AktivizamHrabra Lola

Da li biste kupili prelijepu djev(ojč)icu za 12500 dolara?

Oglas o prodaji, kao i svaki pravi oglas. Kratak, jasan, uz poneki epitet o robi koja se nudi, zarad više cijene, naravno. Hladan, bez emocija, jer emocijama nije mjesto u trgovini. Oglas kaže: “Djevica. Prelijepa. Dvanaest godina. Cijena je već…

Priredila Maja Mihajlović

Oglas o prodaji, kao i svaki pravi oglas. Kratak, jasan, uz poneki epitet o robi koja se nudi, zarad više cijene, naravno. Hladan, bez emocija, jer emocijama nije mjesto u trgovini. Oglas kaže:

“Djevica. Prelijepa. Dvanaest godina. Cijena je već dostigla 12 500 dolara i uskoro će biti prodata.”

I onda vas prođe jeza.

Reklama, u moru drugih za opremu i oružje, pojavila se na aplikaciji “Telegram.”

Asošijeted Pres otkrio je ovu i slične poruke zahvaljujući aktivistima iračkih Jazida koji pokušavaju da oslobode preostale žene iz grupe koju je činilo oko tri hiljade djevojaka i djevojčica zarobljenih od strane boraca ISIS-a, kojima služe kao seks roblje.

An activist looks at an Islamic State group marketplace on the encrypted app Telegram, advertising a 12-year-old Yazidi girl as a slave for the price of $12,500, in a photo taken in northern Iraq on May 22, 2016. "Peace be upon you and the mercy and blessings of God," the text reads in Arabic. "There is a female slave - Virgin - Beautiful - 12 years old - Her Arabic is weak - Clean - Her price has reached $12,500, and she will be sold soon. The photo is private. Only those who have the money may request the picture." As it loses territory in Iraq and Syria, the Islamic State group has tried to keep its grip on some 3,000 Yazidi women held as sex slaves, moving them deeper into the lands it controls and registering them on a database to keep track of them and prevent escapes. (AP Photo/Maya Alleruzzo)

Na fotografiji AP-a vidi se “ponuda” za prodaju dvanaestogodišnje djevojčice. Fejsbukove aplikacije “Vocap” i, češće, “Telegram”, naročito popularan u zemljama Male Azije, koriste kodirane poruke na liniji pošiljalac-primalac, radi zaštite privatnosti svojih korisnika i, kako tvrde iz ovih kompanija, nemoguće je pristupiti korisničkom sadržaju. “Telegram” tvrdi da uklanja sadržaj kada “to djeluje prikladno da se učini”, a “Vocap” može, u skladu sa uslovima korištenja, blokirati broj korisnika koji šalje neprikladni sadržaj. 

Kako ISIS polako gubi kontrolu nad iračkim gradovima, tako za sobom povlači i svoje zarobljenice sve dublje u svoju kalifatsku teritoriju, prodajući ih kao pokretnu imovinu putem kodiranih aplikacija poput “Telegrama” i “Vocapa.”

Djevojke očajnički pokušavaju da pobjegnu iz vojnih kampova, u kojima su tretirane kao predmeti pa tako bijeg može da znači i sigurnu smrt. Lamija Ađi Bašar jedna je od djevojaka koja je uspjela naći put napolje iz kuća u koje su je doveli vojnici iz rodnog sela u jednoj od masovnih otmica, koje su praksa militantne grupe.

Jedva punoljetna djevojka jedina je preživjela bijeg preko minskog polja, tražeći izlaz is svakodnevnice u kojoj je prebacivana iz ruke u ruku islamista. Trčeći poljem, neko je aktivirao minu koja je eksplodirala, usmrtivši dvije djevojke i oslijepjevši njeno desno oko, ostavivši ožiljke po cijelom licu i tijelu.

Lamiya Aji Bashar, an 18-year-old Yazidi girl who escaped her Islamic State group enslavers, talks to The Associated Press in northern Iraq in this May 5, 2016 photo. She described how she was abducted along with her sisters and brothers when IS overran her village in 2014 and was passed around from militant to militant, trying to escape many times. Finally she succeeded in March, but only after a mine exploded, killing two girls fleeing with her and leaving Bashar's face scarred and blinding her in one eye. (AP Photo/Balint Szlanko)

Lamija Ađi Bašar bila je zarobljenica ISIS-a godinu dana. Foto; AP, Balint Slanko

Hiljade kurdskih Jazida je ubijeno ili oteto i odvedeno u zarobljeništvo prilikom napada ISIS-a 2014. godine i pokušaja ekstremističke grupe da povrati kontrolu nad selima na sjeveru Iraka. U ove dvije godine krijumčari, na stalnom nišanu vojnika, uspjeli su da oslobode 2 554 djevojke. Baza podataka, slike i podaci o robinjama i njihovim vlasnicima, na sreću, nije pomogla ISIS-u.

Husein Koro al Kaidi, prvi čovjek komiteta za pomoć Jazidima, rekao je da se gotovo niko ne zauzima za ove ljude i da njihov život ne štite ni iračka vlada ni međunarodne humanitarne organizacije.

Jazidi, kurdska etnička grupa koja živi na teritoriji Iraka, Irana, Jermenije, Gruzije i Sirije, naročito su “poželjna” meta ISIS-a, jer njihova vjera predstavlja mješavinu islama, hrišćanstva i stare mesopotamijske vjere, koje sunitski ekstremisti smatraju za jeres i grijeh. Populacija od pola miliona Jazida, koliko ih je bilo u Iraku prije američke intervencije, danas je nesumnjivo manja, iako tačan broj nije poznat.

Manjina unutar etničke manjine, Kurda, koji nemau svoju već nastanjuju dijelove pet država, Jazidi su i danas u nekoj mjeri nepoznanica. Njihova sinkretička religija, pretpostavlja se porijeklom iz jedanaestog vijeka, pored krštenja, obrezivanja i obožavanja vatre, u centar stavlja poštovanje palog anđela Tausa, pauna u prevodu (kojem je, po vjerovanju, Bog oprostio pobunu) zbog čega ih sunarodnici smatraju satanistima ili barem sektom. Zbog religije koje se ne žele odreći, ovi ljudi se godinama unazad suočavaju s progonima pa ih je preko 70 000 prešlo granice bježeći, a hiljade njih je ubijeno u napadima prvo Al Kaide, a zatim ISIS-a.

Lamija je preživjela i ne žali svoje oko. Rekla je da bi rado dala i drugo, samo da nije više tamo, samo da je preživjela njihove ruke.

Nuri Murat, a Yazidi woman, speaks to The Associated Press at Kankhe Camp for the internally displaced in Dahuk, northern Iraq, in this May 18, 2016, photo. When Islamic State group militants overran Yazidi villages and towns in August 2014, they killed her husband and abducted her daughter, Nazdar, one of thousands of Yazidi girls and women enslaved by the group. Nazdar was about 16 at the time. Her fate remains unknown. (AP Photo/Maya Alleruzzo)

Nuri Murat, majka djevojčice Nazdar, otete 2014. godine. ISIS je napao njeno selo, ubio njenog muža i oteo njenu, tada šesnaestogodišnju, ćerku. Njena sudbina je do danas nepoznata. Foto AP, Maja Aleruco)

I opet vas prođe jeza.

Oni koji pišu i čitaju ove oglase je ne osjećaju, jer teško da imaju osjećanja. Teško da imaju išta sem nagona i ludila. A one, koje su povod i sadržaj ovih oglasa, one koje su roba, njih ne prođe. Njih ne prođu sjećanja, njih ne prođu traume ni ožiljci. Ni na licu ni na tijelu, a ni u mislima. Njih ne prolazi ništa, dok prolaze od ruke do ruke svojih gospodara, dok prolaze minskim poljima ne bi li se spasile, jer to je jedini put ka slobodi (iako slobode više nema), a i smrt je bolji put. I smrt je nekad sloboda u odnosu na život koji nije život, koji je udisanje i izdisanje vazduha, uz samo jednu molitvu: da prestane, da se završi, da bude gotovo.

Za neke je život krenuo iz početka. Za neke, taj početak je samo čekanje svog kraja. Za druge, za sve ljude koji imaju osjećanja, čekanje kraja onih koji su počeli ovu priču.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije