Hrabra LolaNaslovna vijest

Kako je Huda Šaravi zbacila veo na peronu u Kairu prije skoro jednog vijeka

Znate li ko je Egipćanka koja se izborila da djevojčice u toj zemlji dobiju isto obrazovanje kao i dječaci? I ona koja se izborila da se zabrani brak djeci mlađoj od 16 godina?

Priredila: Sonja Savić

Foto: egyptianstreets.com

Huda Šaravi (Huda Sharaawi) je skinula veo na željezničkoj stanici u Kairu prije skoro jednog vijeka. Bila je pionirka feminizma, a u svojoj knjizi “The Harem Years”, koja je objavljena 1987. godine, opisala je restriktivan svijet žena više klase.

Huda (1879 – 1947.) je rođena i odrasla u haremu, u kojem je prema njegovim pravilima kao i sve ostale žene živjela izolovana od ostalih i zamotana u veo. Veoma bogate porodice su imale odvojene zgrade za ove svrhe, koje su čuvali evnusi. Oni su bili stražari, a preuzimali su i ulogu kurira i omogućavali komunikaciju žena sa spoljašnjim svijetom.

Riječ “harem” odnosila se na sobe u kojima su žene boravile. Sve žene, bilo da su bogate ili siromašne, u vanjski svijet su mogle ići samo pokrivene velom (izuzetak su bile žene na selu). Sistem harema i pokrivanje velom su bili kulturalne tradicije, a pridržavali su ih se hrišćani i jevreji kao i vjernici islamske vjeroispovjesti.

Naša junakinja je bila veoma obrazovana još od rane dobi. Izučavala je razne predmete, a govorila je francuski, turski i arapski. Kada je imala samo 13 godina udala se za svog rođaka Ali Pašu Šaravija (Ali Pasha Shaarawi). U njihovom bračnom ugovoru on je obećao da će ostaviti svoju konkubinu (koja je ujedno bila i rob), ali mu je ona rodila dijete godinu dana nakon što je stupio u brak.

Ovo je bio razlog zašto se Huda rastavila od njega i narednih sedam godina provela samostalno. U tom periodu ona je postala nezavisna, jer je njen otac umro još kad je bila veoma mala. Proširila je svoje obrazovanje i počela se baviti aktivizmom. Kako su godine prolazile, njen muž, koji se i sam bavio aktivizmom, uključio ju je u svoje političke sastanke i često od nje tražio savjete.

Izvor: egyptianstreets.com

Huda je igrala ulogu u mnogim stvarima koje su žene prvi put učinile u Egiptu. Tokom 1908. godine osnovala je filantropsko društvo koje su vodile žene, koje je pružalo pomoć siromašnim ženama i djeci. Vjerovala je da će to što žene vode ovakve projekte uticati na to da se promijeni mišljenje da su kreirane da bi zadovoljile muškarce, te da im treba njihova zaštita. Godinu dana kasnije, otvorila je školu za djevojke koja se fokusirala na akademsko, a ne praktično znanje (česte su bile ustanove u kojima su žene učili kako da porađaju djecu i budu babice).

Širom svijeta dešavale su se socijalne reforme, a ni Egipat nije ostao imun. Država se modernizovala, povećavala je broj edukacijskih prilika za žene, a Huda je organizovala predavanja za njih na razne teme, čime ih je izvlačila iz domova na javna mjesta. Poslije Drugog svjetskog rata, mnogo žena je napustilo hareme da bi se borilo protiv britanske vladavine Egiptom, a Huda je bila ta koja ih je organizovala. Tokom 1919. godine pomogla je da se organizuju najveće anti-britanske demonstracije u kojima su učestvovale žene.

Takođe je osnovala i Egipatsku uniju feminista, 1923. godine, koja i dan danas aktivno postoji kao neprofitabilna organizacija. Od osnivanja, fokusirali su na razne probleme, uključujući i problematiku edukacije žena. Huda je takođe bila strastveno protiv ograničavanja žena po pitanju oblačenja i slobode kretanja, što je bio centralni dio života u haremu.

Huda je evoluirala kao feministkinja tokom svoga života pod uticajem nejednakosti koje je trpila tokom odrastanja, edukacije, kao i pod uticajem perioda nezavisnosti nakon svog braka. Na nju su uticale i promjene koje su se dešavale u svijetu. Kada je objavljena nezavisnost Egipta 1922. godine, očekivalo se da će se žene vratiti starim običajima haremskog života, ali Huda nije bila spremna na to.

Nakon smrti njenog muža, 1923. godine, donijela je odluku zbog koje je i danas poznata. Naime, po povratku sa konferencije u Evropi, kada je izlazila iz voza u Kairu, skinula je veo sa glave u sred gužve na željezničkoj stanici. Isprva su svi bili šokirani, ali nakon nekoliko minuta usljedio je aplauz. Neke žene su joj se pridružile, te su i one skinule svoj veo. U deceniji nakon Hudinog čina prkosa, samo nekolicina žena odabrala je da nastavi da nosi svoj veo.

Naša junakinja nastavila je da predvodi Egipatsku uniju feminista do svoje smrti, organizujući proteste za ravnopravnost žena u novom Egiptu. Predstavljala je svoju zemlju na konferencijama širom svijeta i zalagala se za mir i odlaganje oružja. Osim toga, bila je osnivačica i predsjednica Arapske feminističke unije, koja je osnovana 1945. godine.

Svojim jedinstvenim spojem zapadnjačkog feminizma, običaja i kulture svoje zemlje i egipatskog nacionalizma, Huda Šaravi uticala je na milione arapkinja i ljudi širom svijeta.

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije