
Seksizam tjera žene u kliničku depresiju?!
I po pitanju depresije postoji rodni jaz i to zahvaljući nejednakosti između muškaraca i žena i u ostalim sferama života.
Izvor: marieclaire.com
Foto: Pixabay.com
I po pitanju depresije postoji rodni jaz i to zahvaljući nejednakosti između muškaraca i žena i u ostalim sferama života.
Izvor: marieclaire.com
Foto: Pixabay.com
Nedugo nakon što se književnica Dafni Markin (Daphne Markin) prijavila u državnu psihijatrijsku bolnicu, upoznala je prvog pacijenta na odjelu za liječenje depresije. On je upravo završio sa elektrokonvulzivnom terapijom i glasno je govorio o tretmanu na šokantno agresivan način. No, Dafni nije bila toliko uznemirena njegovom agresijom, već time što je u pitanju bio muškarac. Naime, ona je zbog depresije već nekoliko puta bila hospitalizovana i bez obzira na to gdje se liječila, na odjelu su većinom ležale žene.
„Bože, kako je pun energije!“, pomislila je Dafni koja je za to vrijeme bila usred duboke depresije zbog koje se nije ni micala te se zapitala da li su se od njenog posljednjeg boravka u bolnici stvari promijenila i da li je uspostavljen balans između spolova kada su u pitanju problemi sa mentalnim zdravljem.
No, to nije tačno. Muškarci i dalje čine manje od 20% pacijenata na tom odjelu.
„Osjećala sam se kao da sam bila među ženama koje su odbačene i onda su isplivale na obale psihijatrijske bolnice“, izjavila je Dafni za magazin „Marie Claire“.
Foto: Pixabay.com
Njeno zapažanje nije samo anegdota. Prema podacima istraživanja iz maja 2017. godine, žene su prijavile osjećaje i dijagnozu depresije mnogo više od muškaraca, a ona se javlja u mnogo mlađoj dobi nego što se to ranije mislilo. Doktorica Rejčel Solk (Rachel Salk) i istraživači sa Univerziteta Wisconsin iz Medisona su otkrili da se adolescentkinjima dijagnostikuje depresija tri puta više nego mladim muškarcima.
Zbog čega postoji ovaj jaz između muškaraca i žena?
„Samokrivica je stvarno endemska ženama na Zapadu“, objasnila je za magazin „Marie Claire“ Linda Mekmalin (Linda McMullen), profesorica psihologije na Univerzitetu Saskatchewan u Kanadi.
To se odnosilo na činjenicu koju pokazuje spomenuto istraživanje, a to je da se žene u ravnopravnijim društvima češće, a ne manje bore sa depresijom.
Foto: Pexels.com
Čini se da se to sve spojilo u komplikovanu ulogu savremene žene u navodno ravnopravnoj kulturi – za koju svi dobro znamo da uopšte nije ravnopravna. Linda je za potrebe svoje knjige „Situating Sadness: Women and Depression in Social Context“ razgovarala sa depresivnim ženama i one su joj rekle da se osjećaju kao da kulturološka pravila impliciraju na to da bi trebalo poput majki da brinu o svojim partnerima. Osim toga, osjećale su da žrtvuju veliki dio sebe, a zauzvrat dobijaju veoma malo – njihovi partneri im nisu uzvratili istom mjerom i zbog toga je vezama često dolazio kraj. Osjećale su se veoma loše zbog toga što su sebe potpuno zanemarile kako bi muškarci koje su voljele bili srećni.
Rezultat toga je negativna slika o sebi koja može dovesti do užasnog samoporažavajućeg kruga koji izaziva depresiju. Kada žene misle da nisu dovoljno dobre domaćice, prijateljice, majke, supruge mogu učiniti razne stvari kako bi popravile situaciju – osloniti se na prijatelje ili potražiti podršku društva. Upravo takve stvari mogu produbiti depresiju.
Foto: Pixabay.com
Doktor Piter Kramer (Peter Kramer) u svojoj knjizi „Against Depression“ objašnjava da se, ukoliko imate više bliskih prijatelja, povećava rizik od depresije.
„U nekim studijama se pokazalo da ono što bi trebalo biti podrška društvu je ustvari teret društva“, objasnio je doktor Kramer.
Očito je da su uloge društva dio rodnog jaza kada je u pitanju depresija, ali je važno napomenuti i to da je depresija takođe biološki zasnovana bolest koju je možda izazvala hemijska neuravnoteženost. Istraživači i dalje utvrđuju biološke razloge te bolesti, ali trenutno vjeruju da moždane neuronske veze, rast neurona i sposobnost funkcionisanja nervnog kruga utiču na depresiju.
Medicinske intervencije mogu pomoći i svi pacijenti treba da slušaju savjete svojih doktora. No, isto kako ženska percepcija može uticati na dijagnozu, tako može i na mogućnost izlječenja. Zbog toga Linda predlaže još jedno rješenje – sjetite se da, kao žena, živite u društvu koje je ponekad seksističko i nepošteno i to vam može pomoći da se ne osjećate izolovano i kao da nešto nije u redu samo s vama.
„Nemojte kriviti same sebe. Razmotrite dešavanja u vašem životu, ali ne samo u vašem neposrednom životu“, objasnila je Linda.
Skrolujte po Twitteru i shvatićete koliko je svijet trenutno težak za žene. Da, sve to je poprilično depresivno. No, problem nije u vama, već u njima.