AktivizamHrabra LolaNaslovna vijest

Učiteljica iz Srbije dovela svijet u jednu seosku školu

Željana Radojičić Lukić, učiteljica u školi “Milan Rakić” u Banji Vrujci, u srbijanskoj opštini Mionica, zagovornica je učenja pod otvorenim nebom.

Piše: Jelena Pralica

U eri modernih tehnologija, kojima se, htjeli-ne htjeli, sve više okrećemo, Željana je odlučna da mališane i školske sate vrati prirodi. Vjeruje da je budućnost učenja u izlasku iz okvira učionice u učionice na otvorenom, kao što su: rijeka, planina, šuma, jezero, morska obala, podvodni svijet, vazdušni prostor, farma, pećina, arheološko nalazište i slično.

Baš zbog toga što istinski vjeruje i zalaže se da učionice postanu male naučne stanice u kojima se realizuju realni projekti putem cjelovite integracije, našla se među 50 najboljih učitelja u svijetu, odnosno, među finalistima prestižnog priznanja “The Global Teacher Prize”, koje je svojevrsna Nobelova nagrada za nastavnike.

Foto: privatna arhiva

“Smatram da sam se u Top 50 najboljih na svetu našla zbog svoje istajnosti i ljubavi prema ovom poslu u protekle tri decenije rada. Bilo je tu i uspona i padova, naravno, ali kada imate jasan cilj možete savladati sve prepreke. Uvek sam znala da nas samo obrazovanje može pomeriti napred, a da je upornost, kreativnost i pronalaženje pravog puta do svakog učenika ključ. Smatram da sam se ovde našla upravo zbog svakog onog momenta, a bilo ih je puno, kada sam odlučila da ipak ne odustanem, nego nastavim da istrajavam uprkos nepovoljnim vetrovima”, ističe za Lola magazin.

Želeći da pokaže da je i u selu život moguć, da nema potrebe da svi bježe u gradove, prvo je organizovala projekat sređivanja jedne stare i neopremljene učionice, koju je “pretvorila u učionicu iz snova”, da bi nakon toga 2011. godine pokrenula projekat “Čarobno selo”, edukativni kompleks u kojem djecu podstiču na radoznalost, maštu i igru, na uočavanje veza među predmetima, biljkama i pojavama, na izražavanje kreativnosti, kroz koje je prošlo više od 15.000 djece, 2.000 nastavnika i više od stotinu studenata. Nastalo je na osnovu njenog dugogodišnjeg iskustva i istraživanja, tako što je dijagnostikovala mane tradicionalne škole i tražila idealan skup resursa iz kojih bi mogao nastati novi koncept učenja primjenjiv u svakom ruralnom mjestu.

“Čarobno selo”
Foto:privatna arhiva

“‘Čarobno selo’ je moja lična karta i moram priznati da mi je trebalo dosta vremena da to i shvatim, jer koordiniram paralelno niz različitih projekata. To je koncept učenja u kojem sam uspela da napravim simbiozu svega onoga što sam iskusila kroz nastavnu praksu i da odstranim sve ono što sam uočila kao sputavajući faktor pri usvajanju znanja kod mojih učenika”, pojašnjava ova kreativna učiteljica.

Željana je bila v.d. pomoćnika ministra prosvjete Srbije, dok je na čelu tog ministarstva bio Srđan Verbić, a dobitnica je i Svetosavske nagrade i priznanja Najboljih edukatora Srbije. Odrastala je na padinama planine Ozren, u Republici Srpskoj, što joj je, kako kaže, dalo zdrave temelje za formiranje ličnosti koja ne odustaje i za koju riječ “predaja” ne postoji.

“Momenat kada u jednom danu izgubite sve, to je tren u kome donosite odluku ili da ćete pobediti sve prepreke ili da ćete se predati. Ja sam odlučila da ću pobediti prepreke, i da je obrazovanje jedina stvar koju mi niko ne može oduzeti. Shvatila sam koliko je važno to preneti na najmladje, koliko im je znanja i ljubavi potrebno, i da ih moram naučiti da budu borci. To je bio momenat kada sam odlučila da se ne borim samo za sebe već i za njih, i da je to jedini ispravan put. A kada ste dovoljno posvećeni, nemate puno prostora za lutanja, put se sam otvara kao u dečjoj igrici”, kaže Željana.

Foto: globalteacherprize.org

Nagradu “The Global Teacher Prize”, u iznosu od milion dolara, dodjeljuje fondacija “Varky” i to izuzetnim nastavnicima koji su dali veliki doprinos profesiji”, a dobitnica iz 2017. je Maggie MacDonnell iz Kanade. Ukoliko bude izabrana za učiteljicu 2018. u svijetu, želja joj je da obezbijedi savremen prostor opremljen po najvišim standardima u kojima bi nastavnici iz zemalja bivše Jugoslavije imali uslove za kontinuirano stručno usavršavanje, putem kojeg bi sticali kompetencije potrebne nastavniku budućnosti.

“Na ovaj način bismo omogućili svim liderski nastrojenim prosvetnim radnicima iz zemlje i regiona da imaju mesto na kojem će moći upoznati sa načinima pretvaranja kreativnih ideja u nastavnu praksu i mogućnostima prezentacije, afirmacije i iznalaženja finansiranja svake pojedninačne kreativne ideje”, govori Željana.

A zašto baš Banja Vrujci ili Mionica, u kojoj živi, a ne neko veće mjesto? Odgovor je, ističe Željana, jednostavan – cio Kolubarski okrug je savršeno mjesto za miran život, sa jedne strane, a blizina Beograda nadopunjava tu odsutnost povoljnosti života u velegradu.

“I u većim mestima ima sjajnih nastavnika. Mislim da je u ovom slučaju presudilo to što je neko primetio da i u Banji Vrujci kao takvoj možete raditi fenomenalne i drugačije stvari, i da ako ste dovoljno motivisani, možete u jednu ruralnu sredinu dovesti svet. Moji učenici su to iskusili. Ovo mesto zaista pruža dovoljno energije za bilo koju ideju, samo je bitno znati kako iskoristi svo to obilje resursa koje se nalazi svuda oko mene. Radujem se što sam delimično u tome i uspela”, ističe ona.

Foto: privatna arhiva

Ipak, smatra da je na prostoru bivše Jugoslavije stanje u obrazovanju nepodsticajno za prihvatanje potreba savremnog djeteta, ali da on nije jedini takav, a nije ni najlošiji. Podsjeća da smo u bivšoj zemlji imali dosta dobro uređen obrazovni sistem, tako da su sve nove države koje su iznikle iz nje startovale sa te pozicije, kao i da mnogo država u svijetu raspolaže neuređenim obrazovnim sistemima, a neki ih skoro i nemaju.

“Iako se savremeno društvo ubrzano menja, obrazovni sistemi se odlikuju tromošću i nemogućnošću praćenja tih promena. Ukoliko vlade naših zemalja žele da sustignu sve te promene, moraju svoje obrazovne sisteme staviti u fazu neprekidne reforme. Ako se osvrenemo unazad 15 godina, lako ćemo primetiti da su informaciono-komunikacione tehnologije napredovale galopirajućim tempom i da su umnogome uticale na promenu načina našeg svakodnevnog života. Obrazovanje je, uprkos tome, ostalo isto kao i pre četiri decenije, jer u eri digitalnih urođenika, imamo nastavnike sa slabim digitalnim kompetencijama koji se i dalje oslanjaju na živu reč kao jedino sredstvo komunikacije sa učenicima”, govori Željana.

Stoga vjeruje da u sljedećih nekoliko decenija fokus obrazovanja treba da bude na cjeloživotnom učenju nastavnika i njihovoj pripremi za novo doba, kako bi bili spremni da se posvete obrazovanju kreativnih i sposobnih ljudi koji će biti pokretači društvenog napretka. Sigurna je da je jedan od puteva savremenog obrazovanja ukidanje učenja za ocjenu, razredno-časovnog sistema i insistiranja na usvajanju činjenica, jer će to, kaže, doprinijeti da djeca u školu dolaze rasterećena, ali i dovoljno motivisana da se u njoj pripremaju za realne životne situacije.

“U prilog tome govori i činjenica da će se u budućnosti, mnogo više od diplome i stručnih znanja, ceniti meke veštine (soft skills), kojima se sada u školi ne posvećuje dovoljna pažnja”, njeno je mišljenje.

Foto: privatna arhiva

Za djecu kažu da su uvijek ista, da se ponašaju onako kako su vaspitana. Takođe, smatra da je rad u seoskoj školi veći izazov, jer prepreke na koje nailaze moraju sami prevazići – nemaju opremljene učionice, djeca pješače po blatu svakoga dana, nemaju dobre uslove, i zato ih je potrebno dodatno  motivisati da uopšte zavole školu, a tu ključnu ulogu ima učitelj.

“Zato smatram da bi naše države morale da reformom svojih nacionalnih strategija doprinesu boljem položaju učitelja i nastavnika koji rade u seoskim sredinama. Trend napuštanja sela uveliko traje, sela se gase, veliki gradovi brekću od prenatrpanosti. I upravo, tamo gde je najviše podsticajne sredine za zdravo odrastanje i kvalitetno učenje, imamo odliv porodica sa decom. Zato sam ja počastvovana što radim i stvaram u netaknutoj prirodi i što moji đaci, pored svih problema odrastanja u seoskoj sredini, sazrevaju u samosvesne osobe spremne za jedan sasvim drugačiji život od modela po kojem živi generacija njihovih roditelja”, govori nam Željana za kraj našeg razgovora.

 

 

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije