najnovijePraktična LolaŽivot

3 savjeta kako da poboljšate svoje pamćenje! PROVJERENO!

Imamo rješenje!

Prevela: Saša Leper

Adam Grant / NY Times

Foto: Geralt / Pixabay

Nevjerovatni kapaciteti za pamćenje su pritajeni unutar svih nas – potrebno je samo da koristimo prave tehnike kako bismo ih probudili.

 

Šta čini dobrog šankera? Idealni kandidat je vjerovatno neko dovoljno empatičan da tješi nakon raskida, dovoljno mentalno snažan da se suprotstavi nasilnim mušterijama i ima dovoljno znanja i vještine da napravi mnogo pića – brzo.

Međutim, prije nekoliko godina kada je  Gallup proučavao rad šankera, otkrio je nešto neočekivano. Najbolji šankeri imaju neobično dobro pamćenje. Ne samo da se sjećaju imena redovnih mušterija već pamte i šta oni piju.

Koliko su tačno dobra njihova pamćenja? Kako bi to otkrili, Gallup je udružio snage sa pivnicama Allied Breweries kako bi stvorili Klub stotinu, nudeći novac i priznanje svim šankerima koji uspiju zapamtiti 100 imena i njihovih pića. Iako bi najveći bonus išao šankerima koji su u stanju upamtiti 500, organizatori su bili skeptični da će iko to i uspjeti. Pa ipak, samo nekoliko godina kasnije, britanska šankerka po imenu Janice ih je oduvala tako što je upamtila imena i pića 3000 mušterija.

Iako takvo pamćenje zvuči kao urođeni talenat, ispostavilo se da je to vještina koja se uči. Vjerujmo na riječ Joshui Foeru, novinaru sa lošim pamćenjem koji je trenirao godinu dana i na kraju pobijedio na američkom Prvenstvu u pamćenju.

Svi imaju odlično pamćenje kada je u pitanju nešto, objasnio je gdin Foer na podkastu  WorkLife.  Nevjerovatni kapaciteti za pamćenje su pritajeni unutar svih nas – potrebno je samo da koristimo prave tehnike kako bismo ih probudili.

Odbacite loše navike učenja koje ste naučili u školi i započnite sa ova tri koraka.

Geralt / Pixabay

Prvo: Pozdravite se sa učenjem noć prije. U nizu eksperimenata  studenti su slušali priče i testirali koliko se informacija sjećaju jedan sat kasnije. Njihova moć pamćenja se povećala za 10 do 30 odsto ukoliko im je nasumično zadano da sjede i ne rade ništa u mračnoj, tihoj prostoriji nekoliko minuta nakon što su čuli priču. Vaš um treba odmor i prostor kako bi ujedinio i pohranio informacije. Ovo naročito važi za ljude koji imaju problema sa pamćenjem: kada je isti eksperiment sproveden na pacijentima koji su imati moždani udar ili druge neurološke povrede, odmaranje je njihovom pamćenju pomoglo i sa 7 do 79  odsto.

 

Drugo: Nemojte trošiti vrijeme na ponovna iščitavanja i podvlačenja. Istraživanje pokazuje da oni baš i ne pomažu mnogo: previše su pasivni. Umjesto toga, pokušajte nešto aktivno: napravite si kviz. Sveobuhvatni dokazi  pokazuju da rađenje probnih testova vodi do boljeg pamćenja nego bilo koja druga tehnika. Kada uporno izvlačite znanje iz svog pamćenja znate gdje da ga pronađete idući put, a uz to i brzo otkrijete gdje su vaše rupe u pamćenju.

 

Treće: Ispričajte nekome. U nedavnom eksperimentu  ljudi su učili o zvučnim talasima i Doplerovom efektu. (Znate, fenomen koji utiče na to da sirena policijskog auta bude najglasnija kako vam se približava i utišava se kako se udaljava). Na kraju učenja, od nasumično izabranih učesnika se tražilo da ispredaju lekciju na datu temu sa i bez bilježaka. Nedjelju dana kasnije, vratili su se i pisali iznenadni test na osnovu onoga čega se sjećaju. Oni koji su lekciju ispredavali bez bilježaka uradili su test bolje.

To što su Doplerov efekat morali opisati sopstvenim riječima doprinijelo je tome da oni gradivo i zapamte. Najbolji način da nešto zaista naučite je da to i predajete – ne samo jer objašnjavanje pomaže da i vi to razumijete, već i zato što vam ponovo povlačenje tih informacija pomaže da ih zapamtite.

 

Shvatili ste? Sad idite i sjedite u mračnoj, tihoj prostoriji 10 minuta, postarajte se da ne zaspite, a onda se ispitajte o ključnim dijelovima ovog članka i recite nekome drugom šta ste naučili.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije