Radoznala Lola

Kako da otkrijete da li je vaše dijete mali genije?

Pojam “nadarene” djece uvijek izaziva debate. Za svaku priču o uspjehu jednog malog genija postoji i ona koja govori o ozbiljnim posljedicama koje donosi izolovanje od vršnjaka i uticaju na samoopouzdanje mališana koji se smatraju “normalnim”.

Prevela: Vesna Drakulic

Izvor: weforum.org, The Economist

Foto: Billion Photos / Shutterstock

Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da najveće pitanje nije da li će vaše dijete biti srećno zato što je mali genije, već kako da uopšte otkrijete da li je ono posebno nadareno?

Sa akademske tačke gledišta ima smisla u tome da se nadarena djeca izdvoje. Brojke iz studije matematički rane mladosti otkrivaju da djeca koja rano postignu uspjeh imaju trajnu prednost. Ovo istraživanje je američki program koji tokom 25 godina prati napredak 5.000 izabrane djece.

Foto: AlohaHawaii / Shutterstock

“The Economist” navodi da je od mališana koji su imali najbolje rezultate u matematici i usmenom testiranju njih 30% završilo doktorske studije na medicinskim ili pravnim fakultetima – što je 30 puta više od standarda. Ta djeca su kasnije u životu vjerovatno imala velike prihode i postajala su preduzetnici i inovatori. Preskakanje školske godine može pomoći – učesnici iz pomenutog istraživanja koji su preskočili razred imaju 60% veće šanse da prijave patente, što je ključni pokazatelj uspjeha.

Mnogi ljudi vjeruju da rana briljantnost može emotivno naškoditi malim genijalcima i da su oni zbog toga usamljeni. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Edinburgu, Škotskoj, su pokazali da visok IQ znači bolje fizičko i metalno zdravlje u kasnijoj dobi, a ne da je to recept za katastrofu. To potvrđuju i prethodna otkrića koja su pokazala da su izuzetno nadarena djeca dugoročno zadovoljnija životom.

Foto: Dmytro Zinkevych / Shutterstock

Uz ranu podršku ovakva djeca će zablistati. No, da li se uvijek izdvajaju ona prava? Istraživači sa Univerziteta Stenford su u decembru 2017. godine objavili dokument u kojem žale za “izgubljenim Ajnštajnima” američkog obrazovnog sistema. Oni su otkrili da je 5% djece sa najboljim rezultatima na testovima u osnovnoj školi imalo veće šanse da u budućnosti prijave patente, ali su bogati roditelji pružili nesrazmjeran podsticaj njihovim prospektima.

Neke škole u Americi pokušavaju da prevaziđu jaz između bogate i siromašne izuzetno nadarene djece. Istraživači su 2015. godine došli do zanimljivog saznanja. Naime, kada su škole na Floridi uvele univerzalno ispitivanje na testovima u program je primljeno 180% više siromašne djece, 130% latinoameričkih i 80% mališana afro-američkog porijekla. Sa druge strane, primljeno je manje djece bijele boje kože. U Majami Dejdu, četvrtom najvećem školskom distriktu u Americi, koji ima niži IQ prag za siromašnu djecu, 6,9% malih genijalaca čine mališani tamne boje kože u poređenju sa 3,6% u cijelom svijetu.

Foto: granata68 / Shutterstock

No, ostalo je da se uradi još mnogo toga. Samo testiranje nosi nekoliko problema. Na primjer, dokazano je da rezultati na ranim testovima ne odražavaju tačno kasniji uspjeh. Isto tako, testovi mogu dovesti do toga da djeca koja kasnije postižu uspjehe propuste svoju šansu te da mališani steknu utisak da se njihove sposobnosti fiksiraju u ranim godinama.

Ono što je možda i važnije od svega jeste to da IQ nije jedina mjera uspjeha. “The Economist” donosi uvid u novo istraživanje koje sugeriše da su za uspjeh u životu podjednako bitni upornost i odlučnost. Značajnu ulogu igraju i roditelji koji usmjeravaju dijete. Fascinantno je kad pomislite da su upravo očevi i majke bili ti koji su trenirali ili barem ohrabrivali male genijalce kao što su bili Mocart (Mozart), Pikaso (Picasso) i sestre Venus i Serena Vilijams (Venus i Serena Williams).

Uz to, kao tradicionalniji model naveden je primjer singapurskog programa za nadarenu djecu. On se fokusira na urođenu inteligenciju i mjeri se testovima. No, barem jedan učesnik programa je prijavio da je postigao uspjeh zbog svog stava “ja to mogu”, odnosno idejom da je u stanju riješiti problem ukoliko ima dovoljno fokusa i vremena. Čini se da i najbolji umovi generacije moraju imati petlju.

Pročitaj još

Od iste osobe