Finansijska pismenost

Nekad se u supermarketu sa 50 KM moglo kupiti robe za puna kolica

Znate ono kad roditelji uzdahnu i kažu: ”Nekad se u supermarketu sa 50 maraka moglo kupiti robe da natovariš puna kolica. A sada ne možeš ni korpicu da napuniš.”E, to je posljedica inflacije i pada kupovne moći. Inflacija se i…

Miloš Grujić

Znate ono kad roditelji uzdahnu i kažu: ”Nekad se u supermarketu sa 50 maraka moglo kupiti robe da natovariš puna kolica. A sada ne možeš ni korpicu da napuniš.”E, to je posljedica inflacije i pada kupovne moći.

Inflacija se i mjeri upravo posmatranjem cijene potrošačke korpe. Na primjer, napravite spisak vaše “potrošačke korpe”. Zapišite cijene svakog proizvoda u jednu kolonu. Sljedeći mjesec u koloni pored upišite nove cijene. Kada biste to radili nekoliko mjeseci zapazili bi ste razlike u cijeni ili – inflaciju.

Inflacija u razvijenim zemljama najčešće nastaje zato što količina novca u državi prebrzo raste. Brže od količine proizvedene i prodate robe. Kada je potražnja veća od ponude – robe i usluge se mogu skuplje prodavati.  Sljedeći razlog rasta inflacije je rast cijena usljed nestašice. Stariji čitaoci se sjećaju šoka iz sedamdesetih kada je nestašica naftnih derivata uzrokovala smanjenje proizvodnje raznih proizvoda.

Teško je kontrolisati reakciju ljudi na vijesti o inflaciji. U praksi, vijest o nestašici tjera ljude da više kupuju. Potražnja raste iz dva razloga. Prvi, iz straha da će proizvodi nestati. Drugi je strah da će cijene nastaviti rasti. Tada se prave zalihe razne robe što podiže cijene. Nije rijetkost da se ljudi zadužuju samo da naprave još zaliha. To dodatno povećava inflaciju.

Prema mišljenju nekih ekonomista blaga inflacija je dobra, čak i poželjna. Po mjerilima centralnih banaka, posljednjih decenija, inflacija do dva odsto se smatra podnošljivom. Međutim, cjenovna stabilnost postoji samo kad se nivo cijena – ne mijenja. S druge strane, tada će i plate biti “na leru”.

Zanimljivo je obratiti pažnju i na malu “manipluaciju” podacima. Često se ističe kako je “bazna inflacija” manja od dva odsto. Bazna inflacija je uvijek niža od standardne stope. Taj podatak kod ljudi stvara utisak da je inflacija niža nego što stvarno jeste. Bazna inflacija je i izgovor za to što je stopa inflacije mjerena potrošačkim cjenama viša. S druge strane, problem u metodologiji je da se posmatraju samo cijene robe koja se troši svaki dan.

Bazna inflacija zabluda jer se u životu ne susrećemo samo za baznim, nego sa svim cijenama.

Inflaciju pod kontrolom drže centralne banke. Jedan od načina pomoću kojih centralne banke to čine je određivanje kamatne stope. Naime, centralne banke uslovljavaju visinu kamatne stope po kojoj će posuđivati novac drugim bankama. Tako, posredno, određuju po kojoj će stopi banke međusobno posuđivati novac. Kada su kamate niske to znači da će banke davati jeftinije kredite. Ljudi i preduzeća će više i češće podizati kredite. Kao posljedica – može se pokrenuti ekonomski rast. Međutim, ako se dogodi da je previše novca u opticaju i da inflacija počne rasti, centralne banke – poskupljuju novac, tj. podižu kamatnu stopu pa postaje skuplje posuđivanje novca od banke.

dolari

Duži pad cijena u zemlji takođe loš.

Sada ste pomislili: “Ovaj, Grujić je lud. Ma, šta je loše kad cijene padaju?”.

Istorija pokazuje da ljudi neće trošiti mnogo više kada zapaze da cijene istih proizvoda dugo padaju. Naprotiv – odlučuju da odgode potrošnju važnih stvari u nadi da će cijene padati još više. Znate: “Zašto da kupim ove čizme cipele danas za 100 maraka kad mogu do kraja sedmice za 90. Ionako stoje ovdje već tri mjeseca.”

Kada ljudi očekuju pad cijena, postaju manje voljni trošiti novac ali i pozajmljivati ga. Kada cijene padaju, i čuvanje novca pod jastukom postaje dobra investicija. Padom cijena novac postaje vredniji što povećava i vrijednost dugova. Dužnici troše manje novca i opet doprinose opstanku deflacije što stvara začarani krug.

Pojednostavljeno, usljed deflacije proizvodi se gomilaju jer se slabije prodaju. Zbog rasta ponude prodavci smanjuju cijene da bi se otarasili zaliha robe. Zbog slabe prodaje manji je obrt novca. Takvo stanje uzrokuje smanjenje plata a onda otpuštanje radnika i rast siromaštva.

S druge strane, da li se treba radovati dužem periodu pada cijena?

Ne!

Pad cijena jeste normalan kad je to rezultat efikasnijeg poslovanja. To je i poželjno. Međutim, u realnosti će ljudi smanjenje cijena piva iskoristiti tako što će kupiti i picu. Potrošiće planirani iznos na šta su planirali.

Screen Shot 2016-08-22 at 10.30.52 AM

Najveća i najduža deflacija je zabilježena tokom Velike ekonomske krize. Iz nje je čovječanstvo naučilo da je pad tržišta nekretnina najčešće okidač deflacije. Naime, hipoteke su najčešće pokriće za dobijanje kredita. Pad cijena nekretnina primiče zemlju inflaciji. Doduše, ne uvijek. Kriza nastaje kad vrijednost nekretnina padne ispod vrijednosti kredita koju ljudi vraćaju za nju. Ljudi se tada preestaju da vraćaju kredit. Samo se isele iz kuće. Napuštene nekretnine propadaju. Banke nemaju kome da prodaju ostavljene nekretnine i trpe gubitke. Tad je kriza već u punom jeku.

Treba brinuti i zbog inflacije i zbog deflacije. Duže padanje cijena i gomilanje robe je pokazatelj pada kupovne moći. Do toga sigurno ne dolazi zato što ekonomija napreduje. Duža deflacija može loše uticati na državni budžet jer se zbog nižih cijena smanjuju prihodi od poreza. Evo, na primjer, zvanična statitika pokazuje da smo cijelo prošlo imali deflaciju. S druge strane, razne stvari su poskupile.  Takođe, prema podacima Centralne banke BiH količina novčane mase svake godine raste.

Od dva zla opet ćemo priželjkivati manje. Ipak, sljedeći put kada vidite da na nekom mjestu dugo stoji “Rasprodaja” – počnite da brinete.

Pročitaj još

Od iste osobe