Marija Kiri novog doba, rekli bismo, prisjećajući se njene nagrade prije 3 godine o kojoj smo pisali ranije. Maryam Mirzakhani rođena je u Iranu 1977. godine, a tokom svog odrastanja je čitala sve knjige koje su joj našle pod rukom….
Marija Kiri novog doba, rekli bismo, prisjećajući se njene nagrade prije 3 godine o kojoj smo pisali ranije. Maryam Mirzakhani rođena je u Iranu 1977. godine, a tokom svog odrastanja je čitala sve knjige koje su joj našle pod rukom. Željela je postati spisateljica i nije se posebno interesovala za matematiku sve do srednje škole. A onda je vidjela upitnik za prijavu na internacionalno takmičenje matematičara, što je motivisalo da počne da vježba i shvata čari svijeta brojeva. Provodila je dane računajući i postavljajući sebi nove izazove. Jedan od njenih ciljeva bio je i omogućavanje jednakih časova matematike za djevojčice i dječake, jer su dotad imali razdvojene i drugačije.
Došla je u Ameriku i diplomirala na Harvardu. Posebnu pažnju je posvetila izučavanju površina oblika i ispitivanju šta bi se moglo dogoditi ako se iskrive. Uspjela je pronaći ljepotu u matematičkom svijetu i fokusirala se na hiperbolične površine. Njen rad na polju razumijevanje simetrije zakrivljenih površina donosi posebna otkrića, jer prema mišljenju eksperata sa Stanforda, upravo ovo bi moglo doprinijeti razumijevanju nastanka svemira.
Provodila je dane računajući i postavljajući sebi nove izazove. Jedan od njenih ciljeva bio je i omogućavanje jednakih časova matematike za djevojčice i dječake, jer su dotad imali razdvojene i drugačije.
Međutim, postojao je i drugi nerješen problem u matematici. Ako se posmatra bilijarski sto i loptice na njemu, one će udarati u strane stola u okruženju bez trenja. To je navelo da preispita hoće li se zaustaviti loptica na mjestu sa kojeg je usmjerena, tačnije hoće li se vratiti ravnom linijom ka početku? Uzevši u obzir različite oblike stolova, Maryam je došla do ideje kako da provjeri tezu.
Postavila je veliko ogledalo iznad stola i proučavala linije kojima se kreću lopte sa jednog kraja stola na drugi. To je uveliko pomoglo shvatanju geometrije i fizike. Nagrađena je sa Fields Medal, najvećom nagradom u matematičkom svijetu 2014. godine. Riječ je o svojevrsnom Nobelu u ovoj oblasti. Utemeljena je 1936. godine, a dodjeljuje se svake četiri godine. Trenutno radi na Stanfordu, gdje i dalje ispituje granice u matematici.
Uprkos tome što nije znala kako će izgledati njena karijera, odlučila se slijediti svoje snove i postati jedna od rijetkih žena u svijetu matematike. Kao tajnu svog uspjeha ističe: “Morate uložiti mnogo truda i energije kako biste vidjeli ljepotu matematike”. Onima koji je još iz srednjoškolskih dana nisu uspjeli zavoljeti ovakva priča možda pokaže da postoji i ona druga, svijetla strana svijeta računanja, koji nudi bezbroj mogućnosti.
Nagrađena je sa Fields Medal, najvećom nagradom u matematičkom svijetu 2014. godine. Riječ je o svojevrsnom Nobelu u ovoj oblasti.
Teoretski praktična, komplikovano jednostavna. Ležerni perfekcionista koji voli uraditi sve na vrijeme, ali 5 do 12.
