AktivizamHrabra Lola

Besplatna užina za 1.000 siromašnih đaka

tekst: Vanja Stokic

Kako bi djeci iz socijalno najugroženijih porodica osigurali užinu tokom boravka u školi, udruženje „Pomozi“ iz Sarajeva osigurava obrok za 1.000 đaka iz cijele Bosne i Hecegovine.

Ova akcija traje od 2014. godine, a Aida Polutan iz udruženja „Pomozi“ za magazin Lola govori da su akcijom obuhvaćena djeca iz ruralnih dijelova BiH, jer u tim predjelima vlada veća nezaposlenost.

„Porodice uglavnom preživljavaju od poljoprivrede, a često su i same škole zapostavljene od strane države u odnosu na gradske škole. Jednom riječju, niži je životni standard. Upravo zbog toga djeci sa ovih područja je mnogo stvari otežano i manje dostupno nego djeci u gradu“, govori nam Aida, te dodaje da je akcija fokusirana na osnovne škole.

Školski padagozi i socijalni radnici ovom udruženju dostavljaju spisak najugroženijih učenika, a oni se trude da uz pomoć donatora obezbijede što veći broj besplatnih užina.

„Užina obuhvata besplatan sendvič ili neku vrstu peciva svaki dan u školi. U dogovoru sa distributerima, trudimo se da užine budu raznovrsne“, kaže Polutan.

Cijena mjesečne užine za jednog đaka iznosi 18 i 11 KM, u zavisnosti od toga u kom dijelu BiH se nalazi, a samim tim i životnog standarda. Da biste postali donator i jednom od mališana osigurali obrok tokom nastave, potrebno je da uplatite jedan od ta dva iznosa (ili više njih, za više đaka) na račun broj 154-160-20044490-67, Intesa Sanpaolo Banka BIH. Primalac je udruženje “Pomozi”, a svrha uplate „užina za đaka“. Za uplate iz inostranstva, SWIFT kod je UPBKBA22, a IBAN BA39 1541602004449067. Novac je moguće uplatiti i putem paypal servisa na [email protected].

„Donator može da zna ime djeteta koje finansira, pa se često desi da donatori pošalju dodatnu pomoć djetetu, ponekad preko naše organizacije, a ponekad u privatnoj režiji“, navodi Polutan.

Koliko ovaj obrok znači mališanima dovoljno govori činjenica da oni nestrpljivo čekaju veliki odmor, kako bi vidjeli šta je tog dana na meniju. Jer tada imaju priliku da probaju nešto što nikada ranije nisu.

„Imali smo situaciju gdje je jedna učenica prvi put u životu probala lisnato pecivo sa višnjom. Učiteljica je primijetila da je pola peciva pojela, a pola sakrila u džep. Na pitanje zašto to radi, djevojčica je odgovorila kako želi da i njena sestra proba to ukusno čudo. Ovo je bila jedna od situacija koja nas je zaista potresla i izazvala jake emocije u nama“, prisjeća se Aida.

„Užina za đaka“ samo je jedna od akcija koje Udruženje „Pomozi“ realizuje. Ističu da su ponosni i na projekat „Obrok za sve“, koji se odnosi na ljude treće životne dobi, osobe sa invaliditetom i bolesne osobe. Projekat obuhvata osobe koje su uglavnom bez primanja i često nisu u stanju otići u javnu kuhinju po obrok.

„Trenutno imamo 260 korisnika. Pored toga što svakodnevno dobiju obrok, našim korisnicima pružamo i druge vrste pomoći – kupovina lijekova, nabavka boca za kisik, plaćanje računa i slično. Najbolja pomoć je to što ti ljudi osjećaju da nisu zaboravljeni i da imaju oslonac u životu“, kaže Aida, dodajući da jedan obrok iznosi 3,30 KM i svi ljudi dobre volje svoj doprinos mogu dati tako što će donijeti prehrambene proizvode na adresu Udruženja ili uplatiti novac na žiro račun, sa naznakom „Obrok za sve“.

Posljedice siromaštva višestruke

Odrastanje u siromaštvu na dijete može ostaviti ozbiljne posljedice, kako fizičke, tako i psihičke. Ono često dovodi do zanemarivanja od strane roditelja ili pojave nasilja u porodici, ističe Saša Risojević, psiholog udruženja „Nova generacija“ iz Banjaluke, koje se bavi zaštitom djece.

„Ovakva situacija otežava djetetovo prilagođavanje u školski sistem i standarde koje škola postavlja, te djeca često postaju žrtve vršnjačkog nasilja, imaju slabiji uspjeh u školi i bivaju odbačeni od strane vršnjaka i nastavnika. Odrastajući u ovakvim okolnostima, dijete može da zaključi da je svijet opasno mjesto za njega, zbog čega razvija razne strategije kako da ga izbjegne, pokušajima samoubistva i/ili razvojem nekih psihopatoloških poremećaja,  ili da se suoči sa njim, ulaskom u rizične vršnjačke grupe i razvojem kriminalnog ponašanja“, navodi Risojević.

U sklopu „Nove generacije“ djeluje i Dnevni centar, u kome štićenici ovog udruženja između ostalog mogu dobiti i redovne obroke – doručak, ručak i dvije užine. Trenutno Dnevni centar posjećuje 52 djece iz porodica u stanju socijalne potrebe, a od početka ove godine za njih je pripremljeno 1.450 obroka.

Prije dvije godine, javnost je rastužio prizor upravo iz ovog Dnevnog centra. Sastavljajući spisak želja za Novu godinu, djeca su navodila ono što je većini ljudi dostupno svakog dana – roštilj, picu, čips, kolu… U doba megalomanije, ove skromne želje su nas i te kako spustile na zemlju. Risojević ističe da klasne podjele među djecom dovode do osjećanja manje vrijednosti i stvaranja negativne slike o sebi i ličnim sposobnostima.

„Djeca iz siromašnih porodica nemaju mogućnost da posjeduju brojne statusne simbole kao što su moderni telefoni, tableti, odjeća i slično, a koji se sve više doživljavaju kao mjerila vrijednosti cjelokupne ličnosti. Djeca su naučena da svoj doživljaj sebe grade kroz poređenje sa drugima“, ističe Risojević.

Posljedice na zdravlje nemjerljive

Siromaštvo ne utiče samo na psihu djeteta, već i na njegovo fizičko zdravlje. Pedijatar iz Banjaluke Branislav Lolić kaže da je za pravilan razvoj djeteta potrebna kvalitetna, uravnotežena ishrana, što podrazumijeva pravilan unos bjelančevina, ugljikohidrata, masti i vitamina.

„To se ne može ostvariti ukoliko porodica nije u dobroj ekonomskoj situaciji jer su meso, voće i povrće jako skupi u našim uslovima. Kod te djece se mnogo češće javlja anemija, uz pothranjenost i manjak drugih vitamina i minerala. Zbog loših smještajnih uslova i loše higijene, ona su slabijeg imunološkog sistema pa su podložnija respiratornim i drugim infekcijama. Ako nemaju pristup pitkoj vodi, izloženi su i crijevnim infekcijama“, kaže doktor Lolić.

 Svako peto dijete u BiH odrasta u siromaštvu

Prema podacima koji raspolaže UNICEF BiH, svako peto dijete u ovoj zemlji odrasta u siromaštvu, te imaju tri puta veće šanse da će im nedostajati osnovne potrepštine – svježa hrana i povrće, nova odjeća ili obuća.

Djeca su osjetljivija na siromaštvo od odraslih. Ono ih lišava materijalnih, duhovnih i emocionalnih resursa neophodnih za preživljavanje, ostvarivanje punih potencijala, te potpuno i ravnopravno učešće u društvu. Djeca su najugroženija u ranom djetinjstvu, kada okolnosti u kojima žive i iskustva oblikuju njihov fizički, psihološki i kognitivni razvoj sa posljedicama koje sežu daleko u budućnost“, naglašava specijalistkinja za socijalnu zaštitu djece u UNICEF-u BiH, Selma Kazić.

Dječije siromaštvo ne ostavlja posljedice samo na najmlađe, već i na cijelo društvo. U situaciji kada značajan broj ljudi nije u mogućnosti da ostvari svoje potencijale, zemlje imaju problema sa stvaranjem produktivne radne snage koja im je potrebna za uspjeh u globalnoj eknomiji.

„Kada postoji politička volja da se život siromašne djece i njihovih porodica poboljša, kreatori politika gotovo uvijek nađu načina za finansiranje mjera socijalne pomoći. Takvo ulaganje se uvijek isplati. Djetinjstvo, a posebno rano djetinjstvo, predstavlja jedinstvenu priliku da se utiče na razvoj potencijala osobe, poboljša kvalitet života i stvara ljudski kapital. Ulaganje u njih djeci omogućava da sebi stvore bolji život u budućnosti i bolju budućnost za svoju zemlju“, zaključuje Kazić za magazin Lola.

Zatvori reklamu