Toliko je potencijalnih opasnosti koje mogu ugroziti poslovni projekat da bi normalan čovjek vrlo brzo postao paranoik kada bi se samo sa njima bavio. Vrebaju sa svih strana, ne daju mira, taman kada pomisliš da sve ide kako treba pojavi…
Toliko je potencijalnih opasnosti koje mogu ugroziti poslovni projekat da bi normalan čovjek vrlo brzo postao paranoik kada bi se samo sa njima bavio. Vrebaju sa svih strana, ne daju mira, taman kada pomisliš da sve ide kako treba pojavi se toliko neočekivana situacija da ti na pamet počnu padati sve poznate i nepoznate teorije zavjera.
Samo su promjene sigurne, sve ostalo nije. Tržište se mijenja, tehnologija se mijenja, trendovi se mijenjaju, konkurencija se mijenja i kako onda neko uopšte može pomisliti da bi bilo pametno zadržavati status quo. Prije petnaestak godina sam čitao knjigu koju je napisao Bill Gates. Njegov Microsoft je tada bio na vrhuncu uspjeha kao neprikosnoveni lider na tržištu softvera za personalne komjutere. Pametni telefoni se još nisu pojavili, a Apple je bio u stvaralačkoj krizi. Bill je bio najbogatiji čovjek na svijetu, Microsoft nije imao konkurenciju, uživali su u svjetskoj dominaciji i monopolu nikad ranije zabilježenom u tom obliku. Čovjek bi pomislio, šta može poći po zlu?
Ipak, Gates u knjizi izražava ozbiljnu zabrinutost za budućnost svoje kompanije. Kaže da je apsolutno siguran da će se ubrzo pojaviti neka nova mlada tehnološka kompanija koja će bolje razumjeti potrebe korisnika, koja će biti brža, fleksibilnija i željnija uspjeha. Zato je stalno upozoravao svoje najbliže saradnike da uspjeh neće dugo trajati ako ne budu nastavili da osluškuju tržište, razvijaju proizvode, ulažu u inovacije, zapošljavaju najkvalitetnije stručnjake i budu gladni uspjeha. Microsoft je, pored svih izazova, održao visok stepen kompetencije tako da je danas treća najvrijednija kompanija na svijetu i zajedno sa firmama Apple, Google i Facebook čini veliku svjetsku IT četvorku.
U prošlom tekstu za Lolu sam pisao o najvećim opasnostima za novi biznis i najavio sam da ću se u sljedećem tekstu pozabaviti sa prevencijom, odnosno zaštitom od rizika i opasnosti. Kao tri najveće opasnosti sam naveo ograničenja osnivača (ljudski faktor), nedostatak sredstava i kopiranje. Neću pisati o osiguranju od rizika, patentnim zaštitama ili berzanskim modelima zaštite od pada cijena dionica jer su takvi modeli specifični i drugačiji za svaku privrednu granu. Više bih se fokusirao na mindset lidera koji treba da bavi prevencijom od eventualnog rizika, ali i da ima razvojnu viziju i strategiju za kompaniju.
Zaštita od ograničenja ljudskog faktora je najkompleksnija. Malo je ljudi koji su potpuno svjesni svojih mogućnosti i ograničenja. Obično, ljudi sebe precjenjuju ili podcjenjuju. U biznisu ni jedna varijanta nije dobra. Precjenjivanje stvara iluziju koja vodi u progrešne odluke, a podcjenjivanje ograničava razvoj zbog nedostatka hrabrosti. Realna procjena svojih sposobnosti i sposobnosti svog tima je vrlo važna. Uvijek se zalažem za brutalnu iskrenost pri samoprocjeni. Pametan lider će gledati da zaposli najbolje ljude. Ulagaće u njih, motivisaće ih i izvlačiti iz njih najbolje. Uvijek će znati kakav radnik mu nedostaje da popuni tim i aktivno će tragati za njim. Pametan lider poznaje svoje sposobnosti i ograničenja i isto tako poznaje svoj tim.
Ne postoji zaštita od nedostatka sredstava, kao što ne postoji biznis projekat sa neograničenim izvorom sredstava. Makar ja nikad nisam čuo za tako nešto. Planiranje razvojnih faza biznis projekta može donekle da ublaži ovaj problem, ali kako sam već naveo, stvari se rijetko odvijaju potpuno prema planu. Biznis kada raste čini to ili presporo, ili prebrzo. Obe pojave su opasne, svaka na svoj način. Pozitivna specifičnost vremena u kojem živimo je da slobodnog kapitala spremnog za investiranje u kvalitetne projekte ima više nego ikad. Nekada je zaista bilo teško doći do kapitala i vrijedilo je pravilo da ti treba novac da bi napravio novac. Danas je to pravilo zastarjelo. Svijet je bogatiji nego ikad i gladan za novim biznisima više nego ikad. Problem je što živimo u banana državi gdje su samo rijetki i odvažni spremni da ulože novac. Ipak, i kod nas ima dovoljno ljudi sa viškom sredstava, a manjkom ideja koji su spremni uložiti svoj novac u tuđi projekat ukoliko ga smatraju potencijalno dobrim, naravno očekujući udio u projektu i povrat sredstava sa interesom. Zato je vrlo važno pronaći način da dođete do takvih ljudi. Do kapitala se može doći i preko bankarskog kreditnog finansiranja, preko raznih crowdfunding platformi ili investitorskih konferencija. Dobra prilika može biti i finansijska podrška preduzetništvu koju nude neki gradovi, opštine, ministarstva ili međunarodni fondovi. Sasvim je sigurno je da će slabo predstavljeni, nedefinisani, neoriginalni i nepotpuno osmišljeni projekti teško doći do sredstava. Ipak, najbolja i idealna varijanta je postepen, fazni razvoj biznisa i ulaganje iz sopstvenih izvora i akumulacije.
