Koliko god da se mijenjaju prehrambeni trendovi i ma koliko do nas stižu uticaji drugih podneblja, neke namirnice su bile, ostale i vjerovatno će zauvijek biti neraskidiv dio naše kuhinje.
Foto: S_Photo / Shutterstock
Recimo, možete li zamisliti dom bez mirisa domaćeg hljeba? Naravno da možete, jer danas, bar u gradovima, rijetko ko ga peče, kupovni je na svakom ćošku, ali svako od nas, s vremena na vrijeme, voli da upravo svojom rukom zamiješen hljeb zamiriši u njegovom domu. Uostalom, jel ajvar ljepši kad ga namažete na domaći ili kupovni hljeb?
Bilo kako bilo, s nekim se namirnicama zasigurno nećemo zadugo pozdraviti, jer uvijek će biti razloga i prilika da se u izvornom ili već nekom obliku nađu na našim trpezama.
Ipak, kada sam pravila spisak tih nezaobilaznih domaćih, na njega sam uvrstila i jednu namirnicu koja baš i nije domaća, ali se toliko odomaćila da je nisam mogla preskočiti, a vjerujem da ćete se i vi složiti.
Foto: Shebeko / Shutterstock
Kao što sam maloprije rekla, lijep je kupovni hljeb, al nikada ne miriši kao domaći. Umijesiti tijesto za domaće kiflice, palačinke ili neki kolač je naizgled jednostavan posao, ako imate recept koji pratite, ali svi dobro znamo da je to sve mnogo lakše u teoriji, nego u praksi.
Uz to, važno je i kakvog su kvaliteta namirnice koje koristite. A brašno koristimo za sve i svašta, počevši od raznih vrsta tijesta, preko slastica, kao dodatak čorbama, za zapršku… Domaći rezanci, krofne, jufke za pitu…
Da, sve to možemo kupiti, al sve to možemo i sami napraviti, što je bolje iz više razloga – znamo koje smo namirnice koristili, znamo prije koliko je proizvod napravljen i, ništa manje važno, lijepo je uživati u domaćoj radinosti.
Foto: LightField Studios / Shutterstock
Znate za onu staru, dobru: “Koliko jedem jaja, sramota me pogledati kokoški u oči”. E, mislim da je ta univerzalna za sve naše ljude. Kod nas se jaja koriste “nemilice”. Pečena, na oko, kajgana, omlet, kuvana, poširana, ukiseljena i fermentirana. Koristimo ih za gorepomenuta tijesta, a kako povezuju ulje i vodu daju poseban okus i strukturu slasticama – kolačima i sladoledu. Pošla vam je voda na usta? Nije to ništa, ima toga još.
Naime, jaja su hranjiva, pa je ta njihova karakteristika odlična kada je riječ o upotrebi u salatama i supama, kao i napicima. Na sve to, zaslužna su za sjaj na pečenom tjestu, a služe i za bistrenje temeljaca i vina.
Zamisli Usks/Vaskrs bez jaja? Ne ide. Zamisli paradajz i domaći hljeb bez jaja? Ne ide. Stoga, nastavite sramežljivo gledati kokoški u oči i samo se potrudite da drugima nikad ne podmetnete kukavičje.
Foto: pilipphoto / Shutterstock
Ova paleta je tako široka, da vjerujem da ne postoji čovjek koji ne voli bar neki od mliječnih proizvoda. Počevši od mlijeka, preko raznih vrsta sireva, namaza, jogurta i kefira do pavlake, kajmaka, maslaca, margarina. I vjerujem da ćemo se uvijek sjetiti još nekog, jer mlijeko i njegove prerađevine su nezaobilazan dio mnogih, pa i naše kuhinje.
Znate i za onu da su najbolji svježi proizodi, ako imate, recimo, baku u selu. Za nas koji nismo te sreće, važno je da pronađemo proizvode koji su potekli iz domaće proizvodnje, koji su provjereni, sigurni i u čiji kvalietet ne treba da sumnjamo ili da ih jednostavno potražimo u Tropic trgovinama, jer na njima piše VOLIM. A volimo da znamo šta jedemo, zar ne?
Foto: P.Tantikarun / Shutterstock
U našoj kuhinji sigurno zauzima jedno od vodećih uloga, kada je riječ o upotrebi. Zasigurno je ulje suncokreta broj jedan u ovdašnjim domaćinstvima, što i ne čudi, ako znamo da ima neutralan miris i ukus te da je zbog vitamina E stabilno na oksidaciju.
Prvensteno ga koristimo za prženje i pečenje, odnosno termičku obradu namirnica. Domaća majoneza ili preliv za salatu? Odgovor je da, a za tako nešto nam je prevashodno potrebno ulje.
Uostalom, znate li da se ulje suncokreta sastavni dio kozmetike? Da, ono je neizostavno u industriji, a poznata je i metoda liječenja suncokretovim uljem, koja potiče iz tradicionalne indijske medicine zvane Ajurveda (Ayurveda), stare više od 5.000 godina, koja otkriva i liječi uzroke bolesti koje su posljedica neravnoteže u organizmu, uzrokovane stresom.
Foto: Evgeny Karandaev / Shutterstock
A kod nas je, čini se, stres ako u kući nema ništa “na koso”. Mi smo bili i ostali ljudi koji vole da meze, to je u našem narodu ritual i od toga ne treba bježati, samo, kao i u većini drugog, treba biti umjeren.
Suhomesnate proizvode volimo u raznim oblicima, a najviše one domaće, za koje smo sami birali meso i začine ili za koje znamo da potiču iz kontrolisanog proizvodnog procesa, od njive do trpeze.
Foto: graletta / Shutterstock
Iako će mnogi odmah reći da su so i šećer štetne namirnice, činjenica je da je priprema obroka bez njih skoro pa nemoguća. Doduše, postoje norme koje propisuju stručnjaci, pa je red da ih i ja navedem – unos kuhinjske soli treba da bude manji od 5 g dnevno, što je jedna čajna kašičica, a konzumnog šećera (50% glukoze i 50% saharoze) najviše šest čajnih kašičica (0drasla osoba).
Kako so i šećer koristimo za sijaset specijaliteta – variva, salate, tokom pripreme mesa, peciva, kolača, supa i umaka, važno je da iznivelišete unos i nastojite ne pretjerati. Ili da se, jednostavno, prepustite životu.
Foto: Evgeny Karandaev / Shutterstock
Nije baš domaći, ali je proizvod koji se kod nas toliko odomaćio, da vjerujem da smo jedno do podneblja gdje se kafa poprilično pije. U svim prilika! I tužnim, i ružnim, i srećnim, i veselim, i za početak i za kraj – kafa je bila i ostala nezabilazan dio naših kuhinja i domaćinstava.
Za nas s niskim pritiskom, kojima dan ne može početi bez šolje kafe, ona je više od obične namirnice. Mi, ali i mnogi drugi je volimo i u raznim drugim napicima ili slasticama. Ona je poziv za druženje, poziv za ljubav.
Ako, pak, ne volite kafu, napravite je i prospite. Važno je da ste do kraja pročitali sve što sam imala da vam kažem.
