. Također, oporavak od totalitarnih režima koji su nacionalizovali ekonomiju se najbrže odvija ukoliko je povoljna klima za razvoj preduzetništva. Mnogi naučni radovi i istraživanja su posvećeni upravo ovoj temi, nažalost vrlo malo ih je na našem jeziku.

O značaju preduzetničkih vještina za razvoj karijere sam već pisao u prošlom tekstu. Idemo sad korak dalje da vidimo kako konkretno preduzetnici unapređuju nacionalnu ekonomiju.

  • Preduzetnici stvaraju nove biznise koji zapošljavaju ljude

Ovo je najznačajniji doprinos preduzetnika ekonomiji. Preduzetnici su samozaposleni vlasnici biznisa, ali kako njihovi biznisu počinju da rastu tako im je potrebno sve više zaposlenih koji im omogućuju održavanje i dalji razvoj biznisa. Preduzetnici svojim zaposlenima obezbjeđuju siguran posao i redovna primanja. Oni taj novac dalje troše obezbjeđujući mjesto za život, kupujući hranu, odjeću, zabavu ili ga ulažu. Na taj način stvara se cirkulacija novčanih sredstava koja je neophodna za ekonomski razvoj.

  • Preduzetnici plaćaju porez

Porez na dodatu vrijednost je najznačajniji izvor finansiranja države, a generiše se u privredi. Iz poreza državna administracija obezbjeđuje sredstva za zdravstvo, policiju, sudstvo, obrazovanje, infrastrukturu i ostale poslove države. Danas neću ulaziti u kritiku raspodjele i potrošnje ovih sredstava mada me tema odmah povuče. Ostaviću to za neki drugi put, ali važno je naglasiti da se porez generiše u privredi, a ne u državnoj administraciji. Državna administracija živi na račun privrede, a ne obrnuto. Privredni razvoj pokreću i održavaju preduzetnici, državna i lokalna administracija su samo servis građanima i privredi.

  • Preduzetnici uvode nove tehnologije

Henry Ford, Thomas Edison, Steve Jobs, Sergey Brin, Bill Gates i Elon Musk su preduzetnici koji su razvojem i uvođenjem novih tehnologija na tržište doslovno promijenili svijet. Međutim, nije neophodno biti inovator na globalnom nivou da bi uvođenjem nove tehnologije unaprijedio svoj biznis. Upravo ljudi preduzetničkog duha se među prvima u društvu usude da isprobaju nove tehnologije i primjene ih u svom radu. Takvi hrabri pojedinci brzo stiču konkurentsku prednost i osvajaju tržišta. Da bi nacionalna ekonomija bila konkurentna na međunarodnom tržišta ona mora biti tehnološki napredna. Zbog toga su za društvo važni pojedinci koji će prvi isprobati i primijeniti moderna tehnološka rješenja. To mogu biti novi softveri, novi hardveri, industrijske ili poljoprivrdne mašine, novi recepti ili samo nove metode rada, planiranje ili organizovanja.

  • Preduzetnici kreiraju potražnju

Zakon ponude i potražnje je nosivi stub moderne ekonomije. Ako nema potražnje za nekim proizvodom ili uslugom, neće biti ni ponude. Uspješni preduzetnici koriste inteligenti marketing kako bi kreirali potražnju za svojim proizvodom ili uslugom, međutim, oni na taj način pomažu i drugim ponuđačima u istoj branši jer tada raste potražnja i za njihovim proizvodima. Ako jedna kompanija promoviše zdravu ishranu kako bi privukla pažnju na svoje proizvode njihova kampanja će imati pozitivan efekat i na druge proizvođače sličnih proizvoda. Veća potražnja znači veću potrošnju, sa vremenom i veću ponudu i veću cirkulaciju novca u ekonomiji, stvraranje novih poslova, zatim stvaranje nove vrijednosti kroz proizvodnju i usluge, a sve to vodi u ekonomski rast.

  • Preduzetnici utiču pozitivno na samopouzdanje nacije

Nema bolje socijalne pomoći od posla. Čovjek koji ima posao osjeća se ostvareno, sigurno i samopouzdano. On ima hrabrosti da ulaže, stvara porodicu, doprinosi zajednici i mjestu u kojem živi. Čovjek koji ima posao će gledati da ostane u zemlji i pomogne njenom razvoju. Neće tražiti prvu priliku da napusti zemlju. Samopouzdani pojedinci čine samopouzdanu naciju i državu koja će biti konkurentna drugima na globalnom tržištu. Da bi to bilo moguće ljudi trebaju raditi i stvarati. Kreativan rad kojim se stvaraju nova rješenja, novi proizvodi i usluge nemjerljivo bolje utiče na samopouzdanje pojedinca nego rad u administraciji.

Još mnogo će vode proteći Vrbasom, Bosnom, Drinom, Savom, Dunavom, Moračom i Moravom dok se u našim Ministarstvima obrazovanja shvati koliki je značaj preduzetničkih vještina za ekonomski razvoj zemlje. Da ne bi čekali na evoluciju ovih ustanova koja, čini mi se, ide u suprotnom smjeru imam prijedlog za čitaoce ovog teksta. Uzmite ispred sebe kompjuter, smartfon, tablet ili knjigu i počnite istraživati šta su preduzetničke vještine, ko su uspješni svjetski preduzetnici, ko su uspješni domaći preduzetnici, kako su postigli uspjeh, koliko im je trebalo, gdje su griješili, gdje su pametno postupili i tako redom. Čitajte knjige, čitajte članke na internetu, gledajte filmove, gledajte dokumentarce, čitajte istraživanja, istražujte sami, zainteresujte se, učite preduzetničke vještine i slavite preduzetništvo.