KulturaRadoznala Lola

Jeste li znali ovo o svjetskim jezicima?

Jezik je temelj ljudske kulture. Ljudi na čitavoj planeti koriste jezik za svakodnevnu komunikaciju, sakupljanje informacija, učenje i zabavu.

Lola Magazin

Piše: Dragan Antić

U tekstu ispod pročitajte šest interesantnih statističkih činjenica o svjetskim jezicima koje će vam pomoći da bolje razumijete način na koji jezik oblikuje naš svijet.

Postoji 7.099 živih jezika na svijetu

Prema Ethnologue, onlajn riznici podataka o svjetskim jezicima, broj živih svjetskih jezika za koje se zna iznosi 7.099. Međutim, postoji jedan veliki problem za istraživače koji pokušavaju da izbroje ukupan broj jezika koji se govore u svijetu. To je činjenica da su jezici „pokretna meta“.

Prije svega, ovdje se treba imati u vidu način brojanja jezika. Na primjer: da li brojite sve varijante kineskog jezika kao posebne dijalekte ili ih sve računate u samo jedan jezik (kineski).

Pored toga, sigurno je da u svijetu postoje jezici za koje mi još uvijek ne znamo.

I najzad, jezici izumiru. Kao i živa bića, i jezici mogu biti ugroženi i mogu se na kraju u potpunosti izgubiti. To se dešava skoro svakodnevno. Otprilike jedna trećina svjetskih jezika spada u ugrožene. Većina od tih jezika ima manje od 1.000 izvornih govornika. Nasuprot tome, svega dvadesetak najčešće korišćenih jezika obuhvataju više od polovine cjelokupnog stanovništva na zemlji.

Skoro polovina svjetskih jezika nema pisani oblik

Ljudski jezik postoji desetinama hiljada godina unazad. Iako je prisutno neslaganje među lingvistima, antropolozima i arheolozima u vezi tačne vremenske linije, konsenzus je da se ljudski govor pojavio najmanje prije 80.000 godina. Neke procene govore da je nastao prije čak 150.000 godina, a postoje i istraživači koji tvrde da je ljudski govor možda star 1,75 miliona godina.

Koji god broj da je stvaran, dovoljno je istaći da se govor pojavio daleko, daleko prije pisanja.

Danas, mnogi afrički jezici nemaju pisani oblik. Zanimljivo je da stanovništvo Afrike čini 16% ukupne svjetske populacije, a na ovom kontinentu govori se čak 32% od ukupnog broja svjetskih jezika.

Prema sajtu Ethnologue, oko 3.900 jezika na svijetu se pišu i govore. Ostalih 3.200 najvjerovatnije nemaju pisani oblik. Procentualno, jezici koji imaju svoju pisanu formu čine oko 54% od ukupnog broja živih svjetskih jezika.

Pisanje je razvijeno veoma kasno

Ova statistika je takođe zanimljiva. Stručnjaci su izračunali da kada bi sažetak čitave ljudske istorije smjestili u jedan dan, tačnije u 24 časa, onda bi se razvoj pisanog jezika pojavio pred sam kraj dana, oko 23:07 časova.

Gledano u procentima, vrijeme od kada ljudi koriste pisanje obuhvata manje od 4% ukupnog vremena ljudskog postojanja.

Koji su jezici najzastupljeniji?

Zanimljiv je i podatak da ljudi koji govore svega 23 živa jezika, što je samo 0,32% od ukupnog broja jezika, predstavljaju više od polovine svjetske populacije. Svaki od ova 23 jezika ima više od 50 miliona govornika, a neki od njih, poput kineskog jezika, obuhvataju daleko veći broj od 50 miliona. A koja su to 23 jezik kojima se ljudi najčešće služe na svijetu?

Evo liste: kineski, španski, engleski, arapski, hindu, bengalski, portugalski, ruski, japanski, lahnda (uključujući pundžabi jezik), javanski, korejski, njemački, francuski, telugu, marathi, turski, urdu, vijetnamski, tamilski, italijanski, persijski (uključujući dari i farsi jezik) i malajski jezik.

Nažalost, svake godine na planeti izumre 26 jezika

Prema podacima Nacionalne geografije, jedan svjetski jezik nestane na svakih 14 dana. Ova statistika zvuči depresivno, kako za lingviste tako i za ljude koji govore nekim od  ugroženih jezika.

Postoji mnogo „Umirućih jezika“, koji su još uvijek prisutni, ali im prijeti potpuni nestanak. Zato se ulažu ogromni napori da se ovi jezici sačuvaju. Dobar primjer za to je Vampanoag, maternji jezik američkih Indijanaca, koji je bio prvi u redu za izumiranje, a oživeo je zahvaljujući radu američke Indijanke, lingvistkinje Jesse Little Doe Baird.

Obzirom da svake godine nestane 26 jezika, sa tendencijom porasta ovog broja, stručnjaci upozoravaju da će više  od polovine svjetskih jezika nestati do kraja ovog vijeka.

Čak 95% svjetskih jezika nije zastupljeno na Internetu

Zamislite da živite, na primjer, u Republici Malavi, zemlji na jugoistoku Afrike koja ima oko 16 miliona stanovnika.

Vi govorite čičeva jezik (možda nikada niste čuli za ovaj jezik, ali sa 12 miliona govornika, on je najprisutniji jezik u ovoj afričkoj zemlji). Idete u školu, tamo učite da čitate i pišete na čičeva jeziku. Dakle, pismeni ste i znate dobro da se služite vašim jezikom. Ali danas još uvijek nema nikakvih sadržaja na čičeva jeziku koji su onlajn.

Ovo je problem sa kojim se suočava oko 95% svjetskih jezika. Čak iako su ti jezici književni, a u državama u kojima se govore postoji pristup internetu, ili je premalo sadržaja ili taj jezik uopšte nije prisutan na internetu.

Kao što je i logično, digitalnim sadržajima apsolutno dominiraju vodeći svjetski jezici, a kineski, engleski i španski zauzimaju prva tri mesta.

Pročitaj još

Od iste osobe