Hrabra LolaNaslovna vijest

Kako neko može biti protiv pomoći žrtvama silovanja u ratnim sukobima?!

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) je usvojio Rezoluciju UN-a o seksualnom nasilju u ratnim sukobima.

Priredila: Jelena Pralica

Foto: jiris / Shutterstock.com

Ipak, usvojen je ublažen tekst rezolucije, koja je tako lišena suštine, a nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) ZAPRIJETILE VETOM u slučaju da ne bude prihvaćen zahtjev za određenim promjenama u dokumentu!

Predstavnici SAD su, naime, tražili da se iz teksta rezolucije, koju je predložila Njemačka, ukloni pasus koji se odnosi na reproduktivno i seksualno zdravlje, tačnije, tiče se nužnog obezbjeđivanja  ukupne pomoći žrtvama seksualnog nasilja, pa i kroz klinike za reproduktivno zdravlje i planiranje porodice.

SAD snažno posvećene sprječavanju seksualnog nasilja u sukobima i privođenje pravdi odgovornih, ali da ne mogu prihvatiti referencu “seksualno i reproduktivno zdravlje” zato što ne podržavaju niti promovišu abortus.

Inače, odluka Vrhovnog suda iz 1973, kojom je utvrđeno da američki Ustav štiti pravo žene na pobačaj sve do trenutka kad fetus može sam opstati izvan maternice, decenijama je u središtu političke, pravne i etičke rasprave u američkom društvu. Dolaskom Donalda Trampa (Trump) u Bijelu kuću te konzervativnog kongresa ponovno su oživjeli pritisci za kriminaliziranje abortusa. Tramp se, naime, zalaže za zabranu pobačaja u najvećem broju slučajeva i prijeti da će uskratiti savezno financiranje onima koji pružaju zdravstvene usluge a izvode pobačaje.

SAD su Nacrt rezolucije, dakle, shvatile kao prešutnu podršku abortusu.

“Amerikanci su uzeli pregovore za taoce zbog svoje ideologije”, kazao je jedan, neimenovani diplomata, prenosi AFP.

Foto: Tinnakorn jorruang / Shutterstock.com

U Nacrtu rezolucije, koji je Guardian imao priliku vidjeti, sporna fraza se spominje samo jednom, u klauzuli koja “poziva entitete i donatore Ujedinjenih nacija da pruže nediskriminatorne i sveobuhvatne zdravstvene usluge, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje, psihosocijalne, pravnu i podršku za život i druge multisektorske usluge za žrtve seksualnog nasilja, uzimajući u obzir specifične potrebe osoba sa invaliditetom”.

Pod prijetnjom američkog veta, rezolucija je izglasana tek nakon što je uklonjen cijeli “sporni” odlomak teksta. Takođe, SAD su se protivile i upotrebi riječi “rod”, smatrajući je pokrićem za liberalnu promociju transrodnih prava.

“Neshvatljivo ne spomenuti polno i reproduktivno zdravlje, kad se govori o žrtvama silovanja i seksualne agresije”, istakao je Fransoa Delatre (Francois Delattre), francuski ambasador pri UN-u.

U slučaju da Savjet bezbjednosti nije uspio izglasati rezoluciju, države članice bi se i dalje oslanjale na prethodno usvojeni tekst, no SAD su jasno poručile da neće pristati na jezik koji se koristi u rezoluciji iz 2013. godine. Stoga je Hajko Mas (Heiko Maas), šef njemačke diplomatije, s pravom naveo da ova rezolucija, iako razblažena, predstavlja prekretnicu, upravo je Delatre istakao da ga zabrinjava činjenica da je prijetnja vetom korištena “kako bi se dovelo u pitanje 25 godina napretka na području ženskog zdravlja”.

“Nedopustivo je i neshvatljivo da Savjet bezbjednosti ne može da prihvati činjenicu da bi žene i djevojke koje su bile žrtve seksualnog nasilja u sukobima i koje nisu željele ostati trudne trebale imati pravo prekida neželjene trudnoće”, kazao je on.

Foto: Doidam 10 / Shutterstock.com

Žal zbog izbacivanja navedenog dijela teksta iz Rezolucije dijele, između ostalih, i Velika Britanija, Belgija i Južnoafrička Republika, navodeći da bi se time napravio korak unazad u međunarodnoj borbi za prepoznavanje ženskih prava. Kina i Rusija su takođe imale određene primjedbe, pa su tako izbačeni još neki od ključenih elemenata, poput formalnog mehanizma za praćenje i prijavljivanje zločina, prenosi Foreign Policy.

Tako da, iako prepoznaje rad neformalne ekspertske grupe o ženama, miru i sigurnosti, Pramila Paten (Patten), predstavnica UN-a zadužena za seksualno nasilje u ratnim sukobima, tvrdi da sadašnji sistem ne pruža konzistentan kanal za upozoravanje Savjeta bezbjednosti na kršenja seksualnog nasilja. Ona je kazala da bi formalni mehanizam, sa panelom koji redovno ocjenjuje usklađenost i preporučuje sankcije, dao veće mogućnosti državama i nevladinim grupama, ali da taj formalni mehanizam trenutno ne postoji.

“Nacrt je veoma, veoma slab”, zaključila je Paten.

Kongoanski Grad radosti – onaj koji nudi spas silovanim ženama

Raspravi koja je trajala cijeli dan, prisustvovali su, zajedno sa Amal Kluni (Clooney), advokaticom za ljudska prava, i Nadia Murad i Denis Mukvege (Mukwege), posljednji dobitnici Nobelove nagrade za mir, a koji su, svako na svoj način, svjedoci stravičnih posljedica silovanja kao oružja u ratu, za koje je Piter (Peter) Maurer, predsjednik Međunarodnog odbora Crvenog krsta, u jednom govoru u februaru ove godine rekao: “Zakon je jasan: silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja su zabranjeni”.

“Seksualno nasilje se razlikuje od svakog drugog oružja. Kad bombe unište krovove, susjedi pružaju utočište. Čak su i vojnici obvezni da pruže prvu pomoć svom teško ozlijeđenom protivniku. No, žrtve silovanja i zlostavljanja često stigmatiziraju i izopštaju iz njihovih zajednica. Kad pomislim na razmjere tog problema, uvijek pomislim na citat hrvatske autorke Slavenke Drakulić. Ona je opširno pisala o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji 90-ih. ‘Silovanje je’, napisala je ona, ‘lagano ubistvo’. Da se ne radi o činjenici da su većina žrtava žene, sigruno bi se već ozbiljno radilo na rješvanju tog problema”, napisala je bivša saradnica UN-a Helena Hemfri (Humphrey) u svojoj kulumni za Deutsche Welle i dodala da “Žensko tijelo ne smije biti bojište”.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije