Sponzorisano

„Jedva čekam vikend da se naspavam“ i ostale zablude o nedostatku sna

Iako nedostatak sna najčešće povezujemo samo sa malo češćim zijevanjem i nešto sporijim refleksima narednog dana, posljedice neispavanosti su znatno ozbiljnije. Posebno je to slučaj ako je nedostatak sna hroničan problem, a u savremenom svijetu najčešće jeste, iako sami toga…

Ivana Simikić

Iako nedostatak sna najčešće povezujemo samo sa malo češćim zijevanjem i nešto sporijim refleksima narednog dana, posljedice neispavanosti su znatno ozbiljnije. Posebno je to slučaj ako je nedostatak sna hroničan problem, a u savremenom svijetu najčešće jeste, iako sami toga počesto nismo svjesni.

A kada problem postoji, sa svih strana se nižu savjeti za njegovo rješavanje. Među njima se u pravilu nađe mnoštvo pogrešnih, bilo zato što su zasnovani na netačnim podacima ili zbog toga što prosto ne odgovaraju istini.

Kako bismo vam pomogli da se snađete u moru zaključaka, preporuka i činjenica, razbijamo nekoliko mitova o spavanju na koje ćete najčešće naići.

Ne, osam sati sna nije to što vam treba

Tačnije, ne možete biti stopostotno sigurni da vam baš toliko sna treba, samo zato što ste to negdje pročitali. Možda vam je zaista potrebno i cijelih 11, a možda vam je pet sasvim dovoljno. Fora je u tome što je količina sna u danima redovnog opterećenja individualna i zavisi prvenstveno od specifičnosti vašeg organizma, a onda i svakodnevnog načina života.

Zato sljedeći put kada vas prozovu spavalicom ili ljenštinom, slobodno uzvratite kontranapadom da vas vrijeđaju na osnovu vaših fizičkih odlika.

Ne možete se istrenirati da spavate manje

Sigurno ste svi čuli za metode koje vas mogu dovesti do toga da spavate samo četiri ili pet časova i budete savršeno funkcionalni. Sigurno ste naišli i na primjere poznatih ličnosti kojima je to uspijevalo, pa su oni svojim idejama mijenjali svijet dok ste vi hrkali. Međutim, doktor Nil Stenli, ekspert za san iz Velike Britanije, jedan je od mnogih koji tvrde da prisiljavanje tijela na takav ciklus sna uopšte nije dobro.

U suštini, ovo se može povezati sa prethodnom stavkom. Ukoliko vam genetika i fizičke predispozicije to dopuštaju, moći ćete da se svedete na četiri-pet časova sna i uživate u produženom danu. Ukoliko niste predodređeni za to, sav trening će vam biti, ne samo uzaludan, već i opasan, jer ulazite u neke opasne zone. Recimo, harvardska studija je utvrdila da postoje 300% veće šanse za zakrčenje arterija kod onih koji spavaju samo pet časova u odnosu na ljude sa dužim snom.

Memorijska pjena nije idealan izbor

Odabir jastuka i madraca je od velike važnosti za dobar san. Iako je postala vrlo popularna, memorijska pjena nije idealna. Njeni glavni nedostataci su osjetljivost na temperaturu, koja je može učiniti suviše tvrdom ili suviše mekanom, ali i neželjeno grijanje osobe koja spava te pojačano znojenje. Zbog toga je jastuk od vune i dalje bolji izbor za naša podneblja, gdje se noći kreću od izuzetno toplih do vrlo hladnih, pa je važno da pod glavom imate pravog termoregulatora, koji je ujedno mekan i prilagodljiv tijelu. Ako je još antialergijski, poput Soft Wool serije, to je dodatna prednost, jer memorijska pjena može da sakuplja uzročnike alergije.

Ukoliko vam je memorijska pjena ipak draža, možete je iskombinovati sa vunom, pa memorijski madrac obložiti vunenom zaštitom, te tako dobiti najbolje od oba materijala. Ukoliko još iskoristite neke od aktuelnih zimskih ponuda, kao što je program lojalnosti domaćih trgovačkih lanaca Tropic i mojMarket, vuneni jastuci i zaštite za madrace mogu da budu i povoljne i korisne opcije.

Nadoknađivanje vikendom je veoma loša ideja

Ali, svako od nas to radi – nenaspavanost radnim danima odlučimo da kompenzujemo tako što ćemo vikendom ostati duže u krevetu. I time samo pogoršavamo situaciju, utvrđeno je još 2010. godine, u studiji objavljenoj u časopisu Science Translational Medicine. Naime, stručnjaci su utvrdili da osjećaj povraćene energije nakon produženog sna traje najduže šest časova nakon buđenja, a potom naglo pada i reakcije postaju i do 10 puta sporije nego prethodnog, „nenaspavanog“ dana. Na taj način, dakle, samo doprinosimo daljem nakupljanju hroničnog umora.

Hronična neispavanost, opet, ima mnogo veći efekat nego što mislimo. Dvije do tri sedmice u kojima ste spavali po samo šest časova kod većine ljudi dovode do istog efekta kao da niste spavali puna 24 časa u komadu.

Dakle…

…savjeti stručnjaka su da isprobate različite dužine sna dok ne nađete onu koja vam najviše odgovara, a zatim se okružite udobnim jastucima i madracima, te se potrudite da što redovnije spavate baš onoliko koliko treba. Nije toliko neizvodivo kao što djeluje na prvu, vidjećete i sami ako pokušate.

Pročitaj još

Od iste osobe