Naslovna vijestRadoznala Lola

Skriveni život Fride Kalo na dlanu

„Slikam autoportrete zato što sam često sama, zato što sam osoba koju najbolje poznajem“, izjavila je svojevremeno meksička umjetnica Frida Kalo (Frida Kahlo).

Prevela: Vesna Drakulic

Izvor: bbc.com

Foto: Nickolas Muray / Victoria and Albert Museum

Za njen kultni status ikone mnogo su zaslužni ti upečatljivi autoportreti u kojima je uhvatila i tumačila svoj prepoznatljiv vizuelni identitet.

Upravo zbog toga nova izložba “Frida Kahlo: Making Her Self Up”, koja je do novembra otvorena u muzeju “Victoria and Albert” u Londonu, postavlja pitanje da li je Fridina jedinstvena lična slika bila centralna za njen mit i personu kao i njena umjetnost? I šta nam Fridin lični stav i stvari mogu ispričati o njenom životu i umjetnosti?

Do 2004. Fridina odjeća i njene lične stvari su bile zaključane 50 godina u Plavoj kući u Kojakanu u kojoj je umjetnica živjela sa mužem Dijegom Riverom (Diego Rivera). Nakon Fridine smrti, Dijego je u kupatilo zaključao 6.000 fotografija, 300 ličnih predmeta i odjeću i 12.000 dokumenata. Kada su te stvari napokon otkrivene istoričarima je trebalo četiri godine da ih sortiraju i katalogiziraju. Danas se po prvi put sve to može vidjeti na izložbi „Frida Kahlo: Making Her Self Up“ u muzeju „Victoria and Albert“ u Londonu, Engleskoj.

Uz slike su izložene i haljine i druge lične stvari ove čuvene umjetnice. Fridine haljine i cvjetni ukrasi za kosu stoje uz proteze i korzete koji su joj pomagali da podrži fizički invaliditet. Mnogo više stvari je postalo razumljivo nakon otkrivanja predmeta o Fridinoj nesreći. Stvari poput njenih lijekova i ortopedskih pomagala pomažu u osvjetljavanju njene priče, kao i neki od njenih prsluka i proteza za kičmu te korzeti koje je slikala sa religioznim i komunističkim simbolima, kao i slike u vezi sa njenim pobačajima.

Izvor: Victoria and Albert Museum

Sirs Henestrosa (Circe Henestrosa), jedna od kustosica izložbe, je za „BBC Culture“ izjavila da je Fridin identitet „oko njene politike, etničke pripadnosti i invaliditeta“ centralna tema izložbe.

„Cilj izložbe je da obezbijedi lični, politički i kulturološki kontekst za Fridinu priču. Frida je u 18. godini života doživjela užasnu i skoro fatalnu nesreću zbog koje je bila nepokretna i vezana za krevet. Nakon što su otkrivene stvari u Plavoj kući mnogo bolje se razumije njena nesreća, a izložba osvjetljava tu priču njenim lijekovima i ortopedskim pomagalima“, izjavila je Sirs.

Te stvari otkrivaju i kako je Fridin lični stil jednim dijelom bio vođen njenim invaliditetom.

“Odjeća je postala dio njenog ‘oklopa’, da odbije, prikrije i odvrati od povreda. Frida je imala mnogo operacija i u Meksiku i SAD i morala je nositi ortopedske korzete napravljene od kože i gipsa. Njeni steznici su bili potrebni iz medicinskih razloga, ali ih je ona detaljno ukrašavala. Tradicionalni autohtoni stil oblačenja koji je usvojila Fridi je dozvoljavao da prikrije sve te stvari ispod dugačkih suknji i geometrijski sječenih bluza”, objasnila je Sirs.

Izvor: Victoria and Albert Museum

Sirs vjeruje da je Fridin moćni stil bio integralan za mit o njoj isto kao i njene slike. To je, kako kaže, konstrukcija njenog identiteta kroz etničku pripadnost, invaliditet, politička uvjerenja i umjetnost. Ona je objasnila da je Frida željela da njen izgled ima meksičku suštinu, a Tehuana haljine koje je nosila potiču iz matrijarhalnog društva Tehuantepec Isthmus iz jugoistočnog Meksika.

“Frida je od najranije dobi shvatala važnost oblačenja. Zbog dječije paralize u šestoj godini života jedna noga joj je bila kraća i tanja što je dovelo do toga da bira dugačke suknje. Počela je da nosi tri – četiri čarape na svom tanjem nožnom listu kao i cipele sa ugrađenom petom da bi sakrila asimetriju. To pokazuje kako je od najranije dobi uspostavila odnos između tijela i haljine. Autoportretima i meksičkim haljinama Frida se nosila sa životom, svojim političkim uvjerenjima, zdravstvenim problemima, nesrećom i turbulentnim brakom”, objasnila je Sirs.

Izvor: Victoria and Albert Museum

Tom Skut (Tom Scutt), jedan od dizajnera izložbe, naglašava da je osjećaj otključavanja skrivenih blaga centralan za nju.

“Postoji takav duh vremena i mjesta u vezi sa ovom unikatnom izložbom. Čin otključavanja prostorije u Plavoj kući u kojoj su otkrivene sve ove Fridine stvari je ponovljena u ideji dolaska na izložbu na kojoj posjetioci otkrivaju te stvari. Zbog toga ova izložba ima neospornu čaroliju”, izjavio je on za “BBC Culture”.

Izložba istražuje Fridino djetinjstvo i uključuje album arhitektonskih crkvenih fotografija njenog oca Giljerma Kala (Gullermo Kahlo). Prikazane su i fotografije i slike Fride i Dijega u krugu njihovih poznatih prijatelja, među kojima je i Leon Trocki (Leon Trotsky). Nekada skrivene stvari takođe bacaju novo svijetlo na Fridin kulturološki ponos nakon meksičke revolucije – umjetnosti, zanati i tradicije starosjedilaca u Meksiku su bili njena strast. Prikazane su i fotografije Edvarda Vestona (Edward Weston) i Tine Modoti (Tina Modotti) koje su slikane 1920-ih.

Među odjevnim predmetima na izložbi su i tradicionalni meksički šal, ukrašeni pončo, duge suknje i nakit. Tu je još i čipkasti pokrivač za glavu koji su tradicionalno nosile žene iz Isthmusa, a pored njega je portret Fride koja ga nosi. Posjetioci će moći da vide i njen originalni Revlonov karmin i kohl olovku za oči koje je umjetnica koristila da naglasi svoje čuvene obrve.

Izvor: Nickolas Muray/Victoria and Albert Museum

Fridin individualizam, energija i modernost su od nje stvorili ikonu, No, da li će ona nastaviti da utiče i na buduće generacije? Sirs smatra da hoće.

“Definitivno, Frida je oličenje boemske umjetnice – unikatna je, buntovna i kontradiktorna, kultna figura koju i dalje primjenjuju feministkinje, umjetnici, modni dizajneri i popularna kultura. Njeni izbori haljina odražavaju intuitivnu sposobnost da koristi odvažnu vizualnu sliku u vremenu kada su muškarci dominirali svijetom umjetnosti. Ona je kroz umjetnost i haljine prenijela svoja politička uvjerenja, a istovremeno se borila sa svojim invaliditetom”, objasnila je Sirs.

Foto: Modern Art International Foundation

Jedno je sigurno – Fridine feminističke i kontra-kulturne strasti su savršene za današnja vremena.

“Tokom života Frida je ponekad bila posmatrana kao ‘egzotična ili patronizovana ‘drugačija’, ali danas njen intersekcijski i kompleksni samoizgrađeni identitet se bolje razumije i inspirativan je. Dakle, to je poruka koju želimo prenijeti ovom izložbom. Ona je bila Meksikanka, žena umjetnica koja je bila hendikepirana i tražila je mjesto kao umjetnica u okruženju kojim su u Meksiko Sitiju dominirali muškarci. Zar se mi kao žene danas ne borimo za istu stvar? Koliko relevantnija i još više osvježavajuća ona može biti za naša vremena?”, zaključila je Sirs.

Izložba “Frida Kahlo: Making Her Self Up” u muzeju “Victoria and Albert” u Londonu je otvorena za posjetioce od 16. juna do 4. novembra 2018. godine.

Pročitaj još

Od iste osobe