DogađajiRadoznala Lola

Cigarete: Pune otrova za miševe, ali ipak dobre za zdravlje?

Da li ste zapalili cigaretu? Kada ste uvukli prvi dim? Kajete li se što ste probali? Šta mislite koliko tinejdžera je danas prvi put u plućima osjetilo čestice nikotina? Bombardovanje pitanjima, ali vrijedno, jer rijetko zastanemo da razmislimo o onome…

Priredila Maja Mihajlović

Da li ste zapalili cigaretu? Kada ste uvukli prvi dim? Kajete li se što ste probali? Šta mislite koliko tinejdžera je danas prvi put u plućima osjetilo čestice nikotina?

Bombardovanje pitanjima, ali vrijedno, jer rijetko zastanemo da razmislimo o onome što radimo svakodnevno, kao i o posljedicama tog što radimo.

Svakog dana više od tri hiljade Amerikanaca mlađih od osamnaest godina zapali svoju prvu cigaretu. Nažalost, većina njih nije svjesna u šta se upušta. Ali…

Već dugo se vode razne kampanje protiv pušenja širom svijeta, od zabrane reklamiranja duvanskih proizvoda, preko odvajanja prostora za pušače na javnim mjestima do potpune zabrane pušenja van svoja četiri zida. Sve to se radi u cilju sprečavanja raka pluća, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa, koje pušenje izaziva i rezultira smrću 480 000 ljudi godišnje samo u Sjedinjenim Državama. Objašnjenje takvog uticaja po ljudski organizam je u samim sastojcima: samo jedna cigareta sadrži preko šest stotina različitih sastojaka uz sedam hiljada hemikalija koje se nalaze u duvanskom dimu.

Stvar sa cigaretama je da one ne sadrže samo čisti duvan već i stotine dodataka, a ono što još više komplikuje stvar jeste da sagorijevanje ovih supstanci vodi formiranju novih hemikalija koje, kako tvrde naučnici, imaju poseban uticaj na zdravlje.

smoking

I dok proizvođači cigareta insistiraju da se mnogi od ovih sastojaka nalaze na listi bezbjednih, među odobrenim sastojcima za proizvodnju hrane i pića, neki od njih su ipak u sastavu proizvoda koje vam ne bi na pamet palo da unesete u svoj organizam.

Na primjer – arsenik – neorganska materija, koja se najčešće nalazi u otrovima za pacove i prema istraživanjima predstavlja kancerogeni otrov koji ugrožava srce, reproduktivne organe i razvoj čovjeka.

Tu je, potom, ugljen monoksid koji se nalazi u izduvnom gasu auta i nikotin, dio insekticida pa su tu kadmijum, aktivni sastojak baterija i heksamin, čest u upaljačima. Sve u svemu, preko sedamdeset sastojaka i hemikalija nađenih u cigaretama smatra se kancerogenim i na neki način, smrtonosnim.

Dim cigareta može uticati na protok kiseonika u organizmu, sprečavajući njegovo kretanje u krvi ili smanjujuću sposobnost tkiva da ga upija. Prema podacima Američkog udruženja za borbu protiv raka, upravo ovaj dim je uzrok 30% svih smrtnih slučajeva oboljelih od raka, a sem smrti, može dovesti do raznih bolesti poput bronhitisa i hroničnog začepljenja disajnih puteva.

Ali…

Vratimo se onom “ali” sa početka. Ne smatraju svi da je ovo slučaj i pronalaze argumente za pušenje.

Kako se može smatrati da cigarete mogu biti korisne kada Svjetska zdravstvena organizacija, kao i svako medicinsko udruženje i svaki doktor kažu da su krajnje i nužno štetne?

Mogu li pušači naći razlog da odbace sva ta “rak, srčane bolesti, bronhitis” upozorenja i usprotive se gomili predviđenih opasnosti i bolesti?

Možda je ovo svijetla tačka u začađenim plućima, ali postoji mogućnost da su ovo četiri prednosti, koje pušenje može da donese:

 

Pušenje smanjuje rizik od operacije koljena

I dok pušači troše gomile novca na cigarete, bar znaju da im taj novac neće zatrebati za operisanje koljena. Iznenađujući rezultati novih istraživanja Univerziteta Adelejd u Australiji pokazuju da su ljudi koji puše u manjoj opasnosti da će morati da ugrađuju vještački zglob u odnosu na nepušače.

Kakve veze imaju ove dvije stvari? Pa, operacije koljena su najčešće neophodne sportistima i gojaznim ljudima. Sportisti rijetko puše, a pušači rijetko trče, a i rjeđe jedu prekomjerne količine hrane.

Takođe, tu je i zanimljiv nalaz da je moguće da nikotin usporava trošenje hrskavice i usporava osteoporozu.

smokingman

 

Pušenje smanjuje rizik od Parkinsonove bolesti

Brojne studije su prikazale neočekivanu i uvrnutu obrnutu korelaciju između pušenja i Parkinsonove bolesti. Dugogodišnji pušači su, nekako, “imuni” na Parkinsona i to nije zato što umru zbog cigareta i prije nego što dočekaju starost, kada se ova bolest javlja.

Posljednje istraživanje na ovu temu objavljeno je u martu 2010. godine u stručnom časopisu “Neurologija.” Iako daleko od utvrđivanja uzroka zaštitnog faktora pušenja protiv Parkinsonove bolesti, pokazano je da duže i češće korištenje cigareta vodi rjeđem obolijevanju, a naučnici sa Harvarda su, u striktno naučnom duhu, objasnili da nemaju pojma o čemu se tu zapravo radi.

 

Pušenje smanjue rizik od gojaznosti

Pušenje ili preciznije nikotin u duvanskom dimu, potiskuje glad. Ovo i nije neko novo otkriće, budući da su za to znali i Indijanci i prije Kolumbovih osvajanja, a proizvođači cigareta su još početkom dvadesetog vijeka svojim reklamama predlagali gojaznim ženama da, ukoliko hoće da izgube kilograme, počnu da kupuju njihove proizvode.

Istraživanje objavljeno prije pet godina u časopisu “Psihologija i ponašanje” predstavlja samo jedno od mnogih, koje pokazuje da debljanje gotovo uvijek prati ostavljanje cigareta i predstavlja jednu od glavnih prepreka u donošenju odluke da se kaže “Ne” cigaretama.

Odnos između pušenja i kontrole tjelesne mase je prilično složen: nikotin istovremeno djeluje i kao stimulans i kao potiskivač gladi, a sam akt pušenja povlači izmjenu ponašanja pri kojoj paljenje cigarete zamjenjuje užine ili grickanje hrane. Iako nijedan doktor ne bi preporučio cigarete kao sredstvo za mršavljenje, s obzirom na sve druge štetne posljedice pušenja, ovakva istraživanja pokazuju da mogu da posluže svrsi.

 

Pušenje smanjuje rizik od smrti nakon srčanog udara

Ako se uporede nepušači i pušači koji su imali jedan ili više srčanih udara, vidi se da je stopa smrtnosti pušača manja, a pozitivan odgovor na terapiju bolji.

Ali, tu je caka. Razlog srčanog udara pušača jeste oštećenje arterija uzrokovano dimom, a brži oporavak mogu da duguju činjenici da su u prosjeku deset godina mlađi od nepušača koji dožive prvi srčani udar.

Ipak, avgustovsko izdanje “Srčanog žurnala” iz 2005. godine kaže da ovo nije dovoljno objašnjenje paradoksa pušača, jer godine nisu dovoljan faktor da bi se potpuno shvatila razlika u preživljavanju srčanog udara.

 

Da li se isplati zbog ova četiri razloga zapaliti cigaretu? Javite nam prije nego posegnete u torbu za paklicom. I zamislite na sekund u svojim plućima otrov za miševe, dim iz auspuha, insekticid i tekućinu iz baterija. Sreća, bar vam se ruke neće tresti pri pomisli na sve to, jer će vas Parkinson zaobići. A vi zaobiđite nekad neku cigaretu. Ravnoteža je zakon.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije