Prema podacima stručnjaka, samo 12% žena u dobi od 15 do 49 godina u Bosni i Hercegovini koristi moderne metode kontracepcije. Takav procenat veoma je nizak, pogotovo ako uzmemo u obzir primjer Švedske, gdje 65% žena koristi modernu kontracepciju. Razlozi…
Prema podacima stručnjaka, samo 12% žena u dobi od 15 do 49 godina u Bosni i Hercegovini koristi moderne metode kontracepcije. Takav procenat veoma je nizak, pogotovo ako uzmemo u obzir primjer Švedske, gdje 65% žena koristi modernu kontracepciju. Razlozi za ovakvu statistiku jesu nemogućnost žena da priušte kontracepciju, nedostatak svijesti o pozitivnim efektima i veliki broj pogrešnih pretpostavki o negativnim stranama korištenja kontracepcije.
Zabrinjavajuća je i činjenica da pojedine apoteke uopšte ne drže sredstva za kontracepciju, kao i da ljekari nerijetko govore ženama da možda ne bi trebale konzumirati anti-bejbi pilule ili hormonsku terapiju koja može biti potrebna i iz drugih razloga, jer „vrijeme je da rađaš“. Koliko su pilule za dan poslije dostupne u apotekama, kolika je njihova cijena, kako se mogu dobiti? Šta kada želimo spiralu, koliko ima vrsta, da li ih žene trebaju same kupiti? Koliko su žene slobodne da odu kupiti kondom, da li su kondomi novi ili sumnjivog kvaliteta. Samo su neka od pitanja, a sve te stvari i nepoznavanje odgovara čine kontracepcijska sredstva teško dostupnima.
U Bosni i Hercegovini muški kondom predstavlja najdostupniju metodu kontracepcije. Da, postoji rodna podjela i između kondoma. Kako imamo muške kondome, tako postoji i ženski kondom o kojem se na ovim prostorima vrlo malo zna, a mogućnost da ga kupite u Bosni je još manja.
„Ovdje će vam malo ko reći da uopšte zna da postoji ženski kondom. Jako teško se može dobiti u BiH i jako je skup. Može se dobiti u nekim specijalizovanim ustanovama, odnosno organizacijama koje se bave seksualno reproduktivnim zdravljem, ali rijetko da će osobe znati da vas upute kako da ga koristite“, za Lola magazin govori Selma Hadžihalilović, aktivistkinja i feministkinja iz Fondacije CURE.
Za muški i ženski kondom važe ista pravila -pazite prilikom otvaranja, da ga nokti i nakit ne oštete, ne držati ga na suncu, i namijenjeni su jednokratnoj upotrebi. Najveći nedostatak ženskog kondoma je njegova cijena (4-5 eura), koja je tolika zbog nedostatka potražnje, što je posljedica nedovoljne informisanosti da uopšte ženski kondom postoji. Tu su i predrasude o pitanju njegove sigurnosti i izgleda vanjskog spolovila dok je kondom u vagini. U Hrvatskoj ženski kondomi se mogu kupiti u web shopovima, što uključuje i plaćanje dostave na već visoku cijenu kondoma.
Naša sagovornica Dragana ženske kondome koristi već nekoliko godina, ali ne redovno zbog njihove nedostupnosti. Nabavlja ih u inostranstvu kada putuje, ili joj ih prijatelji i prijateljice donose iz drugih zemalja.
„Dovoljno je samo pogledati dizajn i postane nam jasno koliko se vremena, truda i novca ulaže u muške, a koliko se ne ulaže u ženske kondome. Pogledajte samo muške kondome – veličine, boje, mirisi, ukusi, svijetle u mraku, rebrasti, griju, hlade… A ženski ne. Sa jedne strane je razumljivo, jer kad se umetne, ne vidi se, pa nema koga da zabavlja, a sa druge – zašto ne bi i tu se išlo na mnoštvo svega, pa neka svaka bira šta voli? Ali tu dolazimo do ključnog – nema potražnje”, za Lolu govori Dragana.
Ona preporučuje ženski kondom prvenstveno jer je izrađen od poliuretana, materijala koji ne izaziva alergijske reakcije, i zbog sigurnosti (štiti dobar dio vanjskog dijela ženskog spolovila, što nije slučaj sa muškim kondomom.)
“Loša strana koju su neki naveli, a sa kojom se ja ne slažem, je izgled ženskog spolovila dok je ženski kondom u vagini. Ženski kondom, naime, viri i pokriva dio velikih usana, pa nekima to može biti minus, ali kada se radi o sigurnosti, nema minusa, barem ja to tako vidim“, smatra Dragana.
Što se tiče reakcije muškaraca na ženski kondom, partneri sa kojima ga je naša sagovornica koristila nisu prije za njega čuli, pa i nisu imali neko mišljenje.
“Kada smo koristili, rekli su da im je bolji osećaj nego sa muškim kondomom. To se može objasniti time što ih ništa ne steže (iako ta priča o stezanju je malo dosadna i često neistinita) i što umetanje ženskog kondoma može da se odradi puno prije samog seksualnog odnosa (upute kažu osam sati prije, iako ja ne bih tako daleko išla), pa nema onog navodnog narušavanja samog čina, iako je to isto stvar ugla gledanja. A do boljeg osećaja možda dolazi i zato što nema onog skidanja odmah nakon ejakulacije, nego se ženski kondom može malo kasnije izvaditi”, priča nam ona.
Međutim, mladić koji nas je zamolio da mu ne pominjemo ime, rekao nam je da je probao seks sa ženskim kondomom i da je to vjerovatno bio posljednji put.
„Osjećaj je zaista odvratan, kao da imam odnos sa kesom“, objasnio nam je.
Prednosti ženskog kondoma su što za razliku od muškog štiti i vanjski deo ženskog spolovila, napravljeni su od poliuretana, mogu se staviti nekoliko sati prije seksualnog odnosa, pa nema njegovog prekidanja i ne mora se vaditi odmah nakon ejakulacije.
“Postoji još jedna prednost, a to je što, ukoliko se koristi samo kao zaštita od trudnoće (npr. sa monogamnim partnerom čiji HIV i ostale statuse znate pouzdano uvidom u nalaze), može da se neometano koristi u vagini odmah nakon analnog seksa, bez prekidanja samog toka odnosa. Takođe, jedna od prednosti je ta što možete da koristite bilo koji lubrikant, ne morate se opterećivati da to mora biti lubrikant na bazi vode, jer jedino taj na bazi vode ne oštećuje kondome od lateksa. Kako ženski kondomi najčešće nisu od lateksa, nego od poliuretana, koristite lubrikante kakve hoćete. Ukoliko su vam potrebni, naravno)”, dodaje Dragana.
Neke od prednosti muškog kondoma su bolja informiranost javnosti u vezi njegove upotrebe, dostupniji su i jeftiniji. Nedostatke predstavlja materijal od kojih su napravljeni – većina muških kondoma napravljena je od lateksa koji često može izazivati alergijske reakcije, pa mnoge žene odbijaju da ih koriste, dok oni koji nisu od lateksa nisu toliko dostupni i skuplji su. I tu je često izgovor “steže me”, zbog čega se mnogi odlučuju ne koristiti ga, iako ne žele ni trudnoću ni spolno prenosivu bolest.
“Dakle, kod ženskog kondoma nema ‘neću, steže me i smeta mi’, jer nema šta da te steže i da ti smeta. Satjeran si uz zid i nemaš izbora!”, kroz smijeh govori Dragana.
Iako smo u Bosni i Hercegovini suočeni sa poražavajućim podacima da ni higijenska sredstva nisu dostupna svim ženama zbog njihove cijene (poput mogućnosti odabira i izbora higijenskih uložaka), stvar sa kontracepcijom je isto nezadovoljavajuća. Prvo, kontracepcijska sredstva nisu dostupna svima, a onda zbog sveukupne situacije, neinformisanosti i nemogućnosti izbora, još uvijek se ide linijom manjeg otpora, koja podrazumijeva kupovinu onoga što nam se nudi, a ne onoga što bi nam potencijalno najviše odgovaralo.
