DogađajinajnovijeNaslovna vijestRadoznala Lola

Amira Medunjanin: Kada mislite da sve znate, dogodi vam se nešto neočekivano

Amira u Banjaluci nastupa u srijedu, od 21h.

Savo D.

Lola je, zahvaljujući agenciji Star Travel & Much More, imala priliku da razgovara sa divom sevdaha, ženom čiji glas nikoga ne ostavlja ravnodušnim i koja u Banjaluku dolazi u srijedu. O sevdahu, Billie Holiday i mnogim drugim temama, Amira lično.

  • Šta biste ocijenili kao najveću zabludu koji ljudi imaju o sevdahu?

Pa, i ne znam baš da ljudi imaju zablude o sevdahu. Ne znam i zašto bi imali neke zablude, jer se prije svega radi o tradicionalnoj muzici. Većina tih pjesama nastale su u narodu, a i mnogi pjesnici su napisali divne sevdalinke. Dakle, nije riječ o popularnoj muzici i ne bi ga trebalo posmatrati kao bilo koji drugi muzički žanr. Jednostavno, ova muzika je pisana isključivo za sve naše tanane duše i ništa više osim toga.

  • Često se može čuti da se treba roditi sa talentom za sevdah. Koliko je po vama ova tvrdnja (ne)utemeljena?

Sjetite se doajena sevdaha, kao što su Safet Isović, Nada Mamula, Ksenija Cicvarić i drugi koji su obogatili naše živote svojim nevjerojatnim darom koji je, po meni, neponovljiv. E, sad dolazimo do onoga što je puno važnije. Generacije koje dolaze moraju znati kakav opus su ostavili iza sebe. Mislim da je to od velikog značaja, kako bi sevdah nastavio živjeti i u 21. vijeku. Vjerujem da imamo svijetlu budućnost, jer na ovim prostorima djeluje puno talentiranih mladih ljudi i sigurna sam da dolazi interesantno vrijeme.

  • Zašto je pogrešno porediti Billy Holiday i Amiru Medunjanin?

To  nesretno poređenje datira od davne 2004. godine. Britanski novinar je pokušao objasniti kako je doživio Sevdah i njegove poruke. Zaista, nespretno zvuči porediti Billy Holiday s bilo kim. Ona je muzička ikona 20. vijeka koja je dala ogroman doprinos svjetskoj muzici i koja je inspirisala generacije umjetnika. I još uvijek njen utjecaj je jako veliki.

  • Šta se mora desiti da kompjuterski tehničar postane pjevač sevdalinki?

Raditi u financijama je meni barem bilo interesantno. Istina je da je posao bio zahtjevan, ali sve se nekako prebrodi. Ponekad sam znala zapjevati, čisto za svoju dušu, i iskreno nisam uopšte planirala da se profesionalno posvetim muzici.

Ali, tako je to u životu. Kada mislite da sve znate, dogodi Vam se nešto neočekivano.

U mom slučaju je ljubav prema muzici prevagnula i preko noći sam zatvorila vrata prethodnog života i krenula u drugom smjeru.

  • Vaš razvojni put je po mnogo čemu drugačiji, pa Vas dobro poznaju u inostranstvu. Šta je najveća prepreka regionalnim muzičarima da njihova muzika izađe van granica države u kojoj djeluju?

Baš i ne vidim prepreke na tom putu. Samo se treba raditi. Doduše, ima tu jako dobrih autora i bendova koji su već ostvarili zavidnu internacionalnu karijeru. Ali, vjerujem da bi sve bilo puno bolje kada bi imali bolju promociju u svjetskim okvirima, kao i veći interes izdavačkih kuća s ovih prostora. Mislim da bi jedna zajednička akcija mogla puno toga dobroga donijeti. Potrebno je samo malo dobre volje i vizija za godine koje dolaze.

  • Eksperimentišete sa žanrovima kao što su pop, rock, jazz, blues… Šta sevdah dobija u kombinaciji sa ovim popularnim muzičkim izražajima?

Dobro pitanje. Znate, do sada sam sarađivala s mnogim umjetnicima iz različitih muzičkih žanrova. Uvijek je to interesantno. Naročito kada snimamo u studiju. Onda se javljaju razne ideje i vječito improviziramo dok ne dođem do nečeg što je svima zadovoljavajuće. A, sevdah je pogodan za improvizacije. Kada već govorimo o muzičarima, moram reći da imam sreću što imam priliku raditi s ljudima koji jednako dijele ljubav prema tradicionalnoj muzici i mislim da je tu suština svega. Da nema tog spoja, sve bi drugačije izgledalo.

  • Kakvo Vam je novo iskustvo donijela saradnja sa Trondheim Solistene orkestrom?

Da. Radi se o izuzetnom klasičnom ansamblu. A kao ljudi su jednako dobri. Upoznala sam ih u Norveškoj, gdje smo se i zajednički predstavili po prvi put. Posljednji album “Ascending” sam baš i snimila u Trondheimu. Nije mi ovo bilo prvi put da surađujem s klasičnim orkestrom, ali sam bila iznenađena s koliko entuzijazma, energije i emocije su ušli u ovaj projekat. Iako nikada prije nisu ništa znali o nama, tokom snimanja potpuno su se saživjeli s pjesmama i to zaista zvuči fantastično.

  • Previše bi nam prostora oduzelo najbrajanje poznatih muzičara sa kojima ste sarađivali, ali ako biste morali, koga biste izdvojili kao nekoga od koga ste najviše naučili i zašto?

Surađivala sam s mnogim muzičarima iz cijelog svijeta. Bilo je tu nekoliko meni veoma dragih projekata koje sam realizovala i na koje sam ponosna. Naravno svi muzičari su dali veliki doprinos, ali moram izdvojiti Bojana Zulfikarpašića s kojim sarađujem dugi niz godina. Već je prošla jedna dekada naše saradnje i za sve ovo vrijeme učestvovao je na snimanju albuma, kao pijanista i producent. Često nastupamo zajedno i uvijek je interesantno na koncertu. Nikada čovjek ne zna u kom smjeru bi mogli otići. Dosta sam o muzici naučila od Bojana, generalno govoreći. Također, puno mi je toga pojasnio vezano za produkciju albuma i bez njegove pomoći sigurno da ne bih mogla sve ideje na pravi način realizovati.

Amira Medunjanin

  • Šta pankeri traže na Vašim koncertima?

Da i ja sam odrastala u vrijeme kada je punk bio popularan. Ko se sjeća tog vremena, sjetiće se i nekih vanvremenskih pjesama bendova koji su tada predvodili tu scenu. A što se tiče nastupa, dolaze ljudi koji su kao i ja rasli uz rock&roll, tadašnji novi val, punk i nakon koncerta znamo između ostalog, popričati o tim vremenima.

  • Zašto bi numera u saradnji sa Nickom Caveom bila najbolja pjesma vaše karijere?

Jednom prilikom su me novinari pitali s kim bih snimila duet. I rekla sam da to ne radim. Doduše, rekla sam također da volim poetiku Nick Cavea i da bi možda eventualno u tom slučaju saradnja bila moguća. Ali, ovdje govorimo o velikoj svjetskoj zvijezdi, tako da su šanse nikakve. Ali, možda i odlučim snimiti neki duet u budućnosti. Nikad se ne zna.

  • Zbog čega muzičari Vašeg kalibra i danas imaju tremu?

Ne znam za ostale, ali ja sam u svijet muzike ušla poprilično kasno. Dočekalo me potpuno drugačije okruženje od onoga u kojem sam prije živjela i radila. Velika je odgovornost prije svega. Pjesme koje izvodim su veoma snažne i emotivne. I svaki nastup mi je jednako važan. Kao da je prvi. Znam da treme možda ne bi trebalo biti nakon nekog vremena. Ali, kod mene je uvijek tako.

  • Gdje je u svijetu Vaša muzika najbolje prihvaćena?

Davne 2004. godine sam održala prve nastupe, a London je bila moja prva destinacija. Otada imam nastupe u Velikoj Britaniji barem jednom godišnje. Tamo mi je bila baza dugo godina, i izdavačka kuća je bila iz Londona.  Tako da je Velika Britanija odgovor na Vaše pitanje.

  • Banjalučka publika Vas već dobro poznaje, ali ćete ovoga puta nastupiti uz podršku Banjalučke filharmonije. Kako je uopšte došlo do ideje o toj saradnji?

Da. Koncert će se održati na Kastelu 24. jula sa početkom u 21 sat. Na sceni će mi se pridružiti Bojan Zulfikarpašić na klaviru, Ante Gelo na gitari, Zvonimir Šestak na kontrabasu i 11 muzičara iz Banjalučke filharmonije.

Ideja je krenula od samog organizatora koncerta Star Travel & Much More, koji su se zaista potrudili da se saradnja ostvari. I iskreno se nadam se da će biti interesantno ljudima koji dođu na koncert. Istina je da po prvi put nastupamo sa Banjalučkom filharmonijom.

Zbog toga bih željela da malo proširimo program. Već dvije godine nisam bila i dosta toga se izdešavalo u međuvremenu. Sigurno je da ćemo izvoditi pjesme sa posljednjeg albuma, ali biće još štošta.

Uglavnom, mislim da nećemo ići kući tako rano.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije