Američke genetičarke upozorile na brisanje doprinosa žena u nauci

Tom činjenicom bavi se i film Hidden Figures (Skrivene Brojke 2016.) koji donosi o priču tri afroameričke matematičarke koje su radile u NASA-i tijekom Svemirske utrke šezdesetih godina prošloga stoljeća.

Insprirane ovim filmom, američke genetičarke Rori Rolfs (Rohlfs) i Emilia Huerta-Sančez (Sanchez) bacile su se naposao ne bi li pronašle još primjera izostavljanja znanstvenica iz povijesnih narativa.

Rolfs i Huerta-Sančez odlučile su pregledati različite istraživačke radove u potrazi za onima u kojima su žene dobile zahvalu ili priznanje za sudjelovanje umjesto da su imenovane jednom od autorica. Regrutirale su studente i studentice kako bi im pomogle „pročešljati“ sve primjerke časopisa Theoretical Population Biology iz 70-ih i 80-ih godina prošloga stoljeća u potrazi za novim imenima. Nekoliko imena se ponavljalo, a jedno od njih je Dženifer Smit (Jennifer Smith), koja je dobila zahvalu za „pravilno programiranje i izvršavanje svih izračuna.“

U stvarnosti, Dženifer Smit upravljala je programima na računalu, razvijala algoritme i radila statističke zaključke na računalu. Ukratko, bila je odgovorna za računalni dio procesa provođenja znanstvene studije.

„Vidjevši ovo, ostala sam iznenađena jer sam tada smatrala da se ovo u današnje vrijeme ne bi dogodilo,“

izjavila je Huerta-Sanchez.

Our work is out visibilizing women's contribution to computational population genetics in the 70s! Here's the manuscript https://t.co/J8e4qyMoSt …; interview with former programmer Margaret Wu https://t.co/CS65SiEFzW; video abstract https://t.co/pS4y8RO4oU @emiliahsc, @fxchelle pic.twitter.com/5QZbY21ANo

— Rori Rohlfs (@rvrohlfs) February 7, 2019

Kad su dovršile pregledavanje članaka, Rohlfs i Huerta-Sanchez došle su do nekoliko zanimljivih zaključaka.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća velik dio programera/ki koji su dobili priznanja bile su žene, no to se promijenilo sredinom osamdesetih kada je programiranje postalo dominantno muško zanimanje.

Huerta-Sančez smatra da je ovaj pomak povijesno smanjio ulogu žena u znanstvenim istraživanjima.

Problem postoji i danas. Prošle je godine kanadska fizičarka Donna Strickland postala redovita profesorica na Sveučilištu Vaterlo (Waterloo) i dobila svoj članak na Wikipediji tek nakon što je dobila Nobelovu nagradu.

„Oduzimajući zasluge ženama te izostavljajući ih iz povijesnog narativa pomičemo se korak unazad stvarajući lažnu priču da žene ne sudjeluju u znanosti, a zapravo imaju veliku ulogu. Zbog toga je proces povećanja broja žena u znanosti toliko spor,“

dodala je Huerta-Sančez.

***