Praktična Lola

Šta možemo naučiti iz najboljeg obrazovnog sistema na svijetu?

Finska možda jeste malena, ali od nje svi možemo mnogo toga da naučimo. Jedna od stvari zbog kojih je ova zemlja veoma privlačna za život definitivno je i njen obrazovni sistem.

Prevela: Vesna Drakulic

Izvor: uk.businessinsider.com, weforum.org

Foto: pixabay.com

Kao prvo, u Finskoj se veliki značaj pridaje ranoj edukaciji. Prije nego što nauče raspored časova maleni Finci i Finkinje prvo uče kako da budu djeca, odnosno kako da se igraju jedni s drugima i da zaliječe emotivne rane.

No, čak i kasnije, dok mališani rastu, Finska se trudi da ih usmjeri na put prema uspjehu. U narednim redovima otkrićemo vam osam pravila kojih se ova zemlja pridržava kada je obrazovni sistem u pitanju.

Takmičenje nije važnije od saradnje

Foto: Pixabay.com

Finska je shvatila da takmičenja između djece neće dovesti do uspjeha kakav bi mogle postići saradnje između škola.

Jedan od razloga za to je i taj što u Finskoj nema privatnih škola. Svaka akademska institucija u ovoj zemlji se finansira javnim finansijskim sredstvima. Nastavnici su obučeni za to da izdaju sopstvene, a ne standardne testove. Vjeruje se da će nastavnici odraditi dobar posao bez motivacije takmičenja.

Prosvjeta je jedna od najcjenjenijih profesija

Foto: Pixabay.com

Nastavnici u Finskoj nisu nedovoljno plaćeni kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama. Naprotiv, oni su veoma važni zbog toga što Finska mnogo ulaže u djecu koja su osnova doživotnog razvoja.

Da biste postali nastavnici u Finskoj morate završiti barem master studije. Često će se desiti da ćete predavati u osnovnim školama koje su pripojene Univerzitetu. Rezultat? Možete računati na to da nastavnici u Finskoj znaju najbolje pedagoško istraživanje koje postoji u obrazovanju.

Finska sluša šta govore istraživanja

Foto: Pixabay.com

U Finskoj se istraživanje radi bez političkog tereta na leđima.

Vlada donosi odluke o politici obrazovanja zasnovano gotovo isključivo na efikasnosti – ako podaci pokažu poboljšanje, Ministarstvo obrazovanja i kulture će pokušati da radi na taj način.

Ukratko, Finska radi svoj posao.

Finska se ne plaši eksperimentisanja

Foto: Pixabay.com

Kada se obraća pažnja na istraživanja stiče se velika prednost koja se ogleda u tome da niste dužni spoljnim snagama kao što su novac i politički stav.

U Finskoj, nastavnike se podstiče u tome da kreiraju sopstvene mini-laboratorije za stilove predavanja, da zadrže ono što funkcioniše i otarase se onoga što nije efikasno.

Vrijeme za igru je sveto

Foto: Pixabay.com

Finski zakon obavezuje nastavnike da nakon svakih 45 minuta predavanja djeci pruže odmor i vrijeme za igru u trajanju od 15 minuta. Taj zakon potiče iz dubokog, skoro književnog ubjeđenja da djeca treba da ostanu djeca što je duže moguće. Njihov zadatak nije da odrastu brzo, niti da sve zapamte i rješavaju testove.

Rezultati govore sami za sebe – sva istraživanja su pokazala da se djeca koja imaju barem jedan odmor dnevno u trajanju od 15 minuta bolje ponašaju u školi i dobijaju odlične ocjene.

Djeca imaju malo domaćih zadataka

Foto: Pixabay.com

Mališani nemaju mnogo domaćih zadataka, a ta filozofija potiče iz uzajamnog povjerenja koje vlada između škola, nastavnika i roditelja.

Roditelji i škole pretpostavljaju da nastavnici tokom školskog dana uspijevaju pokriti svo potrebno gradivo. Rijetko kad se desi da jedna strana traži da se više radi. Vrijeme kod kuće je rezervisano za porodicu gdje djeca uče samo lekcije o životu.

Predškola je kvalitetna i univerzalna

Foto: Pixabay.com

Roditeljima u Finskoj je apsolutno sve zagarantovano. Predškola i dnevni boravak su univerzalni za svu djecu do sedam godina i više od 97% mališana od tri do šest godina pohađa barem jedno od ove dvije ustanove.

Pored toga, predškole u Finskoj su zaista dobre. One međusobno usklađuju svoje nastavne programe i pripremaju djecu na slične načine. Dok dođe vrijeme za to da djeca dobiju zadatke roditelji mogu biti sigurni u to da se iste lekcije uče u cijelom gradu.

Ne plaća se školarina za fakultet

Foto: Pixabay.com

Mladi ljudi u Finskoj ne moraju plaćati školarinu da bi studirali. Programi osnovnih, master i doktorskih studija se subvencionišu kombinacijom novca poreskih obveznika i savezne Vlade.

“Mladim ljudima se skida ogroman teret s leđa zato što ne moraju da razmišljaju o tome da li mogu da plate svoje studiranje”, izjavio je za “Business Insider” Pasi Salberg (Pasi Sahlberg), generalni direktor centra za međunarodnu mobilnost.

Prema njegovim riječima, sistem potiče iz vjerovanja da je “obrazovanje, uključujući i visoko obrazovanje ljudsko pravo i odličan ekvilajzer u našem društvu”.

Pročitaj još

Od iste osobe