Hrabra Lola

Liv Strömquist: Moć riječi vulva

Kako zovete svoje intimne dijelove kada pričate o njima sami sa sobom, sa svojim doktorom, ili kada ste u nekom društvu?

Prevela: Staša Nikodinović

medium.com

Foto: spiegel.de

Postoje razne riječi koje se u slengu koriste za ženske genitalije, neke od njih su slatke, druge su jednostavno šašave, dok su neke potpuno banalne. Ipak, nijedna od njih, pa čak i naučno potvrđena riječ vagina, nije sasvim tačna.

Termin vagina odnosi se na kanal koji povezuje unutrašnje, nevidljive organe kao što su cerviks, uterus i jajnici, sa vidljivim spoljnim dijelovima, a to je vulva. Često kada pričamo o svojoj vagini u stvari govorimo o vulvi. Budući da riječ “vagina” nije baš najljepša i najuzbudljivija na svijetu, zašto onda naša kolektivna, patrijarhalna kultura insistira na njenom korištenju?

Švedska umjetnica i trenutno najistaknutija feministkinja u toj zemlji Liv Stromkvist (Strömquist) želi da žene sa ponosom izgovaraju riječ vulva. Ona je ilustratorka, a njena knjiga „Plodovi znanja: Vulva protiv patrijarhata“ (Fruit of Knowledge: The Vulva vs the Patriarchy) nedavno je objavljena na engleskom jeziku. Želja joj je bila da uz pomoć knjige destigmatizuje žensko tijelo, a posebno vulvu, orgazam i menstruaciju.

Foto: medium.com

Ova 40-godišnja feministkinja i aktivistkinja se osjećala često posramljeno u vezi sa svojim tijelom tokom odrastanja, pogotovo kada je u pitanju bila menstruacija. Kako je odrastala, bila je sve odlučnija da se bori za rušenje svih tabua o ženskom tijelu. Tako je počela da se pita odakle potiče tabu oko riječi vulva i to je postao predmet njenog interesovanja. Pitala se da li je vulva posmatrana na isti način tokom istorije i kako tabu povezan sa ovim pojmom psihološki utiče na žene.

Rezultate svog istraživanja na tu temu pretočila je u knjigu koja je prvo objavljena u Švedskoj. Radi se o knjizi koja istražuje kulturnu istoriju vulve na jedan vrlo zanimljiv i satiričan način u formi stripa.

Strip vrvi podacima, od bizarnih i trivijalnih do naučnih činjenica, sve tamo od kamenog doba, preko grčke i rimske mitologije, polinezijskih plemena do Zigmunda Frojda (Sigmund Freud), za kojeg je jedino vaginalni orgazam “pravi i normalan” do Džona Harvija Keloga (John Harvey Kellogg), kojeg danas uglavnom pamte po kukuruznim pahuljicama, a Liv o njemu piše kao o čovjeku koji je preporučio da se na klitoris stavlja kiselina kao “sredstvo za ublažavanje abnormalne uzbuđenosti”, ne bi li zaustavio masturbaciju žena, maknuo ih od vlastitih tijela.  Od Trnoružice, hinduističkih boginja, izdržljivih i otrovnih socijalnih konstrukata preko Stiga Larsona (Larssona) i udžbenika biologije, Liv uporno propitkuje zašto je vagina problem.

Izvor: Amazon.fr

Strip balansira između izuzetno ozbiljnih i presmiješnih tonova, a samo neke od tema koje su obrađene su zlostavljanje i zloupotreba ženskog tijela, počevši sa pramajkom Evom do primjera iz skorije istorije. Neki od zanimljivih primjera izvučeni su iz istorije, medicine, pop kulture, svijeta marketinga…

Tokom vremena, Liv sve više i više ozbiljnih tema obrađuje u stripovskoj formi. Radi se, naime, o odličnom načinu za predstavljanje često pogrešno protumačenih i kontroverznih tema.

Još od prije nove ere, u raznim svjetskim kulturama, vulva i menstruacija predstavljali su integralni dio svakodnevice, tako da su se ovi pojmovi pojavljivali u grčkim i egipatskim mitovima, evropskim basnama, a i prikazani su na zidovima manastira, crkava i seoskim kapijama u keltskoj kulturi.

Prevod: Željka Černok, Sandorf / Jutarnji list

Nekada se smatralo da je ženski orgazam važan i neophodan dio odnosa između muškaraca i žena za produženje ljudske vrste. To zvuči malo drugačije od onog kako su žene danas tretirane, zar ne?

Liv to komentariše ovako: „Fiksacija i mržnja koju su monoteističke religije imale prema ženskom tijelu i seksualnosti direktno su se takmičile sa kultovima plodnosti koji su tada bili zastupljeni“

Vremenom se dogodilo produhovljenje koje je išlo uporedo sa razvojem medicinskih nauka (i muških doktora), a oni koji su bili na položaju moći morali su doći do novih teorija o ženskoj inferiornosti.

Liv na to dodaje: „Nauka se morala mnogo truditi i duboko kopati, kako bi objasnila zašto su žene različite od muškaraca i zašto ne mogu imati isti pristup moći i novcu u društvu kao muškarci. Ranije su mogli reći ’Žene nemaju toliko moći u društvu zato što Bog to tako želi’, ali kasnije su morali doći do naučnih razloga. Tada je započela opsesija stvarima poput menstruacije, uterusa i slično.“

Neki njeni radovi su “oživjeli” na pozorišnim daskama, redovno ih objavljuju pojedini časopisi, a oni nazvani “Noćni vrt” su, prije dvije godine, postavljeni na zidovima stokholmskog metroa, izazvavši vrlo podijeljene reakcije. Na njima su, naime, prikazane djevojčice na klizaljkama, u kratkim plesnim haljinama koje su umrljane menstrualnom krvlju. Ti prizori su za neke putnike, ipak, bili “odvratni”, a sama Liv, iako navikla da njen rad nailazi i na osude, kaže da ipak ne može da razumije takve opaske i komentare.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije