AktivizamHrabra LolaPreduzetništvo

Imamo rješenje kako da ohladimo gradove i jednostavno je!

Održavanje ugodnih temperatura u gradovima je nužnost, a vrućine se najučinkovitije ublažavaju drvećem.
Svjetski gradovi se ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje pokazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sađenjem stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila naučnu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Prenijela: Redakcija

Foto: Ekovjesnik

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivaće temperature naših gradova u sljedećem vijeku.

Globalno zatopljenje utiče i na ubrzani porast temperatura u svjetskim gradovima, a priroda nam nudi najbolje rješenje – uzavreli gradovi bi se u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti zahvaljujući sjenama ispod stabala i krošnji drveća.

Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta suvremenih gradova svojim bi krošnjama mogli stvoriti prirodnu zaštitu koja bi snizila temperature za više od 5 °C tokom najvrelijih ljetnih dana i sve učestalijih toplinskih valova.

Naučnici do ovog otkrića nisu došli testiranjem, korištenjem računarskih simulacija ili tumačenjem satelitskih snimki. Ovaj zaljučak temelje na jednostavnom praćenju bicikla opremljenog sopstvenommeteorološkom stanicom i bilježenjem temperatura vazduha svakih pet metara duž deset cesta i raskrsnica, na dužini od približno sedam kilometara gusto izgrađene gradske infrastrukture.

Kako bi potvrdila zabilježene podatke, Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tokom različitih dijelova dana. Zaključak istraživanja je da su gradske ulice bile pregrijane budući da je Sunce nemilice pržilo asfalt, pločnike, nadvožnjake i trgove. Potpuno razumljivo, tamo gdje su postojale zelene površine ili sjena drveća, temperatura je bila niža.

Carly Ziter je ponavljala je svaku vožnju između tri i dvanaest puta tijekom različitih dijelova dana / Foto: UW-Madison

Na mjestima gdje su bila po dva ili tri stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene njihovom krošnjom, temperatura je bila niža za prosječno 3,5 °C, a ponegdje- posebice tamo gdje su broj i gustoća stabala stvarali više hlada, čak i do 5,7 °C!

Stabla ne stvaraju samo hladovinu, već izlučuju i vodenu paru. Ona izdišu vodu kroz puči (stome) u listovima i pružaju drugi mehanizam vanjskog hlađenja zraka. Razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka.

Ugljien dioksid ulazi, a voda i kiseonik izlaze kroz puči (stome) u listovima / Izvor: University of California Museum of Paleontology’s Understanding Evolution (http://evolution.berkeley.edu)

Rezultati koji su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences „upućuju na strategije upravljanja urbanim pokrovom zemljišta radi povećanja otpornosti na zagrijavanje gradova.“ Drugim riječima, stabla je dobro saditi bilo gdje, a posebno u džungli betona.

Ovo otkriće ipak nije iznenađujuće. Istraživači već godinama proučavaju uticaj zelenila na zagrijavanje gradova i otkrili su da urbani pokrov drveća može doprinijeti gospodarstvima velikih gradova iznosom od čak 500 milijuna do jedne milijarde dolara.

Urbana stabla ne stvaraju samo hladovinu već mogu upiti ugljenik iz atmosfere na načine koji odgovaraju bilo kojoj divovskoj kišnoj šumi, a sama prisutnost stabala u prigradskim naseljima može znatno doprinijeti vrijednosti zemljišta, kao i jednostavno prostor učiniti ugodnijim.

Vrući gradovi

Gradovi sutrašnjice zahtijevaće veliku pomoć stabala. Više od polovine svjetske populacije već je sada zbijeno u gradovima, a svi gradovi se već suočavaju s onim što se naziva učinak urbanog toplinskog otoka: gradovi mogu biti topliji od okolnog područja za 3 °C ili više zbog svjetlosti, grijanja i hlađenja zraka, saobraćaja, asfalta i pločnika.

Urbanistima je potreban što jeftiniji odgovor na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove koji će biti ozbiljna i potencijalno velika opasnost za zdravlje, s globalnim zagrijavanjem koje se kreće prema dostizanju svjetskog prosjeka većeg za 3 °C nego u bilo koje doba ljudske istorijedo kraja ovog vijeka, kada će u gradovima biti još veća gužva zbog porasta populacije.

Naučnici su dokazali da je gradsko drveće identične starosti u prosjeku dosta veće naspram drveća koje raste u ruralnim područjima jer brže raste / Foto: Pixabay

Već ranije smo pisali o istraživanju prema kojem je utvrđeno kako stabla bolje napreduju u toplijim gradovima. Ovo i slična istraživanja potvrđuju ono što većina stanovnika gradova već intuitivno zna, iako se čini kako to pojedini gradonačelnici uporno odbijaju priznati. Gradovima su potrebne zelene površine i ceste s drvoredima, a zbog toga neće biti samo ljepši i ugodniji za život, već i hladniji. To nam preporučuju naulnici, a pitanje je hoće li gradske uprave i urbanisti prihvatiti njihove preporuke. Neki gradovi već uveliko rade na ozelenjavanju svojih površina, a neki ih uporno betoniraju, no nakon ovih saznanja svakako se nameće sljedeće pitanje, a to je kako najbolje iskoristiti ova otkrića.

„Nije dovoljno samo saditi stabla, trebamo razmisliti o tome koliko ih sadimo i gdje. Ne kažemo da sadnja jednog stabla ne znači ništa, no daleko veći učinak  postići će se ako stablo posadi i vaš susjed te ako to isto učini njegov susjed i tako redom“, rekla je dr. Ziter.

Stabla i zelene površine koje sada posadimo određivaće temperature naših gradova u sljedećem vijeku. Šta još čekamo?

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije