PojaveRadoznala Lola

Danas slavimo filozofiju joge

tekst: Anja Zulić

Treći Međunarodni dan joge obilježeva se danas pod parolom “Joga za zdravlje”, čime se želi ukazati na značaj joge i holističkog liječenja. Organizatori smatraju da holistički pristup zdravlju i dobrobiti daje izravan doprinos čovječanstvu u potrazi za postizanjem održivog razvoja i kretanja prema stilovima života koji su u skladu sa prirodom.

Sve je počelo 2014. godine, kada je premijer Indije Narendra Modi obraćajući se članicama Generalne skupštine UN-a skrenuo pažnju na vrijednosti joge, objašnjavajući da ona ne predstavlja samo vježbanje, već otkrivanje osjećaja jedinstva sa sobom, svijetom i prirodom.

„Joga utjelovljuje jedinstvo uma i tijela, misli i djelovanja, suzdržanost i ispunjenje, sklad između čovjeka i prirode i predstavlja holistički pristup zdravlju i dobrobiti“, izjavio je tada Narendra.

Iako su i godinama prije postojale ideje za uspostavljanje Svjetskog dana joge, drugim guruima to nije pošlo za rukom. Službeno priznanje od strane UN-a dodatno doprinosi širenju koristi joge u svijetu, jer za bilo koju filozofiju, religiju ili kulturu je teško preživjeti bez pokroviteljstva.

Zašto 21. juni?

Ljetni solsticij je upravo 21. juna i tada je dan najduži, a nekada su ljudi slavili dan solsticija kao dan vatre, dan Sunca i početak novog ciklusa, odnosno godine.  Jogi i mistik Sadhguru bilježi važnost ovog dana u jogičkoj tradiciji.

“Na dan ljetnog solsticija, Adiyogi (prvi jogi) okrenuo se prema jugu i pogledao Saptarishije ili sedam mudraca koji su bili njegovi prvi učenici koji su prenosili učenje joge širom svijeta. Divno je što je 21. juni taj važan događaj u povijesti čovječanstva”, govori ovaj jogi.

Kina, Indija, Izrael, Australija samo su neke od zemalja svijeta  koje su tokom prethodne sedmice u susret današnjem danu organizovali radionice i masovna praktikovanje joge. U Banjaluci je proslava Međunarodnog dana joge održana u nedjelju u Parku Mladen Stojanović, a jedna od učesnica podijelila je sa nama svoje doživljaje.

“Moj stil života je zdravlje i ljepota čime se i bavim, tako sam krenula i na jogu gdje sam dobila informaciju o Međunarodnom danu joge, te nas je učitelj pozvao da dođemo i doživimo iskustvo sa učiteljem iz Indije, što sam ja sa oduševljenjem prihvatila. To je neopisivo iskustvo. Sam doživljaj joge u prirodi u centru grada sa učiteljem koji nas je proveo kroz taj čas po programu joge indijske vlade. Drgao mi je što sam to doživjela”, za Lola magazin govori Vera Miljević.

Zašto je joga dobra

Joga predstavlja skup disciplina, uvjerenja i vježbi za povezivanje materije sa duhom, tijela sa umom, ličnog sa univerzalnim i smrtnog s besmrtnim. Sama riječ “joga” proizilazi iz  sanskritske riječi “yuj” što znači ujediniti se, čime se simbolizira na jedinstvo tijela i svijesti.

Ova drevna nauka življenja vuče korijene iz tri najveće indijske filozofije – Tantre, Samkje i Vedante, koje su dio Sanatana Dharme. Tokom dugogodišnjeg razvoja joge izdvojili su se različiti pravci, tako da se joga danas širom svijeta prakticira u različitim oblicima. Grane joge su Karma Yoga, Jnana Yoga (gjana joga), Bhakti Yoga, Raja Yoga, Hatha Yoga (hata joga), Nada Yoga, Mantra Yoga, Kundalini Yoga, Kriya Yoga i Laya Yoga.

Velike su prednosti praktikovanja joge, naročito u današnje vrijeme kada stres i ubrzan način života predstvljaju jedne od glavnih faktora i uzročnika bolesti. Joga predstavlja skup fizičkih vježbi, tehnika disanja, tehnika meditacije i relaksacije, čime doprinosi podizanju cjelokupnog nivoa zdravlja, te podstiče tijelo da se samo bori protiv negativnosti i stresa.

“Neki je smatraju samo sredstvom za zdravije, vitkije tijelo. Drugi koriste jogu kao metod za smanjenje stresa. Sigurna sam da neki smatraju da je joga u modi. A ipak, ma šta da tjera osobu na prostirku, na kraju se značajniji darovi joge sami otkrivaju. Filozofija joge uvlači vam se u pogled na život. Više od obične fizičke vježbe, joga izranja kao životni put – čitava tapiserija filozofije, vježbi, ponašanja i uvida – i kao kapija nekom novom svijetu”, govori Anodea Džudit, spisateljica i instruktorica joge.

Iako je jogijima svaki dan u duhu joge, obilježavanje Međunarodnog dana joge i bezboroj aktivnosti u različitim gradovima širom svijeta, doprinosi da sve više onih nezainteresovanih uključi u neku od aktivnosti i možda pronađe nešto za sebe.

“Praktikovanje joge okreće nas licem u lice prema izvanrednoj složenosti sopstvenog bića”, govorio je Šri Aurobindo indijski filozof.

Namaste!

Zatvori reklamu