Praktična Lola

Kako da podignete dobrog sina u eri bijesnih muškaraca?

Nekoliko sati nakon što je Fejt Seli (Faith Salie) rodila sina, njen muž ga je uzeo u naručje i nježno rekao: “Zdravo, dušice”. Nije rekao ni “druže” niti “mali čovječe”, već “dušice”.

Prevela: Vesna Drakulic

Izvor: Time.com

Foto: Pixabay.com

Ta riječ je Fejt neočekivano utješila. Kao i većina roditelja, i ona i njen suprug su se dogovorili koje ime će dati sinu, ali nisu pričali o tome kako će ga oslovljavati. Te prve minute dječakovog života su joj pokazale da je njen suprug odlučio da podigne dobrog čovjeka. I to je ono što, kako sama Fejt kaže, svijet treba – dobre dječake i ljude koji će ih podići.

“Mnogo je bijesnih muškaraca oko nas. Ima i bijesnih žena, ali one su tek nedavno počele da osjećaju tu emociju koja im je dugo bila uskraćena. Ženski javni bijes dostavlja namjerne poruke kao što je #MeToo. Ta vrsta ljutnje djevojkama daje glas. Muški bijes pokušava ućutkati druge glasove. U današnje vrijeme, naljuće žene podstiču, a najbjesniji muškarci ubijaju”, izjavila je Fejt za novine “Time”.

Foto: Pixabay.com

Novinski naslovi o ubistvima se, kako kaže Fejt, vežu za muškarce koje mediji opisuju kao usamljene i nemoćne. Sa druge strane, ona naglašava da mnogobrojni moćni muškarci u Americi možda nisu toliko bijesni da bi nekoga ubili, no zato su ponosno agresivni. Ona smatra da se svijet toliko izokrenuo da je najvidljiviji izljev muške ranjivosti pokazao Džimi Kimel (Jimmy Kimmel) koji je plakao dok je govorio o djeci i zabrani oružja.

“Moj sin sada ima pet, a kćerka tri godine. Drago mi je što ona raste u vremenu kada se djevojke u Americi ohrabruje da budu i odvažne i ljubazne, istovremeno i jake i saosjećajne. Majice sa natpisom ‘Djevojke vladaju svijetom’ šire empirijsku laž, ali barem postoji aspiracija. Oduševila sam se kada je moja kćerkica nedavno trčala po dvorištu sa štapićem umotanim u foliju i vikala: ‘En garde!’, no bilo mi je još draže kada je moj sin na rođendanskoj zabavi od svih balona izabrao onaj u obliku srca”, ispričala je Fejt.

Foto: Pixabay.com

Fejt ističe da su dječaci oduvijek znali da mogu da rade što god požele i da im je bilo dovoljno da pogledaju predsjednike, religiozne vođe, profesionalne sportiste i statue koje stoje u gradovima i tržnim centrima. S druge strane, ona smatra da je djevojčicama uvijek bilo dozvoljeno da osjećaju sve osim bijesa.

Danas, kako kaže, djevojčice, predvođene ženama, slušaju o tome da mogu osjećati sve emocije, pa i pravedan bijes, i da mogu biti što god požele. No, Fejt ističe da u našoj kulturi nema srazmjerne lekcije za dječake. Dok djevojčice ohrabrujemo da budu ne samo balerine, već i astronautkinje i programerke, dječaci – koji već znaju da mogu hodati po Mjesecu i dominirati Silikonskom dolinom – ne dobijaju eksplicitno ohrabrenje da u potpunosti raspolažu svojim emocijama.

Foto: Pixabay.com

“Kad uđete u bebi šop, na odjelu za dječake odmah ćete ugledati smeđe i neonski zelene stvari s ajkulama, kamionima i fudbalskim loptama. Na odjeći za bebe piše: ‘Jak kao i tata+. Dječak kojeg su od rođenja učili da bude snažan je emotivno osuđen. Ja sam za to da se pravi odjeća i za djevojčice i dječake sa natpisom ‘Otporna/otporan kao i mama'”, izjavila je Fejt i dodala da ju je njen sin nedavno pitao zbog čega je odjeća za djevojčice ljepša i zanimljivija i da li o tome odlučuje muškarac ili žena?

Na to pitanje Fejt nije imala adekvatan odgovor.

Foto: Pixabay.com

Jednog dana, Fejtin sin se radosno igrao vozeći sestrinu lutku u kolicima, a tada je naišao komšija i rekao mu: “Šta to radiš? To je igračka tvoje sestre!”. Fejt vjeruje da je on time htio da kaže da je briga o drugima za djevojčice, a ne za dječake. Nedavno je dobila mail od majke jednog dječaka koji ide u isti vrtić kao i njena kćerkica. Organizovana je razmjena knjiga, a ta žena je tražila da one budu rodno neutralne zato što “neki trogodišnji dječaci neće biti baš oduševljeni knjigama o princezama”.

“Ne trebamo podizati djecu sa rodnom neutralnošću ili poricanjem unutrašnjih razlika između dječaka i djevojčica. Treba da shvatimo da su djeca, bez obzira na spol, urođeno slatka i to je nešto što mi, kao društvo, moramo njegovati i sačuvati”, objasnila je Fejt.

Foto: Pixabay.com

Dobri dječaci odrastaju u muškarce koji prepoznaju snagu u ranjivosti i empatiji. Fejt smatra da se oni ne osjećaju ugroženim zbog kritika ili percipirane konkurencije ljudi koje smatraju “drugima” – bilo da je to zbog boje kože, seksualne orjentacije, vjere, obrazovanja ili nečeg drugog.

Dobri dječaci su, kako kaže, djeca kojoj su roditelji i društvo dozvolili da osjećaju sve i da bez srama izraze svoje emocije. Fejt naglašava da se na tome treba raditi i u školama i kod kuće.

Foto: Pixabay.com

“Roditelji treba da dozvole sinovima da budu tužni, uplašeni, povrijeđeni, luckasti i privrženi i moraju ih grliti isto koliko grle i svoje kćerke. Dobri dječaci brzo nauče da se mogu sami odbraniti od usamljenosti tako što će tražiti pomoć i podršku, a ne da se pretvaraju u ljude koji odmah posežu za moći. Dobri dječaci će odrasti u muškarce otvorenih srca koje ne zbunjuje pristanak ili seksualne granice zato što oni žene smatraju ravnima sebi. Dječaci neće biti samo dječaci. Ako im dozvolimo, biće ljudi”, objasnila je Fejt.

I, kako je i sama zaključila, ukoliko budemo imali sreće, dobri dječaci i odvažne djevojčice će jednog dana spasiti cijeli svijet.

Pročitaj još

Od iste osobe