PorodicaPraktična Lola

Zbog čega je važno da čitate sa svojim mališanima?

Šareni svijet slikovnica i knjiga djeci je dostupan od najranije dobi, dok još ni ne krenu u školu. Iako vaši mališani još uvijek ne znaju slova oni će se vrlo rado smjestiti na kauču pored vas i netremice gledati u…

Vesna Drakulic

Šareni svijet slikovnica i knjiga djeci je dostupan od najranije dobi, dok još ni ne krenu u školu. Iako vaši mališani još uvijek ne znaju slova oni će se vrlo rado smjestiti na kauču pored vas i netremice gledati u slikovnicu dok je vi čitate. UNICEF Srbija u okviru kampanje „Svaki trenutak je važan“ navodi da je čitanje sa djecom izuzetno važno zato što razvija njihov govor i jezik, logičko i kritičko i razmišljanje, stvaralaštvo, pruža im osjećaj sigurnosti i privrženosti te ih uči preciznijem izražavanju i boljoj komunikaciji.

Da biste dijete zainteresovali za knjige pustite ga da samo izabere šta ćete čitati. Imajte na umu da djecu privlače korice knjige pa zato ne bi bilo loše da ih složite na policu tako da naslovna strana bude okrenuta prema naprijed. Mala djeca brzo izgube pažnju pa zato na policu za početak stavite slikovnice ili knjižice koje nemaju mnogo teškog teksta. Sami ćete primjetiti kada dijete više obraća pažnju na ono što mu čitate i tada možete početi uvoditi i duže knjige.

Kada ste izabrali knjigu udobno se smjestite i upitajte dijete šta misli o čemu govori ta priča. Neka slobodno razgleda korice i ispriča vam šta ono misli da likovi rade u priči koju ćete čitati. Tek tada mu vi ukratko objasnite o čemu se radi u knjizi i uvedite ga u priču rečenicom: „Hajde da vidimo šta se tu dešava, može?“ Pustite da dijete samo okreće stranice i da razgleda slike koliko god to želi. Ako se uz vas šćućurilo više djece dogovorite redoslijed kojim će okretati stranice ili ih vi okrećite brzinom prilagođenom svakom djetetu. Pratite prstom riječi koje čitate jer ćete tako pomoći djetetu da zapamti kako one izgledaju što će mu mnogo pomoći kada u školi bude učilo slova.

Foto: Pixabay.com

Nemojte se ljutiti ako za vrijeme čitanja dijete ustaje i skakuće po sobi. Izbjegavajte rečenice kao što su: „Smiri se, lijepo sjedni i slušaj“ ili „Nisi dobar/dobra“. Samo zato što dijete ne sjedi cijelo vrijeme uz vas to ne znači da ne sluša priču. Uvijek možete postaviti kratko pitanje kako biste provjerili da li vas sluša, ali izbjegavajte da ga stalno nešto zapitkujete jer onda neće uživati u priči.

Ono što je veoma važno jeste i način na koji čitate knjigu. Ukoliko to radite jednoličnim tonom glasa dijete će se brzo zamoriti i izgubiti interesovanje. Mijenjajte boju glasa, čitajte glasnije kada se likovi u priči raduju i utišajte se kada dođete do tužnog dijela u knjizi. Obavezno ubacite neki zvuk kako biste oponašali lika iz slikovnice. Na primjer, ako je vaše dijete izabralo da mu čitate „Ježevu kućicu“ zarežite kada se u ovoj pjesmi pojavi vuk, zagrokćite prije nego što pročitate riječi koje govori divlja svinja ili se potapšite po stomaku kada Ježurka sit ustaje od stola u lijinoj kući. Lija mora zvučati malo piskavo i ženstveno, dok medu možete čitati malo dubljim glasom.

Dok čitate, pravite pauze i pitajte dijete za mišljenje. Na primjer, kada dođete do dijela u kojem vuk, medo i divlja svinja viču na ježića zbog toga što toliko voli svoju kućicu pitajte dijete šta bi im ono odgovorilo. Tako ćete ga potaknuti da razmišlja i logički zaključuje. Tek kada ono kaže šta misli pročitajte mu šta je rekao Ježurka i pitajte ga šta misli o njegovom odgovoru.

Foto: Pixabay.com

Ako dijete nije shvatilo ono što se dalje desilo u priči vi mu sami objasnite. Isto tako možete mu rastumačiti riječi koje ne razumije. Na primjer, kod rečenice „Budalo ježu, bodljivi soju, zar tako cijeniš straćaru svoju?!“ objasnite mu da je straćara kuća koja se raspada.

Kada završite sa čitanjem pitajte dijete šta misli o priči, šta mu se dopalo, a šta nije. Njegov odgovor može biti pokret ili grimasa. Pitajte ga ko je glavni lik u priči, gdje se dešava radnja i koji likovi su još tu. Neka vam opiše kako zamišlja liju ili Ježurka. Pitajte ga da li misli da je lija bila lukava, a vuk glup i objasnite mu šta te osobine znače ako vidite da vas ne razumije.

I tu priča ne treba završiti. Osmislite sa djetetom nastavak ili promijenite kraj. Možda ono neće željeti da divlju svinju ubiju lovci na kraju „Ježeve kućice“. Neka ispriča šta želi da se desi s njom. Igrajte se sa djetetom, neka ono bude jedan lik iz priče, a vi drugi, pa smislite dijalog i odglumite ga. Nacrtajte zajedno Ježurku ili medu, Ježićev dom ili večeru koju su jeli.

Na samom kraju, nemojte se čuditi ako vaše dijete bude željelo da mu svaki dan čitate istu priču. Ono na taj način gradi samopouzdanje i stiče sigurnost pa budite strpljivi. Neka čitanje sa mališanima postane rutina i dio dana kojem se radujete i vi i vaše dijete.

Pročitaj još

Od iste osobe