KulturanajnovijeRadoznala Lola

Da li je Mona Liza odglumila svoj čuveni osmijeh?

Za jedan od najčuvenijih osmijeha od nastanka čovječanstva ste sigurno čuli. Da, pričamo o osmijehu Mona Lize. Ali, jeste li se ikada zapitali šta se iza njega zapravo krije, tuga, sreća, zagonetnost…?

Prevela: Ivana Simikić

http://mentalfloss.com

Foto: Shutterstock

Umjetnost bi trebalo da bude izrazito subjektivno iskustvo, potpuno suprotno nauci čiji je fokus na objektivnim zaključcima. Tim neurologa vjeruje da su došli do definitivne interpretacije o Mona Lizi, čuvenoj slici Leonarda da Vinčija, a prema njihovim istraživanjima, subjekt na slici je odglumio osmijeh, tačnije nasmiješio se prisilno.

U sklopu rada koji je objavljen u časopisu Cortex, istraživači iz SAD-a i Evrope pokrenuli su ispitivanje podsmijeha subjekta na slici za koji se vjeruje da je Lisa Gherardini, žena čiji je muž naručio sliku kao dar. Na početku istraživanja oni su napravili nestvarne fotografije Mona Lisinog izraza tako što su secirali njeno lice pa su lijevu i desnu stranu lica spojili pomoću ogledala ne bi li napravili pun osmijeh.

Nakon toga su pitali 42 učesnika studije da opišu fotografiju pomoću liste na kojoj se nalazilo šest različitih emocija. Njih 39 je reklo da lijeva strana pokazuje sreću. Niko iz grupe nije rekao isto za desnu stranu lica. Većina je izjavila da je neutralna, dok je njih pet izjavilo da je njeno lice izraz gađenja.

Koji je zaključak?

Srećni osmijeh se pojavio samo sa lijeve strane i na osnovu toga, naučnici su donijeli zaključak da je on asimetričan, samim tim neiskren.

Naučnici su zaključili da Mona Lisino izgleda bezizražajno oko obraza i očiju te su pretpostavili da je žena na slici neiskrena. Sa zaključcima su otišli i korak dalje time što su objavili da je Leonardo najvjerovatnije uzeo prazan izraz lica i „dodao“ lagani osmijeh na lijevoj strani jer Gherardini jednostavno nije mogla zadržati zadovoljni izraz lica za vrijeme poziranja. Takođe se spekuliše i da je Leonardo svjesno naslikao asimetrični osmijeh kako bi privukao više reakcija od publike.

Ako mu je to bio cilj, svakako ga je ispunio.

Isto tako postoji velika vjerovatnoća da nijedna od ovih teorija nisu tačne i da će značenje ovog remek djela ostati potpuna misterija i u narednih pet vijekova.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije