Rak grlića materice: Svijet na tragu da iskorijeni HPV virus, a u BiH još ni vakcinu nismo uveli

Ova vijest, da je meksička naučnica na putu da iskorijeni humani papiloma virus (HPV), čiji tipovi 16 i 18 dokazano uzrokuju maligne promjene na grliću materice, zbog čega su i najopasniji, a koju je i Lola prenijela prije nekoliko dana, je ravna revolucionarnom čudu. S pravom.

Karcinom grlića materice je drugi najčešći karcinom kod žena i treći vodeći uzrok smrti žena nakon raka dojke i pluća. Vakcina protiv HPV virusa je, već duže od decenije, postajala praksa u nekih 130 država, uključujući 19 država Evropske unije i gotovo sve zemlje regiona! U Srbiji i Hrvatskoj je, recimo, već godinama uvrštena u obavezni kalendar vakcinacije i besplatna je. Za djevojčice i za dječake.

“HPV vakcina je najefikasnija kada se primeni u mlađoj životnoj dobi. Najbolje je da ugrožena populacija bude vakcinisana pre izlaganja virusu, što znači pre započinjanja seksualne aktivnosti”, riječi su doktora Gorana Malenkovića, specijaliste ginekologije i akušerstva i subspecijaliste onkologije, koji navodi da je ova vakcina važno oružje u borbi protiv raka, prije svega grlića materice (čiji je direktni izazivač HPV virus), potom raka penisa, anusa, grla i jezika.

Izdvajamo: Meksička naučnica na putu da iskorijeni HPV

Žena je prvi put stupanjem u seksualne odnose već pod rizikom da se inficira uzročnikom cervikalnog karcinoma-humanim papiloma virusima, a za razvoj bolesti potrebno od pet do 10 godina. Stoga je svojevremeno i Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) preporučio da se UPRAVO SVE DJEVJČICE od 10 do 14 godina vakcinišu protiv humanog papiloma virusa.

“Osim za učenice i učenike 8. razreda osnovne škole, cijepljenje je besplatno za sve učenice i učenike srednjih škola. Ovo besplatno cijepljenje za sve srednjoškolke i srednjoškolce počinje 1. siječnja 2019. godine, a traje, ovisno o raspoloživosti cjepiva, najdulje do 1. srpnja 2019. godine”, navedeno je početkom godine iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Ni to, ali ni ono “bolje spriječiti, nego liječiti”, nije dovoljno da nadležni u BiH tu vakcinu uvrste u kalendar obavezne vakcinacije, iako statistike pokazuju da je kod nas mortalitet usljed karcinoma grlića materice višestruko veći nego u zemljama gdje je vakcina obavezna.

Pojašnjenje – redovni ginekološki pregledi i dalje ostaju glavno sredstvo u zaštiti od raka grlića materice. Pojašnjenje stiže iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, odakle navode da se promjene koje prethode ovoj malignoj bolesti mogu jednostavno uočiti tokom preventivnih ginekoloških pregleda te da vakcine ne štite od svih tipova HPV-a, odnosno da vakcinacija smanjuje rizik od nastanka raka grlića materice, ali ne pruža potpunu zaštitu.

“Godišnjim Programom mjera za sprečavanje i suzbijanje, eliminaciju i eradikaciju zaraznih bolesti za područje Republike Srpske definiše se kalendar obavezne vakcinacije djece i omladine, na prijedlog Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, i on za sada ne obuhvata vakcinu protiv humanog papiloma virusa. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske iz godine u godinu prati i unapređuje kalendar obavezne vakcinacije i ne isključuje mogućnost da će uvođenje ove vakcine u budućnosti biti razmatrano“, navedeno je za Lolu iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Foto: Jarun Ontakrai / Shutterstock.com

Od karcinoma grlića materice, koji je najčešći oblik raka uzrokovan HPV-om, u sve većoj mjeri oboljevaju mlađe žene. Nekada je među oboljelima najviše bilo žena između 45 i 50 godina, dok je sada najveći procent oboljelih oko 35. godine. Podaci se mogu preslikati na stanje u BiH.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (IJZ RS) stižu podaci o broju ooboljelih žena unazad nekoliko godina. Tabelarno je prikazan broj žena oboljelih od raka grlića materice u Republici Srpskoj, počevši od 2011. pa zaključno sa 2015. godinom, dok je u toku 2016. godine bolnički liječeno 518 žena od raka grlića materice, objavio je Mondo prije godinu dana – najveći broj liječenih žena bio je životne dobi preko 55 godina, a prema posljednjim podacima najčešće obolijevaju žene u dobi od 30 do 40 godina.

Na osnovu podataka u tabeli ispod, koje je za Lolu pripremila Služba za socijalnu medicinu u IJZ RS, te ovog za 2016 koji je prenio Mondo, evidentno je da je broj žena oboljelih od karcinoma grlića materice tokom četiri uzastopne godine rastao. Pitanje je kada će podaci biti dovoljno alarmantni, pa da IJZ RS predloži resornom ministarstvu da se ova vakcina uvrsti u kalendar obavezne vakcinacije djece i omladine.

Iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH su nas samo preusmjerili na Zavod za javno zdravstvo FBiH (ZZJZ FBiH), odakle navode da odluka o uvođenju nove vakcine u Program imunizacije otvara mnoga pitanja u određivanju prioriteta ulaganja u zdravstveni sektor.

“Izazov je sustavno rješavati ključna pitanja kako bi se osigurala najbolja usluga na prikladan, pristupačan i isplativ način. To obuhvata čitav opseg aktivnosti, od odluka zasnovanih na dokazima od strane donosioca odluka, finansijskih mogućnosti, dodatnih obuka za zdravstvene djelatnike do komunikacijskih i društvenih kampanja zagovaranja i podizanja svijesti o važnosti prevencije”, naveli su za Lola magazin iz ZZJZ FBiH te dodali da kontrolne mjere za karcinom, programi seksualnog i reproduktivnog zdravlja i vakcinacija HPV vakcinom predstavljaju sveobuhvatan pristup prevenciji i kontroli karcinoma grlića materice.

Kada je riječ o statističkim podacima o broju oboljelih žena registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iz ZZJZ FBiH stižu podaci da ih je u 2016. i 2017. bio jednak broj – tačnije, 478 žena oboljelih od karcinoma grlića materice, od kojih njih 353 u dobnoj grupi 19-64 godine, a ostalih 125 u dobi od 65 godina i više. U pitanju je prevalenca (ukupan broj oboljenja, stari+novi slučajevi), a ne incidenca, kada se registriraju samo novootkrivena oboljenja u kalendarskoj godini.

Svi ovi podaci, iz oba bh. entiteta, pokazuju da je BiH po pojavnosti karcinoma grlića maternice u vrhu među evropskim zemljama. 

“Nijedna žena ne bi trebala oboljeti od raka grlića materice, jer se radi o potpuno preventivnom oboljenju. Kada bi država radila organizovanu prevenciju, karcinom grlića maternice bio bi znatno smanjen”, rekao je dr. Senad Mehmedbašić, profesor ginekologije i opstetricije, navodeći kao primjer SAD gdje se ovakva pozitivna praksa provodi već deceniju.

Da, rak grlića materice je bolest koja se može spriječiti. Činjenica je da ga vakcina ne može u potpunosti spriječiti, ali je činjenica i da hoće za 70%, što svakako nije zanemariv procenat.

Možda da nadležni u BiH iznova promisle o svemu navedenom, pa da za naše djevojčice, ali i dječake, ova vakcina uskoro bude ne dostupna, već besplatna i obavezna. Jer i sad ju je moguće samofinansirati – cijena vakcine košta oko 360 maraka, a obje se daju u tri doze!

Za naše uslove – preskupo. A život očito – prejeftin.