Praktična LolaŽivot

Eliminišimo hepatitis zajedno: Zbog predrasuda stradaju i djeca oboljelih!

tekst: Anja Zulić

“Eliminišimo hepatitis!” slogan je pod kojim se obilježava ovogodišnji Svjetski dan hepatitisa. Dan svjesnosti o ovoj bolesti obilježava se od 2005. godine, a njegovi datumi su se mijenjali, da bi 2011. godine Svjetska zdravstvena organizacija odabrala 28. juli za obilježavanje, jer je to dan rođenja nobelovca Baruch S. Blumberga koji je otkrio virus hepatitis B.

Banjalučko Udruženje građana “B18” prvo je Udruženje u BiH koje se bavi problemima oboljelih od hepatitisa B i C, a današnji dan obilježava od svog osnivanja. U medicini svaka bolest ima svoju šifru, a “B18” je šifra za hronične virusne hepatitise (upala jetre izazvana virusima koja je prešla u hroničan oblik), odakle potiče i naziv Udruženja (Udruženje oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa, skraćeno “B18”).

„Hepatitisi B i C su upale jetre izazvane virusima hepatitisa B i C. Ukoliko pređu u hroničan oblik (bolest koja traje preko šest mjeseci) izazivaju uništenje jetrinih ćelija, te vremenom mogu izazvati teža oštećenja jetre koje polako prerasta u cirozu i/ili rak jetre. Put prenosa je najčešće polnim putem (Hep B) ili putem krvi (Hep C)“, govori nam Zdenko Simonović iz UG “B18“.

Konstantan umor

Našem sagovorniku, koji je želio ostati anoniman, prilikom dobrovoljnog davanja krvi otkrili su hepatitis C i uputili ga na dalje pretrage na infektivno odjeljenje. Od tada je prošlo 15 godina i on se nalazi na stalnim kontrolama.

“Živim i radim normalno, ali sam stalno umoran. Moram se konstantno odmarati i paziti na ishranu. Bio sam na terapiji pegazis, koja nije uspjela i sad ne primam ništa, samo redovna kontrola i vitamini.  Najteže mi je što sam stalno pod pritiskom i razmišljam o tome hoće li sve biti dobro i hoću li dobiti novu terapiju”, govori nam on.

Ljekar diskiminisao dijete oboljelog od hepatitisa

Iako se posljednjih godina sve više govori o ovim virusnim infekcijama, Zdenko ističe da informisanost građana nije baš na zavidnom nivou, a neophodno je i više informacija u medijima.

„To je razlog što u našem društvu još uvijek postoje predrasude o ovim infekcijama, što često uzrokuje i diskriminaciju prema osobama koji boluju od ovih bolesti“, govori nam on.

Naš sagovornik koji boluje od hepatitisa, govori nam da nema većih problema sa okolinom, ali da ne nailazi na razumijevanje. Kako naglašava, zato što on fizički dobro izgleda, okolina smatra da preuveličava svoju bolest.

“Nisam imao previše problema, osim što jednom u privatnoj zubarskoj ambulanti nisu htjeli primiti moje dijete zato što je doktor znao da ja imam hepatitis, bez obzira što dijete nema. Rekao je ako se pročuje da će izgubiti svoje pacijente”, priča naš sagovornik.

Kako se zaštititi?

Svi ljudi nalaze se pod određenim rizikom od infekcije, a osobe koje su više u kontaktu sa „živom“ krvi ili krvnim derivatima – zdravstveni radnici, hemofiličari, osobe na dijalizi, zatvorenici, osobe koje često mijenjaju seksualne partnere, intravneski uživaoci droga, predstavljaju skupine pod većim rizikom. Putem pirsinga i tetovaža takođe može doći do infekcije.

Od velike važnosti je informisanje o načinu prenosa i ponašanje u skladu sa tim. Efikasna vakcina protiv hepatitisa B uvedena je kao obavezna 2001. godine, dok za hepatitis C ona ne postoji.

„Ostale mjere prevencije su univerzalna zaštita, a podrazumijeva korištenje kondoma, mjera lične zaštite zdravstvenih radnika (rukavice, maska…), korištenje ličnog pribora za higijenu, primjena sterilnog pribora za hiruške intervencije, stomatologiju, tetovažu.. za i.v. korisnike droga korištenje ličnog pribora za injektiranje… Veliki je problem što od prošle godine u BiH više ne postoji harm reduction program“, ističe Simonović.

Uspješnost terapije 100%!

Ukoliko pređe u hroničan oblik, hepatitis B se ne može izliječiti. Pacijenti se uključuju na doživotni tretman čime se bolest drži pod kontrolom. Za hepatitis C se posljednje tri-četiri godine u svijetu primjenjuju novi (tzv. direktno djelujući lijekovi) koji su veoma efikasni i u visokom procentu (95 – 100 % u zavisnosti od podtipa virusa i stanja jetre) dovode do njegove eliminacije iz organizma.

„U BiH primjena ovih lijekova je započeta krajem 2015.godine i do sada je tretman prošlo oko 70 pacijenata i svi pacijenti po završetku tretmana su negativni. Dakle, za sada je uspješnost terapije  je 100%!“, govori naš sagovornik Simonović.

Fondovi zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i FBiH  nabavljaju lijekove, tako da je liječenje osoba koje boluju od hroničnih hepatitisa B i C u potpunosti pokriveno zdravstvenim osiguranjem i tu spadaju dijagnostika, lijekovi, tretman i bolničko liječenje.

Prije uključenja na terapiju vrši se kompletna obrada (pretrage, ispitivanja na kontraindikacije…), a ljekarski konziliji RS i FBiH na preporuku ljekara specijaliste odlučuju o uključenju na tretmane, nakon čega se formiraju liste čekanja i prioriteta za terapiju“, objašnjava nam Simonović.

Eliminišimo hepatitis do 2030. godine

Svjetski dan hepatitisa 2017. obilježava se pod sloganom: Eliminišimo hepatitis. Na prvom Svjetskom hepatitis samitu u Glazgovu 2015. godine, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Svjetska hepatitis alijansa (udruženje pacijenata) donijele su deklaraciju o eliminaciji hepatitisa u svijetu koja podrazumijeva eliminaciju hepatitisa B i C do 2030. godine.

„Na osnovu te rezolucije SZO je donijela deklaraciju i plan eliminacije koja treba da se sprovodi u svim državama svijeta, za šta treba saradnja na svim nivoima društva – od Vlada, ministarstava zdravlja, državnih institucija i nevladinih organizacija. Dakle, samo zajedničkim djelovanjem i uključenjem u aktivnosti moguće je ostvariti ovaj cilj, eliminisati virusne hepatitise  B i C u svijetu“, poručuje Simonović.

Ni u Republici Srpskoj, niti u FBiH ne postoji registar oboljelih. Procjene Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je u BiH broj oboljelih od hepatitisa B oko 1,5-8 % (različiti izvori), a hepatitisa C 1%.

Zatvori reklamu