Radoznala Lola

Evo zašto ne treba da vjerujete napadu pretjerane želje za hranom

Vjerujemo da je žudnja za hranom zapravo način na koji naše tijelo šalje signale da su mu potrebni određeni nutrijenti. Ali, istraživanja pokazuju da to ipak nije tačno.

Priredila: Nataša Bursać

Foto: Roman Samborskyi / Shutterstock.com

Za to postoji jasno objašnjenje.

Kada ste gladni, dobro će doći… pa, zapravo bilo koja vrsta hrane, ali želja za pojedinom vrstom hrane nas može ostaviti fiksirane na nju, sve dok se ona ne nađe u našim rukama. Pardon, ustima.

Većina nas zna kakav je to osjećaj imati jaku želju za nekom vrstom hrane.

Obično je to u pitanju kaloričnija hrana, te se ona nadalje vezuje sa dobijanjem na kilaži. Ali, ukoliko razjasnimo sebi odakle tačno ta pretjerana želja dolazi, biće nam jasnije i zašto joj se predajemo.

Vjerujemo da je žudnja za hranom zapravo način na koji naše tijelo šalje signale da su mu potrebni određeni nutrijenti. Odnosno, ukoliko je u pitanju trudnica, to je zapravo znak šta bebi treba. Ali da li je to zaista tako?

Foto: Nick Starichenko – Shutterstock.com

Većina istraživanja sprovedenih na ovu temu otkrivaju da je uzrok tome zapravo psihološke prirode.

„Ukoliko uvijek jedete kokice dok gledate omiljenu TV seriju, vaša će želja za kokicama da se povećava dok je gledate“, pojašnjava Džon (John) Apolzan, asistent profesora nutricioniste i specijaliste za metabolizam na Pennington Biomedical Istraživačkom centru za BBC.

Jednako tako, i „zasladiti“ oko 15 časova je još jedan od primjera ove prakse. Ukoliko želite nešto slatko u tom periodu dana, vjerovatnije je da se to dešava ukoliko ste na poslu, tvrdi Ana (Anna) Konova, šef Odjela za bolesti ovisnosti u jednoj labaratoriji u Nju Džerziju.

To je zato što te želje dolaze od posebnih vanjskih faktora, prije nego da naše tijelo samo žudi za nečim.

Razmislite o tome. Čokolada je najbolji primjer za to. I ne, nije u pitanju vrisak našeg tijela za nečim nutritivnim, budući da čokolada nema posebnu nutritivnu vrijednost.

I da, isto važi za period menstruacije.

Uostalom, pretpostavka je da, ako postoji neka veza između hormonalnih efekata i biološke potrebe prije ili tokom menstruacije, ova bi želja iščezla tokom menopauze.

Zašto je #WomenEatingFood naš omiljeni hešteg

Biće da je vjerovatnije da je veza između čokolade i mesturalnih dana čisto kulturološka.

Žene, valjda, povezuju ove dvije kategorije budući da je to period u kojem je (kulturološki, opet) prihvatljivo jesti tabu hranu. Percepcija je dakle i da se želja za pojedinom hranom, u ovom slučaju čokoladom, mora opravdati dobrim razlogom.

Foto: astarot / Shutterstock.com

Druga studija povezuje „prekomjerni“ unos hrane sa rastrzanošću između želje za hranom i one za kontrolom njenog unosa.

Studije, naravno, ne poriču postojanje ove pojave u ponašanju, odnosno u ishrani, ali naglašavju kulturološki uzrok. Čak postoji tendencija da se u jeziku uvede termin koji jasno pojašnjava o čemu se tu radi. Tako na engleskom postoji termin craving (krejving).

U domaćim rječnicima ne postoji (još uvijek) sveobuhvatni pojam.

Postoje, takođe, i dokazi da pojedine bakterije u našoj utrobi manipulišu nama u smislu pretjerane želje za posebnom vrstom hrane, što opet naravno nije ono što našem tijelu nužno treba. Te bakterije mogu da pošalju signale mozgu zbog kojih se možemo osjećati potišteno ili  imamo strašnu želju za „zabranjenom hranom“.

Stoga, prestanimo!

Mišljenje je većine da postoji toliko toga što se može, ali i treba učiniti povom definisanja i, posebno, razumijevanja krejvinga. Samim tim bi se iznašli načini u njegovom prevazilaženju. U međuvremenu, posegnimo za nutritivnim varijatnama ishrane, a kada varamo – varajmo pametno. 😉

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije