KulturaRadoznala Lola

Kako je slika iz 19. vijeka “zbog obnaženosti” postala goruća tema

Jedna galerija iz britanskog grada Mančestera pokrenula je žestoku debatu odlukom da skloni jedno od djela iz svoje kolekcije.

Piše: Nenad Bosnić

Kao razlog uklanjanja slike su navedena obnažena ženska tijela koja se na njoj nalaze i poruke koje ona šalju.

Mančesterska umjetnička galerija uklonila je sliku Džona Vilijama Voterhausa (John William Waterhous) iz 1896. godine, na kojoj je predstavljen antički motiv – najade, vodene nimfe, koje svojom ljepotom mame argonauta Hilasa, Heraklovog saputnika, koji nakon susreta s njima nikada nije ponovo viđen.

“Ova galerija predstavlja žensko tijelo ili u formi pasivne dekoracije ili kao femme fatale. Hajde da promijenimo ove viktorijanske fantazije”, izjavili su predstavnici galerije, prije nego što su sa zida privremeno skinuli Voterhausovo djelo.

Ovaj čin je izazvao niz vrlo raznovrsnih reakcija. Jedni su podržali ideju da se pokrene diskusija o načinu predstavljanja žena u umjetnosti i efektima koje takva prezentacija ima, ne samo kroz slikarstvo, već i danas znatno popularnije grane umjetnosti, kao što su muzika i film. Drugi su, opet, u ovome vidjeli klasičnu cenzuru, izvitopereno shvatanje aktuelnih pokreta za unapređenje položaja žena u umjetnosti, pa i nerazumijevanje suštine samog djela, jer su neki isticali činjenicu da su najade te koje na ovoj slici posjeduju moć, a muškarac taj koji je prikazan kao slabić koji ne može da se izbori sa svojim porivima.

Međutim, sve su prilike da su i jedni i drugi potpuno promašili pravi smisao ovog poteza – i time ga u praksi ostvarili.

Naime, iako se u sklopu izložbi obično postavljaju djela, skidanje ove slike je dio izložbe koju zajedno organizuju Sonja Bojsi (Sonia Boyce), galerijski tim i drugi saradnici. Cilj njihove izložbe? Da “istraže ‘rodnu problematiku’ u slikama iz 19. vijeka i široj kulturi”.

I galerija čini sve da to istraživanje podstakne. Tako je iza slike namjerno ostavljen prazan zid, a posjetioci pozvani da na njega nalijepe papirne stikere i ostave svoje mišljenje o ovoj temi. Takođe, predstavnici galerije su vrlo aktivni na društvenim mrežama, gdje učestvuju i podstiču diskusije.

I tu se vjerovatno krije čitava svrha njihovog poteza. Kako je i kustoskinja za savremenu umjetnost Kler Ganavej (Clare Gannaway) kazala, ideja je bila da se izazove debata, ne da se cenzuriše.

Iako se ne zna kada, slika će se vjerovatno ubrzo naći na svom mjestu, a ostaće javna polemika o umjetnosti, njenim uticajima na društvo i problemu predstavljanja jedne društvene kategorije u javnosti. Šta više jedna galerija u 21. vijeku može da poželi?

Pročitaj još

Od iste osobe

 

Najnovije