BLASFEM je prvi banjalučki feministički festival u Banjaluci, a održaće se u Banjalučkom socijalnom centru (BASOC-u) 2. i 3. juna ove godine. Festival ima za cilj da promoviše ženska prava, da podigne svijest o problemima i izazovima, te da progovori…
BLASFEM je prvi banjalučki feministički festival u Banjaluci, a održaće se u Banjalučkom socijalnom centru (BASOC-u) 2. i 3. juna ove godine. Festival ima za cilj da promoviše ženska prava, da podigne svijest o problemima i izazovima, te da progovori o feminizmu transgeneracijski, transistorijski i regionalno.
Ove godine u fokusu su teme poput migracija, položaja radnica, materinstva na poluperiferiji u neoliberalnom kapitalizmu, ženskog pisanja i slično. Cilj je da se ukaže na to da žene mogu biti solidarne i raditi i stvarati zajedno kako bi poboljšale svoj položaj u društvu, bez obzira na etničku pripadnost, klasu ili seksualnu orijentaciju.
Festival ima bogat kulturno-zabavni program sa otvorenim razgovorima, panelima, performansima, izložbama, radionicama i koncertima. Na Blasfem, pored ekipe iz Banjaluke, dolaze gošće iz Sarajeva, Beograda, Niša, Zrenjanina, Zagreba, Novog Sada, Tuzle, Prijedora, Ljubljane…
Danijela Majstorović, univerzitetska profesorica i jedna od organizatorica BLASFEM-a, rekla je da je ovaj festival nastao kao banjalučki odgovor na ono što se dešava u regionu i šire kada su u pitanju reproduktivna prava, žensko pisanje, kao i feminističke borbe koje se dešavaju na terenu.
„Nastojaćemo da kroz festival pokažemo banjalučku scenu, naročito kad su u pitanju žene koje pišu, pa će na festivalu biti prisutne naše žene spisateljice, novinarke, blogerke koje imaju feminističku notu. Osnovna poruka je da je feminizam za sve, on je i za muškarce i za žene, a prvenstveno za one najugroženije. Mislim da najugroženijim slojevima društva feminizam može pomoći da se organizuju i da progovore o svojim problemima“, kaže Danijela Majstorović za BUKU.
Gordana Katana, novinarka i jedna od organizatorki BLAFEM-a, kaže da je važno govoriti o feminizmu, a svako vrijeme je jednako važno da se govori i piše o ovoj temi.
„Danas, zbog sve agresivnijih pokušaja vraćanja na javnu scenu, u našu svakodnevnicu, privatnog patrijarhata za koji smo bili ubijeđeni da smo ga ostavili u prvoj polovini 20. stoljeća. Zbog sve većeg broja mladih žena koje svjesno pristaju da se odreknu sebe kako bi se uklopile u obrasce malograđanštine, stereotipe koji se kao dio ’tradicionalnih vrijednosti’ nastoje nametnuti kao dominantan način života“, kaže za BUKU Katana.
Leila Šeper, aktivistica koja je takođe ukljućena u osmišljavanje programa BLASFEM-a, kaže da su se organizatorice potrudile da program bude raznovrstan i da ponude neki spoj analize postojećeg stanja i zabave.
„Kada su paneli u pitanju, imamo dva. Na jednom ćemo govoriti o materinstvu na evropskoj poluperiferiji u doba neoliberalnog kapitalizma. Parola kojom ćemo se voditi je: žena, majka kraljica, direktorica svemira. Drugi panel je na temu radnica danas: feminističke ideje i utopije. Pored panela imaćemo i jedan otvoreni razgovor na kojem će učestvovati blogerke, kolumnistkinje, novinarke i spisateljice“, rekla je za BUKU Leila Šeper i dodala da će u umjetničkom dijelu programa biti organizovani performansi, svirke, a biće prikazan i jedan film.
„Od promocija dovodimo u Banjaluku zbirku poezije Dijale Hasanbegović ’Neće biti djece za rat’, a biće predstavljeno i istraživanje ’Rodni odnosi na alternativnoj muzičkoj sceni Srbije i regiona’ Tatjane Nikolić, koja će nam ujedno predstaviti i prvi rok kamp za djevojčice koji se održava u augustu ove godine. Za muziku prve večeri zadužene su 2 Psychos, dok drugo veče samo za nas sviraju Srbi i Mama mora da se sluša. U petak je na programu otvaranje izložbe o Vahidi Maglajlić, slijedi otvoreni razgovor i performans Lane Zdravković Kitch koji se bavi iskustvom bivanja izbjeglicom. U subotu je na rasporedu projekcija filma ’Ko ima pravo na najlon čarape’, predavanje članica kolektiva ArtEquality na temu ženskog glasa koje će pratiti radionica. Kia i Kosmogina nam se bave temom izdaje i ucjene, ličnim iskustvom eksploatacije zasnovane na rodnim ulogama kroz performans ’U materinu!’“, objašnjava Leila.
U našem društvu sama riječ feminizam često nosi pogrdno značenje, a Leila kaže da je feminizam pogrdna riječ nekome ko ne razumije šta je feminizam, ili još bolje ne zna (ili ne želi da zna) zašto feminizam.
„Kada je neko na poziciji moći, jako teško će se pomiriti sa činjenicom da treba odstupiti sa te pozicije. Pravednija raspodjela moći znači manje upravo za njih, i tu počinju problemi. Dok je nepravde, biće i feminizma. Ako imaju problem sa feminizmom, neka eliminišu nepravdu. Ima li ljepšeg pokazatelja koliko je ovaj svijet u glibu od činjenice da je feminizam pogrdna riječ, a nepravda i tlačiteljska pozicija životni ciljevi? Feminizam je borba i trajaće dokle za to postoji potreba“, ističe Leila.
Više o programu festivala možete pročitati OVDJE.
Prenosimo. Ustupamo prostor. Stavovi iskazani u prenesenim tekstovima su lični stavovi ili stavovi redakcija u kojima je autor zaposlen i nisu nužno stavovi Lola magazina.
