Naslovna vijestPraktična Lola

Govori kao dama, psuj kao kočijaš

Žene širom svijeta su od 2016. godine dodatno digle glas. Protestvovale su na ulicama, glasale, njihov šapat se pretvorio u bojne pokliče. Nisu to radile da bi privukle pažnju, već za napredak.

Prevela: Vesna Drakulic

Izvor: elle.com

Foto: Sofi photo/Shutterstock.com

Doktorica Ema Birn (Emma Byrne) je istraživačica koja je radila u oblasti genetike, neuronauke i medicine. Fascinira je paradoks psovanja, koje ona posmatra kao jednu stvar koja je dobra za nas, a koju moramo pokušati prestati da radimo. Upravo zbog toga je napisala i knjigu “Psovanje je dobro za vas”, a za “Elle” se osvrnula na predrasude da nije lijepo kada žena psuje.

“Psovanje je moćno, ono je efikasan lijek protiv bolova. Psovanjem možete izraziti velika uzbuđenja (‘To, jebi ga!’), kao i razočarenja (‘O, sranje!’). Vulgarnost zahtijeva pažnju, a u nekim kontekstima donosi i poštovanje. Na primjer, istraživanje je pokazalo da se psovanje posmatra kao znak iskrenosti, otvorenosti i posvećenosti. Ali – i to je jedno veliko ‘ali’ – to vrijedi samo ako ste muškarac. Ukoliko ste žena? Psovanje je oružje koje vam se može obiti od glavu”, objasnila je doktorica Birn.

Foto: Lolostock / Shutterstock

Ona je kao primjere navela Viktoriju Fijers (Viktoriju Fierce), koja je osuđena na 12 sati “Twitter zatvora” zato što je potpredsjedniku SAD Majku Pensu (Mike Pence) rekla “odjebi” nakon odbacivanja zaštite za trans – studente, kao i Rouz MekGoun (Rose McGowan) koja je suspendovana nakon što se istim izrazom obratila glumcu Benu Afleku (Ben Affleck). Sa druge strane, kako naglašava doktorica Birn, poznati muškarci nisu zbog toga imali problema.

Ova rodna razlika u tome kako se psovanje prihvata je 2001. godine posmatrana u istraživanju doktora Roberta O Nila (Robert O’Neill), sa državnog Univerziteta u Luizijani. U istraživanju je učestvovalo 377 ljudi i svi oni su morali da ocijene uvredljivost psovanja. Kada su im pokazali pisani transkript razgovora u kojem je bilo i psovki i ako bi im rekli da ih je izgovorila žena, ljudi su je ocijenili kao slabu i odvratnu. Sa druge strane, muškarce koji psuju su smatrali dinamičnijim i privlačnim isto kao i oni koji ne psuju. Nije bilo važno ni to da li su pitali muškarce ili žene za mišljenje jer, kako ističe doktorica Birn, svi smo učili da vjerujemo u to da je pravilo da muškarci psuju, a da nije lijepo kada to rade žene.

Ova ideja je nova u odnosu na istoriju ljudskog jezika, ali ipak je prisutna već neko vrijeme. Godine 1673. kapelan Ričard Olistri (Richard Allestre) je objavio “The Ladies’ Calling”, mizoginistički trakt koji je populizovao mit o brbljivoj ženi, i samouvjereno je zaključio da “nijedna buka na ovoj strani pakla ne može biti toliko odvratna” kao žena koja psuje.

Foto: Igor Mitjakin / Shutterstock

Kada je doktorica Birn za potrebe knjige “Psovanje je dobro za vas” istraživala naučni pogled na moć vulgarnosti stalno se susretala sa tim dvostrukim standardom. Žena naučnica koja istražuje psovanje? I dalje je pitaju da li je vrijeđa tema koju je istraživala.

“Nisam uvrijeđena, već sam jebeno bijesna zato što te konfliktne ideje koje su stvorili ljudi poput Olistra i dan danas truju način na koji govorimo. Da bismo se izborile s tim mi žene treba da insistiramo na svom pravu na jake riječi, jake ideje i jake osjećaje”, izjavila je doktorica Birn.

Doktorica Birn je svjesna da postoje ljudi koji se pitaju zašto je to važno i zar nije psovanje znak zakržljale inteligencije i ograničenog vokabulara? Zar ne mogu žene poći nekim višim mitološkim putem i efikasnije se izraziti bez psovanja? Vjerovali ili ne, postoji mnogo razloga zbog kojih to nije moguće i uopšte nisu pošteni.

Kao prvo, psovanje nije ni nalik ostatku jezika. Doktorica Birn objašnjava da ono utiče na ljudski mozak i tijelo potpuno drugačije od drugih riječi.

“Psovanje pomaže da se ublaži bol – ako psujete dok stavljate ruku u ledenu vodu zadržaćete je unutra upola duže nego što biste mogli da ne psujete. No, zamijenite tu vulgarnost sa ‘budalaštinom’ ili ‘slatkim riječima’ i bol neće nestati. Lijepa riječ vam neće pružiti taj otpor”, objasnila je doktorica Birn.

Foto: ViDi Studio/shutterstock.com

Štaviše, psovanje ima korijenje koje je duboko usađeno u ljudske mozgove na način na koji to nije nijedan drugi jezik. Prema riječima doktorice Birn, čak i nakon moždanog udara koji praktički uništava svaku strukturu koja ljudima omogućava da upotrebljavaju jezik, psovanje često preovlađuje.

“To je jezik koji dolazi kada nas druge riječi izdaju. Rezultat toga je da psovanje ima retorički uticaj kakav nema nijedna druga riječ. Kada psujem, ja govorim direktno vašim emocijama. Ipak, žene i dalje disproporcionalno ohrabruju da uljepšaju svoj vokabular kako ne bi nekoga uvrijedile”, objasnila je doktorica Birn.

Suprotno popularnom mišljenju, psovanje ustvari nije opuštenost uma. Istraživanja su pokazala da su ljudi sa najvećim vokabularima upravo oni koji će prije razviti vješte i efikasne psovke. Psovanje je sjekač u retoričkom alatu i može se koristiti sa nevjerovatno preciznim efektom. Ono je komunikativni alat i doktorica Biren ističe da žene duguju same sebi da ga koriste.

“Djelimično je to zbog toga što će se dvostruki standardi o ženama koje psuju promijeniti ako ih mi osporimo. Emotivni efekat psovanja nije urođen, kako odrastamo mi učimo šta je prihvatljivo, a šta nije, zahvaljujući reakcijama ljudi oko nas. Dok god je ‘ljubaznost’ pravilo toksični stavovi prema ženskim psovkama i bijesu se nikad neće promijeniti”, naglasila je doktorica Birn.

Foto: PHOTOCREO Michal Bednarek / Shutterstock

Dok je istraživala za svoju knjigu doktorica Birn je upoznala nekoliko osoba koje su je uvjeravale u to da psovanje uništava društvo. Primjetila je da je svako od tih ljudi imao privilegiju da pretpostavi da će ga drugi slušati čak i ako ne podigne glas. Kako doktorica Birn kaže, lako je tražiti učtiv govor kada automatski očekujete poštovanje. Tražiti od drugih da budu civilizovani i ne iskale svoj bijes je samo još jedan način, svjestan ili ne, da voda nastavi ići na vaš mlin.

Žene koje psuju, isto kao i ženski bijes su pojave koje zastrašuju i zbunjuju. Zbog toga postoje dokumenti sa naslovima “Zašto žene psuju?”, ali nikada niko nije na naučnoj osnovi istražio zbog čega to rade muškarci. Doktorica Birn naglašava da to ženama može biti prednost kako bi vratile psovanje kao što su vratile i “odvratnu ženu”.

“To možda neće biti lako jer čak i kada smo ljute zbog nepravde i bijesne zbog zlostavljanja i dalje nam može biti neprijatno da psujemo zato što psovke zahtijevaju pažnju. Psovanje kaže: ‘Moje iskustvo i moji osjećaji su važni i čućeš me.’ Svijet nije navikao na to da žene potpuno sigurno izražavaju svoj bijes. Mi nismo navikle na to. Zajebite to – vrijeme je”, zaključila je doktorica Birn.

Pročitaj još

Od iste osobe