AktivizamHrabra Lola

SOS dječija sela – briga o 278 djece bez roditeljskog staranja

Koje uslove građanin BiH treba da ispunjava kako bi postao SOS roditelj? Posebnih i formalnih uslova nema – SOS roditelj može postati svaka osoba koja je spremna svoj život posvetiti odgoju i brizi o djeci koja su se, ne svojom…

Vesna Drakulic

Koje uslove građanin BiH treba da ispunjava kako bi postao SOS roditelj?

Posebnih i formalnih uslova nema – SOS roditelj može postati svaka osoba koja je spremna svoj život posvetiti odgoju i brizi o djeci koja su se, ne svojom krivicom našla u situaciji u kojoj njihovi roditelji nisu u mogućnosti da ih zaštite i o njima brinu. Rekla bih da je jedini uslov da budu ljudi. Organizacija SOS Dječija sela i naše kolege profesionalci – psiholozi, pedagozi i socijalni radnici će se pobrinuti da svim SOS roditeljima pruže dodatna znanja i vještine neophodne za pravilnu i kvalitetnu brigu o djeci.

 

Djeca koja su dom našla u SOS Dječijim selima idu i u vrtić i u školu. Da li škola i vrtić postoje u okviru Dječijeg sela ili idu u škole i vrtiće kao i svi drugi mališani?

Organizacija SOS Dječija sela u svakoj zemlji i zajednici u kojoj postoji bilo gdje u svijetu želi da djeca o kojoj brine budu u potpunosti integrirana u zajednicu. U Bosni i Hercegovini tako su djeca iz oba SOS Dječija sela koja se nalaze u gradskim naseljima potpuno integrirana u zajednicu. Djeca pohađaju obližnje javne osnovne škole i vrtiće namijenjene svoj djeci.

Po završenoj osnovnoj školi, kao i sva ostala djeca, prema afinitetu, sklonostima i sposobnostima biraju srednje škole, te fakultete na kojima će nastaviti studij.

Vaš program jačanja porodica uistinu radi na osnaživanju i zaštiti  dječijih prava. Na koji način pomažete djeci u okviru ovog programa?        

Osnovni cilj SOS programa jačanja porodica je prevenirati raspad porodice, odnosno situaciju u kojoj dijete može biti napušteno ili izgubiti roditeljsku brigu. Ovim programom mi se želimo baviti uzrokom, a ne samo posljedicama.
Svaka porodica suočava se sa različitim problemima i ima različite potrebe. Nekim porodicama je potreban psihološki savjet i podrška, iskorak van začaranog kruga siromaštva i apatije, dok su drugima potrebna znanja i vještine u brizi o djeci ili ekonomsko osnaživanje, odnosno informacija o mogućnostima zaposlenja ili savjeti kako do samozapošljavanja. Dakle, svakoj se porodici pristupa individualno, a intervencije se dizajniraju prema specifičnim potrebama članova svake porodice.
Konvencija o pravima djeteta osnovni je i najznačajniji dokument kojim se SOS Organizacija rukovodi u svom radu. Tako Konvencija kaže da svako dijete ima pravo da živi sa svojim roditeljima. Na nama ljudima, cjelokupnom društvu i državi je da im to pravo i osiguramo.
SOS program podrške porodicama ima za cilj roditelje informisati o pravima koje dijete ima, te im pružiti podršku kako bi ih ostvarili, jer čest je slučaj da roditelji nisu ni svjesni da neka prava imaju i trebaju koristiti za dobrobit svog djeteta. Tu prvenstveno mislim na pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu, pravo na socijalnu zaštitu, te pravo na obrazovanje.

Pored toga, naš je zadatak i zaštita djeteta kada smo svjedoci da su njegova prava narušena od okoline, pa u nekim slučajevima i od samih roditelja. Dijete ima pravo na zaštitu od zlostavljanja, iskorištavanja i zanemarivanja, pravo na odmor, igru i relaksaciju, te zaštitu od rada koji ga ugrožava, kao i mnoga druga prava koja propisuje Konvencija. Pomoći djeci da ostvare svoja prava, odnosno zaštititi ih, dužna je svaka država potpisnica Konvencije o pravima djeteta – pa tako i Bosna i Hercegovina.

 

Po završetku školovanja djeca prelaze u kuće za mlade koje se takođe nalaze u okviru SOS sela. Recite nam nešto više o tome kako izgleda njihov život tu i do koje godine ostaju?

Kuće za mlade su prelazni oblici brige prije potpunog osamostaljivanja. Mladim ljudima je potreban njihov intimni prostor, više slobode, samostalnosti što im stručni saradnici u kućama za mlade i omogućavaju. Njihov je zadatak ‘opremiti’ mlade životnim vještinama koje će im biti potrebne za samostalan život kao što su upravljanje novcem ili snalaženje u sistemu državnih službi i institucija u kojima svi mi građani ostvarujemo svoja prava.

Mnogi mladi ljudi odluče se na nastavak školovanja na visokoškolskim institucijama, fakultetima ili akademijama – Organizacija SOS Dječija sela je tu da ih podržava i tokom školovanja. Posebni smo u tome što naš dugoročni porodični oblik brige podrazumijeva brigu o mladima do njihovog osamostaljenja, a to znači i nakon 18 godina kada prema zakonu postaju punoljetni.

Kako biste im olakšali adaptaciju u svijetu odraslih mlade vodite kroz poseban program u okviru SOS Društvenog Centra Herman Gmeiner. Možete li nam objasniti o čemu se tačno radi?

Teška ekonomska situacija u našoj zemlji, te visoka stopa nezaposlenosti među mladima posebno afektira mlade ljude koji izlaze iz brige, ali i one koji pripadaju marginaliziranim socijalnim grupama. Jasan je to signal našoj Organizaciji da mora uložiti dodatne napore kako bismo ove mlade ljude podržali na putu do zaposlenja.

SOS programi za mlade YES Centri koji se nalaze u Sarajevu i Tuzli imaju za cilj pružiti mladima relevantne informacije o mogućnostima zaposlenja, stipendiranja, volontiranja, stažiranja i uopšte različitim oblicima angažmana. Mladim ljudima na raspolaganju stoji tim profesionalaca koji će im pomoći da svoje potencijale prvenstveno prepoznaju, potom razviju i konačno upotrijebe kako bi ih ponudili potencijalnim poslodavcima.
Partneri našeg programa su, pored finansijera Agencije za razvoj Savezne Republike Njemačke, te SOS Dječijih sela, još i poslodavci – dugogodišnji prijatelji naše Organizacije i naši donatori, državne institucije koje se bave zapošljavanjem, kao i općine Novi Grad Sarajevo, Istočna Ilidža, Gračanica i Tuzla.

Holističkim pristupom problemu – istraživanjem i uvažavanjem potreba poslodavaca s jedne, te razvojem potencijala mladih s druge strane, kao i posredovanjem u njihovom spajanju – nadamo se kreiranju nove vrijednosti na tržištu.

Trenutno je u toku Vaša akcija “Budi kum” u kojoj ljudi koji nisu u mogućnosti biti dio SOS porodice kao roditelji mogu da preuzmu ulogu kuma ili kume. Na koji način SOS kum ili kuma pomažu djeci u SOS selu?

Naši dragi posvećeni kumovi su ljudi koji vjeruju u ideju da niti jedno dijete ne treba odrastati samo. Svojim redovnim mjesečnim donacijama omogućavaju da svako dijete ima topli dom. Našim kumovima redovno šaljemo novosti o djeci i njihovom napretku, o selu, izazovima sa kojima se susrećemo, te uspjesima kojih je mnogo.

Pružiti šansu djetetu koje je ostalo bez roditeljske brige, da zaštićeno odrasta u porodici okruženo ljubavlju roditelja i omogućiti mu da u takvom okruženju razvije dugoročne emocionalne odnose sa drugim članovima porodice je nešto što zaista nema cijenu.

Naši kumovi to vrlo dobro znaju i zato im i ovim putem želim od srca reći hvala!
Vaše čitateljice i čitatelje želim ohrabriti da nam se pridruže u našoj misiji prema kojoj svako dijete ima pravo da odrasta u porodici, zaštićeno, sretno i ohrabreno kako bi ostvarilo sve svoje potencijale. Više informacija o tome kako se postaje SOS kum ili kuma možete pronaći na linku:  http://sos-ds.ba/budi-kum

SOS Dječija sela BiH zasad postoje samo u Sarajevu, Gračanici, Mostaru, Goraždu, Srebrenici, Maglaju i Tuzli. Da li postoje planovi i ideje da se takva sela prošire i na druge gradove u Bosni i Hercegovini?

Organizacija SOS Dječija sela BiH ima plan podržati veći broj djece bez roditeljskog staranja tako što će pružiti profesionalnu i savjetodavnu podršku hraniteljskim porodicama. Hraniteljstvo je važan alternativni oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja koji je prepoznat i podržan od strane naše države. Podržavajući hraniteljske porodice želimo osigurati da se kvalitet brige o djeci kakav je u SOS Dječijim selima primjenjuje i omogući što većem broju djece koja to trebaju.

Na koji način građani Bosne i Hercegovine mogu da pomognu djeci u SOS selima (osim mogućnosti da budu kum ili kuma)?

Na našoj web stranici http://www.sos-ds.ba/ mogu se pronaći informacije o tome na koje još načine pomažu građani – novčane donacije, donacije u proizvodima i pokloni.

Na isti način na koji SOS Dječija sela djeci bez roditeljskog staranja pružaju dugoročnu brigu, tako je i nama u SOS Dječijim selima potrebna dugoročna podrška naših prijatelja i donatora. To je razlog zbog kojeg apeliramo na Kumstvo kao najplemenitiji, ali način podrške koji ima najveći doprinos.

Kompanije iz cijele BiH takođe mogu da pomognu u okviru partnerskih paketa. Možete li objasniti svim zainteresovanima na koji način se ovo postiže?

Današnje uspješne kompanije u cijelom svijetu prepoznaju vrijednost ulaganja u programe društvene odgovornosti na svojim tržištima. Društveno odgovorno poslovanje osigurava im naklonost kupaca, dioničara, uposlenika, medija, te šire javnosti. Kompanija ovakvim programima poručuje da brine o tome kako njeni kupci i zajednica žive, te da želi doprinijeti poboljšanju njihovih životnih uslova tako što će dio svog profita uložiti u organizacije, programe i projekte koji osiguravaju ta poboljšanja.

S ponosom možemo reći da i bosanskohercegovačke kompanije idu u korak sa svjetskim trendovima kada je u pitanju društvena odgovornost. Naš rad podržavaju uspješne kompanije kao što su Bosnalijek, Meggle, Bingo, Hifa, Porsche BH, VGT Osiguranje, Nelt, DrOetker, Raiffeisen bank BH, BH Telecom i druge, ali i mnogobrojna mala i srednja preduzeća koja će, sigurni smo, ovakvim pristupom za sebe osigurati prosperitet i konkurentnost na tržištu.

Kako finansirate sve troškove koje nosi jedan ovakav projekat?

SOS Dječija sela BiH kao i sva sela u svijetu finansiraju se najvećim dijelom iz donacija individualaca sponzora ili kumova, potom donacijama od kompanija, te kroz javne fondove i subvencije država.

Koliko djece trenutno boravi u SOS Dječijim selima BiH?

U dva SOS Dječija sela u BiH brinemo o 278 djevojčica i dječaka, te mladih ljudi. Kroz ostale SOS programe koje realiziramo u našoj zemlji pravimo pozitivnu promjenu u životima više od 1000 djece dnevno.

Nakon što odrastu i odu iz Dječijeg sela (porodičnih i kuća za mlade), da li Vam se javljaju nekadašnji štićenici?

Mladi ljudi koji su odrasli u SOS Dječijim selima zauvijek ostaju dio SOS porodice. Suština SOS dugoročnog porodičnog  modela brige jeste izgradnja dugoročnih emocionalnih odnosa djece i mladih sa SOS mamom, sestrama i braćom tako da oni zauvijek imaju svoj dom ma gdje živjeli.

Želim sa vašim čitateljima podijeliti priču jedne SOS mame koja je nedavno otišla u zasluženu penziju, a sa kojom smo se sreli prilikom jedne proslave u SOS Dječijem selu. Na naše pitanje kako se osjeća i da li joj prija zaslužena penzija dalje od silnih obaveza oko djece, uz osmjeh nam je rekla: „Dragi moji, dva puta mi je teže – sada mi sva moja djeca dolaze sa unukama i unucima“. Iz toga je jasno da djeca odrasla u SOS porodici ostaju za nju vezani i nakon što se osamostale ili osnuju svoju porodicu.

Sa kakvim problemima se najviše susrećete u svom radu i na koji način bi oni mogli biti riješeni?

Izazovi sa kojima se susrećemo su mnogobrojni jer se radi o Organizaciji koja brine o velikom broju djece s ciljem da osigura da su njihova prava ostvarena, poštovana, i zaštićena. Ono što želimo istaći je pozitivna i plodonosna saradnja koju imamo sa državom, te svim lokalnim upravama gradova i općina na kojima djelujemo sa svojim programima podrške. Jasan je to signal nama u Organizaciji da su programi podrške koje nudimo relevantni i usmjereni ka djeci i porodicama koji ih trebaju.

Postoji li nešto što nismo spomenuli, a da je bitno za SOS Dječija sela BiH?

SOS Dječija sela BiH dio su globalne Organizacije SOS Children’s Villages koja brine o djeci i porodicama pod rizikom u 134 zemlje svijeta. Kroz više od 1600 različitih programa brinemo o  553.600 ljudi širom svijeta.

Pet od 17 UN Održivih razvojnih ciljeva – Smanjenje siromaštva, Kvalitetno obrazovanje, Pristojan rad i ekonomski razvoj, Smanjenje nejednakosti i Mir, pravda i jake institucije – direktno koreliraju sa programima i strategijama SOS Dječijih sela, te će biti u fokusu našeg rada u narednim dekadama, kako bi smo osigurali uključivanje djece bez roditeljskog staranja u održivi socijalni i ekonomski razvoj.

SOS Children’s Villages International su organizacija koja je uvijek bila i dalje će biti pouzdan partner u brizi o djeci i porodicama pod rizikom u svakoj državi u kojoj djeluje. Sretni smo što i u Bosni i Hercegovini postoje SOS Dječija sela koja svojim kvalitetnim programima mogu pružiti podršku bosanskohercegovačkoj djeci i porodicama u potrebi.

Ljubav je ono što čini porodicu, a dječici bez roditeljskog staranja je ona veoma potrebna. Bez obzira na to što im nismo biološki roditelji svi mi možemo da im pružimo osjećaj pripadnosti i toplinu porodičnog doma – bilo kao SOS mama, tata, kuma ili kum. Zato, ne oklijevajte, postanite dio njihovog života, omogućite im sretno i bezbrižno djetinjstvo i svijetlu budućnost. Vratite osmijeh na njihova lica i budite sigurni da će Vam njihova srca biti vječno zahvalna.

 

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije