PorodicaPraktična Lola

Možete da dobijete fotografiju bebe, ali ne i bebu na grudi

Rođenje djeteta, iskustvo je koje svaka žena zauvijek pamti. Neke od njih vežu pozitivne uspomene, ali nažalost, tu je i nezanemariv broj onih koje će ga pamtiti po negativnim okolnostima koje su ih zadesile. Anketa koju je sprovelo Udruženje građana…

Sara Velaga

Rođenje djeteta, iskustvo je koje svaka žena zauvijek pamti. Neke od njih vežu pozitivne uspomene, ali nažalost, tu je i nezanemariv broj onih koje će ga pamtiti po negativnim okolnostima koje su ih zadesile. Anketa koju je sprovelo Udruženje građana DRIP (djeca, roditelji i porodilje) pokazuje da 84,2 % porodilja banjalučkog porodilišta nije imalo mogućnost dojenja na zahtjev, dok neke nisu imale mogućnost da odrede termine u kojima će dojiti.

Prof. dr sc. med. Vesna Ećim Zlojutro, načelnica Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS, ističe: “Kontakt koža na kožu sa bebom neposredno nakon poroda omogućava se u zavisnosti od stanja porodilje i novorođenčeta. Osoblje koje se nalazi u tzv. ‘dječijoj sobi’ pomaže majkama kod uspostavljanja dojenja. Dojenje na zahtjev porodilje omogućava se čim je to moguće, opet u zavisnosti od stanja majke i novorođenčeta.”

baby-21167_960_720

Ona, takođe, dodaje kako je planirana rekonstrukcija porodilišta tako da se svakoj porodilji obezbijedi što veća privatnost, otvaranje pretporođajne sale u kojoj bi bile porodilje koje još nisu u fazi aktivnog porođaja, otvaranje apartmanske porođajne sale, saglasnost porodilje za sve intervencije koje se planiraju sprovesti. “Neophodno je unaprijediti komunikaciju ljekar – pacijent te prihvatiti trudnoću i porođaj kao fiziološki proces, uz svu moguću medicinsku njegu i brigu”zaključuje Ećim Zlojutro.

Napravljen je iskorak i u praćenju evropskih trendova pa sada imate prvu fotografiju djeteta odmah nakon poroda. Iako je ideja pohvalna i, rekli bismo konačno sprovedena u djelo, to ne opravdava loše uslove boravka porodilja za vrijeme i nakon porođaja. Statistike pokazuju kako je tek 8,8% porodilja imalo priliku da ostvari kontakt sa bebom neposredno nakon poroda, dok 75,1% nije imalo pomoć osoblja prilikom pucanja bradavica ili upale grudi. “Dojenje, osim hranjenja bebe, ima veoma važnu psihološku ulogu, gdje je prisutan poseban i jedinstven osjećaj bliskosti, majčinog osjećaja adekvatnosti i utiska da može zadovoljiti bebine potrebe. “Veoma je bitno omogućiti kontakt što ranije, iako majka treba odmor. Međutim, nemoguće se prepustiti odmoru ukoliko oskudijeva informacijama i ukoliko nije ostvarila kontakt”, ističe Irena Spasojević, diplomirana psihologinja.

Nekoliko mama podijelilo je svoja iskustva sa nama, ukazujući time na propuste, ali i dobre primjere tretmana za vrijeme boravka na UKC-u. Tijana Solomun ističe kako su sestre bile ljubazne, pomagale oko dojenja te posebno izdvaja dr. Rodić koja joj je i spasila bebu.

Babice su mi stvarno pomogle puno. Bila sam na trećem spratu gdje su sestre divne. Pomogle su mi oko dojenja i šta god da mi je trebalo. Jedino nisu imali posteljinu da mijenjaju, ali su se izvinjavali svaki dan za to, govoreći da nije do njih. I razumijem ih. Tako da je moje iskustvo pozitivno.

Bojana Šipka Ilić, koja je takođe svoje iskustvo podijelila sa nama, ističe kako se posteljina danima nije mijenjala, iako je ona krvarila. Kada je zamolila sestre da joj pomognu oko hranjenja djeteta, dobila je oštre i glasne komentare kako to ne zna sama. Međutim, izdržala je radi svoje bebe. Kao uostalom i sve majke.

Iskustva su, naravno, različita od žene do žene. Suština je ipak ista. Parcijalno usvajanje standarda unutar jedne bolnice ne treba biti odgovor na probleme. Loši uslovi boravka ne bi smjeli da budu tema, jer higijena, opremljenost prostorija kao i uslužnost medicinskog osoblja nešto je što treba da predstavlja imperativ.

girl-18918_960_720

Iskustvo porođaja bi, uostalom, trebalo biti isključivo pozitivno. U Udruženju građana DRIP smatraju da je položaj žena, trudnica i porodilja u Banjaluci na nezavidnom nivou. Neke ustaljene i zastarjele prakse i procedure u porodilištima moraju se mijenjati. Prvenstveno odnos prema porodilji i njenoj porodici. Neophodno je način komunikacije i ophođenja medicinskog osoblja sa porodiljama prilagoditi ženama, u ovom osjetljivom i delikatnom periodu života.

Iz Udruženja smatraju da žene treba osnažiti i pružiti im priliku i način da dođu do informacija koje ih zanimaju, a da nisu samo informacije sa interneta. “Ima raznih načina da se ovo postigne: škole za trudnice, razne radionice i predavanja, pravna savjetovanja, a jedan takav projekat je naša ‘Razgovaraonica’ gdje trudnice i majke imaju mogućnost da kroz niz radionica i predavanja pričaju o svojim strahovima i dobiju odgovore na pitanja koja ih zanimaju od naše članice Dubravke Vujnović Božić koja je psihologinja i majka”ističu članice Udruženja. Poštovanje dostojanstva žene, njenog prava da učestvuje u donošenju odluka koje se tiču njenog tijela ono je za šta se, između ostalog, zalažu.

Svaka žena ima pravo na pozitivno iskustvo porođaja. Stoga ono treba da bude omogućeno i zagarantovano, a ne tek ponekad u potpunosti pozitivno i zadovoljavajuće. Ostaje da vidimo šta će najavljene promjene donijeti i da li će one, recimo, uključiti i promjenu poda na dijelu Patologije trudnoće.

U narednom periodu očekujte i priče iz drugih porodilišta širom regiona.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije