Hrabra LolaNaslovna vijest

Vantjelesna oplodnja nije sramota, već put ka najvećoj sreći

Šta znači biti strpljiv i hrabar znaju one majke koje se nisu slomile nakon prvog, drugog ili trećeg pokušaja vantjelesne oplodnje.

Piše: Ivana Simikić

Foto: Privatna arhiva

Nisu posustale, jer su znale da će nakon pada, krenuti stazom sreće zvanom roditeljstvo.

Sve je to znala i Snežana Ivanović iz Zvornika, koja je danas ponosna majka dječaka Jakova. Predrasude, stereotipe, stigmatizaciju društva zbog vantjelesne oplodnje porodica Ivanović je stavila po strani jer su željeli svoje potomstvo.

„Svima vama koji prolazite kroz postupak VTO želim da kažem da nikada ne osustanete, jer vrijedi svake suze, svakoga truda i svega kroz čega se mora proći. U tim trenucima čovjeku je nekako najteže da se izbori sa samim sobom, ali kada u glavi raščistiš da tako mora, onda sve lakše prihvatiš i ideš dalje“, počinje svoju ispovijest Zvorničanka Snežana Ivanović.

Foto: Privatna arhiva

Ona je prošla postupak vantjelesne oplodnje i majka je dječaka Jakova. Uspjela je nakon prvog pokušaja.

Da imamo problem sa sterilitetom otkrili smo već u prvoj godini našeg zajedničkog života. Nismo gubili vrijeme i nakon prvih nekoliko mjeseci nezaštićenih polnih odnosa i izostanka trudnoće potražili smo pomoć. Nakon obavljenih pretraga, bilo je jako teško suočiti se sa dijagnizom steriliteta posebno u situaciji kada smo oboje jako željeli da se što prije ostvarimo kao roditelji i da nas dvoje uskoro postanemo troje“, kaže Snežana.

Uprkos nalazima i savjetima ljekara, Ivanovićima je trebalo punih pet godina da se odluče na vantjelesnu oplodnju.

Foto: Privatna arhiva

„Nalaz spermiograma ukazao je na slabu pokretljivost spermatozoida, te smo pokušali da problem riješimo raznim preparatima, dodacima prehrani, čajevima i svime za šta smo čuli da je dobro i da, kao, pomaže“, priča Snežana, napominjući da su početkom 2017. ona i njen suprug odlučili da spas potraže postukom vantjelesne oplodnje i tada su oboje imali 33 godine.

„Naša prva i jedina odluka bila je klinika Medico S, iz koje nosimo najljepše uspomene. Moram priznati da je bilo teških momenata tokom procedure, posebno tokom hormonske terapije, ali jednostavno sam prihvatila da toko mora biti i da ne može drugačije. Sedamnaestog marta 2017. rađen je embriotransfer kao posljednja faza postupka i nakon 15 dana dobili smo sjajnu vijest iz klinike / da je nalazan pozitivan i da sam u drugom stanju“, kaže ova majka dječaka koji je na svijet došao 18. novembra.

Foto: Privatna arhiva

„Da se može poletjeti od sreće, mi bi zasigurno leteli kao ptice… ispunjeni i srećni kao nikad prije. Rođenjem našeg sina dobili smo sve što smo ikada željeli, a on nam ljubav uzvraća jednakom mjerom. Mi smo sada jedna mala, obična i srećna porodica“, zaključuje Snežana svoju priču.

Namjera nam je da pišemo piče o „običnim“ i srećnim ljudima. Želimo i da priče o srećnom završetku pruže motiv i snagu onima koji prolaze najteže trenutke svoga života.

Ima li nešto vrijednije od toga?

Pročitaj još

Od iste osobe

Najnovije