Radoznala Lola

Gdje živi najmanje feministkinja? Pa u najprogresivnijoj zemlji na svijetu, naravno!

Tek svaki šesti stanovnik Danske sebe smatra feministom, odnosno feministkinjom.

Priredila: Nataša Bursać

Izvor: theguardian.com / whimn.com.au

Foto: The Art of Pics / Shutterstock.com

Kada pomislite na Dankinju (ne film, naravno) šta Vam prvo padne na pamet?

Jaka, nezavisna i liberalna žena, možda? Žena koja živi u jednoj od najprogresivnijih zemalja svijeta, možda?

Možda taj pojam povezujete sa Meri (Mary), princezom Danske, koja, pazite sad – nije feministkinja.

Bilo kako bilo, to je jedno od najboljih mjesta za živjeti – upravo ukoliko ste žena. Jednaka radnička prava (za muškarce i žene), jednistven sistem njege i zdravstvene zaštite, te neke od najsrećnijih penzonerki na svijetu…

Opet, kako navodi The Guardian, tek jedna od šest osoba u ovoj zemlji se izjašnjava kao feminista/kinja.

Foto: Vlad Teodor – Shutetrstock.com

U susjednoj Švedskoj brojke su znatno drugačije. Čak 46% stanovništva se zalaže za prava žena upravo na taj način.

Jednako tako, Danci nisu imali sluha niti razumijevanja za pokret MeToo koji je prodrmao ostatak planete. Dakle, kada se uzmu u obzir dati podaci, rezultati bivaju, u najmanju ruku, zbunjujući.

Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 25.000 ljudi u 23 zemlje, dalo je pomenute rezultate. Takođe, pokazalo se da čak trećina Danaca smatra da je prihvatljivo „dobacivanje ženama na ulici“, ali je i kod dvoje od petoro izostala podrška za MeToo pokret.

„To je kompleksno pitanje. Šta je to zapravo moderni feminizam?“, rekla je za Guardian Helene Frost Hansen, 37-ogodišnjakinja koja radi kao računovođa. „Ja i ne želim biti jednaka u tom smislu.“

Prema podacima, dakle, tek četvrtina Dankinja razmišlja drugačije.

„Imam tri ćerke i odgajam ih kao feministkinje“, rekla je Šarlot Mathajzen (Charlotte Mathiesen), jedna od rijetkih Dankinja koje sebe smatraju feministkinjom. „Muškarci trebaju da rade jednake poslove kao i žene.“

Rajk Anderson (Rikke Andreassen), profesorica na Univerzitetu Roskilde, navodi da je jedan od razloga zašto Dankinje tolerišu seksualno zlostavljanje kakvo je dobacivanje na ulici je upravo razlog da ono dolazi sa dobrom namjerom.

„Imamo kulturu gdje stvari koje kažete nisu resističke i seksualne, ukoliko vam to nije bila namjera“, objašnjava ona. „Možete „zgrabiti“ ženu i ukoliko je to „zabavno“, dakle, nije „loše“.“

Jovana Gligorijević: Istina o dobacivanju na ulici

Sara Fil (Pihl), 32-ogodišnja majka, naglašava činjenicu da su mnogi raspravjali o tome da li su žene napastvovane ili su pak samo pretjerano osjetljive, te su oni usmjerili fokus i na to šta se dešava sa muškarcima koji su krivo optuženi.

„Ali, postoji joj jedan razlog zbog kojeg vjerovatno ne bi trebalo da me citirate, a to je da je možda naša zemlja mizogena“, dodala je ona uz smijeh.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije