Na Svjetskom naučnom sajmu Gugl je proglasio najbolje mlade inovatore svijeta. Od njih šesnaest izabrali smo pet koje vam u nastavku predstavljamo. Nijedno od ove djece nije starije od osamnaest godina, ali njihova razmišljanja i ideje ih čine daleko starijima…
Na Svjetskom naučnom sajmu Gugl je proglasio najbolje mlade inovatore svijeta. Od njih šesnaest izabrali smo pet koje vam u nastavku predstavljamo. Nijedno od ove djece nije starije od osamnaest godina, ali njihova razmišljanja i ideje ih čine daleko starijima i zrelijima. Sve to vas poprilično navodi da se zapitate šta ste vi radili u njihovim godinama, a šta radite danas?
Oko 65% svjetske populacije je intolerantno na laktozu, što znači da imaju ograničenu sposobnost da proizvode enzime koji dozvoljavaju tijelu da probavi mlijeko. Marija koja dolazi iz zemlje u kojoj živi barem 50 miliona ljudi koji su intolerantni na laktozu, shvatila je da je mlijeko bez laktoze dva puta skuplje, kao i tablete koje regulišu nivo enzima. Zato se zapitala da li je moguće da se napravi jeftino, a pitko mlijeko bez laktoze? Uspjela je razviti kapsule koje upravo to regulišu. Ujedno je i ekonomisala pa su cijene veoma prihvatljive, što je dovelo do toga da prosječna porodica sa intolerancijom na laktozu uštedi 225 dolara godišnje.
Ovaj dječak je lično doživio malariju, bolest koja ubije gotovo pola miliona ljudi godišnje. Njegova tetka je takođe oboljela od ove bolesti, ali njen doktor nije imao pristup tehnologiji koj je potrebna da bi se analizirao nivo parazita u njenoj krvi, što je neophodno znati kako bi se znalo kako konkretno liječiti pacijenta. Bila je na rubu smrti, kada je on došao na ideju da kreira test dostupan svima, kako bi na vrijeme znali. Njegovo rješenje je aplikacija koja radi uz pomoć smartfona i tri jeftina dijela opreme, što u konačnici iznosi manje od pedeset eura, za razliku od bolničke opreme koja košta i do 100.000 dolara. Iz svjetske zdravstvene organizacije pozivaju Nikila, a ujedno mu se pruža i saradnja sa Bil i Melinda Gejts fondacijom.
Kao stanovnica Južne Afike, šesnaestogodišnja Kiara se lično suočila sa sušom i njenim posljedicama. Zato postaje sve veći izazov, a ujedno i sve teže osigurati namirnice potrebne za život. Ona je došla na ideju da kreira proizvode koji će zadržavati vodu u tlu, bez korištenja skupih nerazgradivih, a potencijalno štetnih hemikalija. Njeno rješenje? Kora od narandže. Prvenstveno je sprovela istraživanje koje je dovelo do zaključka kako se voda može na ovaj način zadržati i pretvoriti u dobro đubrivo. Njen interes za agrikulturu ne prestaje na ovom nivou, jer ona je fascinirana i molekularnom gastronomijom. Nada se da će jednog dana biti i agrikulturna naučnica i glavna kuvarica u molekularnoj gastronomiji.
Kako bi pomogao brojnim ljudima koji pate od Alchajmera, ali i broju ljudi koji imaju problem sa pamćenjem gdje su ostavili ključeve, upaljač, naočale ili nešto slično, Šriank je razvio uređaj koji se zove KeepTab. Ovaj uređaj povezan sa kamerom koja bilježi gdje se krećete, koristi oznake sa Gugla kako bi znao gdje su stvari zadnji put viđene. Dakle, bez brige za ključeve, Šriank će vam reći gdje su.
Ova djeca su tek dio nagrađenih, a inovativnih mladih, koji svojim otkrićima navode sve starije da se zapitaju šta su radili u njihovim godinama, ali još važnije šta sada rade. Ako svijet zaista ostaje na mladima, onda bi on mogao biti u pravim rukama. Nekada su najzreliji upravo oni, koji shvataju da sve što radimo danas veoma utiče na sutra, koje je mnogo više od naredna dvadeset i četiri sata.
Teoretski praktična, komplikovano jednostavna. Ležerni perfekcionista koji voli uraditi sve na vrijeme, ali 5 do 12.
