Praktična LolaŽivot

Borba protiv pedofilije: Poslodavci će morati provjeravati buduće zaposlene

Krivično djelo protiv polnog integriteta djeteta ili pedofilija je problem sa kojim se sve češće susrećemo u našoj zemlji. Djecu vrebaju opasnosti sa svih strana-u školi, parku i preko Interneta o čemu su novinari Lola magazina već pisali. Zato je…

Vesna Drakulic

Krivično djelo protiv polnog integriteta djeteta ili pedofilija je problem sa kojim se sve češće susrećemo u našoj zemlji. Djecu vrebaju opasnosti sa svih strana-u školi, parku i preko Interneta o čemu su novinari Lola magazina već pisali. Zato je neophodno da Republika Srpska dobije registar pedofila i čini se da bi se to uskoro moglo i desiti. Naime, radna verzija nacrta Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv polnog integriteta djeteta danas je predstavljena javnosti. Tom prilikom, medijima su se obratili prof.dr Ivanka Marković, predsjednica Radne grupe za izradu ovog zakona i Slobodan Zec, pomoćnik ministra pravde u Vladi Republike Srpske i odgovorili na pitanja o sadržaju ovog registra, načinu čuvanja i dostupnosti podataka, kao i obavezama koje će imati upisana lica. Veoma je važno naglasiti da je ova verzija nacrta Zakona podložna promjenama.

U prvih devet mjeseci 2017. godine u Republici Srpskoj evidentirano je 13 krivičnih djela protiv polnog integriteta djeteta. Dosad je u Republici Srpskoj postojala kaznena evidencija svih krivičnih djela, među kojima je bila i ova kategorija. Isto tako, sudovi već duži niz godina imaju svoju internu evidenciju ovih počinilaca krivičnih djela u cilju okrivanja i suđenja ovim licima. Prema riječima profesorice Marković, svrha ovog Zakona je obezbjeđivanje zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, te sprečavanje lica koja su pravosnažno osuđena za tu vrstu krivičnih djela da ponovo izvrše isto ili slično krivično djelo. U trećem članu ovog Zakona predviđeno je za koja krivična djela će se voditi poseban registar. Profesorica Marković je naglasila da se radi o krivičnim djelima iz grupe krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja  djece iz krivičnog zakonika RS, kao i krivičnog djela trgovine djecom jer je ono u grupi krivičnih djela protiv osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina, a može biti izvršeno i u svrhu seksualne eksploatacije.

Foto: Pixabay.com

Prema ovoj verziji nacrta Zakona, u registar bi se trebali unositi sljedeći podaci: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj , adresa stanovanja, podaci o zaposlenju osuđenog, te fotografije kada lice odlazi na odsluženje kazne u zatvor, te nakon izlaska. Za vođenje registra će biti zaduženo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske. Profesorica Marković navodi da oni predlažu da se odredi jedno ili više službenih lica koja će biti ovlaštena da unose te podatke u registar. Te osobe će istovremeno biti zadužene i da čuvaju tajnost tih podataka. Tu se odmah postavlja pitanje da li će ovaj registar biti zatvorenog, poluotvorenog ili otvorenog tipa?

“Ja moram reći da smo se mi kolebali oko ovog pitanja. Pregledali smo kompletnu sudsku praksu evropskog suda za ljudska prava vezano za ovo pitanje  jer radi se upravo o problemu zaštite ličnih podataka i o problemu potrebe, odnosno želje javnosti da zna ko je osuđen za tu vrstu krivičnih djela. Morali smo naći balans između onih prava koja su proklamovana evropskom konvencijom, a koja je sastavni dio našeg ustavnog poretka i neke naše želje da znamo ko je to od naših sugrađana osuđen za ovu vrstu krivičnih djela. I tu smo se odlučili za vrstu poluzatvorenog registra jer smo vidjeli da je evropski sud za ljudska prava povodom jedne predstavke evropskom sudu u vezi sa upravo ovakvim tipom registra rekao da ne postoji povreda člana 7 i 8 evropske konvencije zbog toga što je taj registar poluzatvorenog tipa, dakle nije u potpunosti dostupan javnosti”, objasnila je profesorica Marković. Drugim riječima, to znači da će pravo uvida u te podatke imati svi organi koji se bave pravosuđem (sudovi, tužilaštva, organi unutrašnjih poslova u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv određenog lica), kao i organi gonjenja, te svi organi, institucije, ustanove i udruženja koja u svom radu ostvaruju neposredan kontakt sa djecom, pa čak i one institucije koje odlučuju o pravima djeteta kao što je recimo pravo na starateljstvo i tako dalje. Te institucije i ustanove će biti dužne da prilikom zapošljavanja određenih osoba koja dolaze u neposredan kontakt sa djecom provjere da li su ta lica koja oni zapošljavaju upisana u ovaj registar. Isto tako, svi privatnici koji rade sa djecom biće dužni da podnesu zahtjev u kojem navode čime se bave, prilože osnivački akt i traže provjeru lica koje žele da zaposle. U slučaju da to ne urade, biće sankcionisani.

“Znate u kakvom društvu živimo-sutra bi neko bio označen kao brat, sestra ili dijete pedofila. Svrha ovog Zakona nije stigmatizacija već prevencija koju mi ostvarujemo na način da tim kategorijama počinilaca krivičnih djela onemogućavamo da se jednog dana zaposle u institucijama i ustanovama u kojima bi dolazili u kontakt s djecom”, naglasila je profesorica Marković.

Foto: Pixabay.com

Svako lice koje bude upisano u ovaj registar imaće i posebne obaveze: moraće se jednom godišnje lično javljati organu unutrašnjih poslova. Prilikom odlaska na putovanje dužni su da prijave Centru javne bezbjednosti gdje idu, koje je njihovo odredište i koliko će ostati u tom mjestu. To će Centrima javne bezbjednosti omogućiti da jave Centru javne bezbjednosti u drugom mjestu da dolazi osoba koja je upisana u registar i da možda obrate pažnju ako se radi o nekome ko je izvršio više takvih krivičnih djela pa je na neki način ostao i dalje opasan po okolinu i društvo. Tu obavezu sva lica upisana u registar moraće da obavljaju deset godina nakon izdržane kazne pod uslovom da u tom periodu ne izvrše nova krivična djela. Međutim, sva lica upisana u registar u njemu ostaju doživotno zato što je, prema riječima profesorice Marković, krivičnim zakonikom rečeno da se osuda za ova krivična djela ne briše što je ogromna novina i izuzetna odredba. Što se tiče sankcija za lica koja ne izvršavaju spomenute obaveze, profesorica Marković je istaknula da su u nacrtu Zakona predvidjeli određene kaznene odredbe, ali da će se o tome više govoriti kada ovaj Zakon bude usvojen.

Slobodan Zec je izjavio da će finalni nacrt biti dostavljen Vladi Republike Srpske na usvajanje, a zatim i Narodnoj skupštini Republike Srpske. Pred skupštinom bi se nacrt Zakona trebao naći u novembru 2017. godine.

Foto: Pixabay.com

Profesorica Marković je objasnila da je jedno od najtežih pitanja bilo da li da se čekaju pravosnažne presude nakon stupanja na snagu ovog zakona ili da se prenesu one iz postojeće opšte kaznene evidencije.

“Konsultovala sam se sa više ljudi iz ove oblasti i na kraju sam pogledala i presudu evropskog suda za ljudska prava u kojoj se kaže sljedeće: ‘Nema povrede principa zabrane retroaktivnog djelovanja jer registar nije kaznena mjera.’ To je jedna administrativna mjera gdje se naprosto samo skupljaju podaci o nekome ili nečemu i u tom smislu je evropski sud za ljudska prava zauzeo stanovište da je moguće vršiti evidenciju lica koja se već nalaze u kaznenoj evidenciji. Imajući u vidu naš krivični zakon koji je važio do jula 2017., a i ovaj koji je sad na snazi i koji kaže da se podaci o brisanoj osobi ne daju nikome zaključak je sljedeći: u ovaj registar će se unijeti one presude iz postojeće opšte kaznene evidencije koje nisu brisane. One koje su brisane, po zakonu koji je važio, njih ne možemo dirati, ali sve one presude koje nisu brisane mogu da se prenesu u ovaj novi registar. Naravno, dalje će se unositi sve presude koje budemo imali ovih dana i u budućnosti”, objasnila je profesorica Marković.

Često smo svjedoci da lica koja su izvršila krivično djelo protiv polnog integriteta djeteta i dalje rade sa djecom. Logično, postavlja se pitanje kako je to moguće?

“Iskreno, ja sam postavila pitanje na isti način na koji ga vi sada postavljate. Zakonski postoji mogućnost da se mnogo toga uradi. Nisu problem zakoni, ja vam to garantujem. Problem je provođenje tih zakona. Dakle, problem je u nama i na nama koji provodimo zakone. Predvidjeli smo obavezu suda da licu koje je izvršilo krivično djelo protiv polnog integriteta djeteta zabrani potpuno obavljanje djelatnosti koje ga dovode u neposredan kontakt sa djetetom i to bez vremenskog ograničenja. Ja se nadam da će sudska praksa konačno da shvati i da se saglasi sa intencijom zakonodavca i i krene u provedbu napisanih odredbi”, izjavila je profesorica Marković.

Usvajanje ovog Zakona i uspostavljanje registra pedofila planirano je do kraja 2017. godine.

Pročitaj još

Od iste osobe