DogađajiMedicinaRadoznala Lola

Hematološki vikend u Banjaluci: Zbog ciljne terapije pojedina oboljenja postala izlječiva

Mjesec septembar, u cijelom svijetu je posvećen podizanju svijesti o hematološkim oboljenjima što je sada posebno važno s obzirom na to da je broj oboljelih od od mijelo-proliferativnih oboljenja, limfoma, leukemije i mijeloma iz godine u godinu sve veći.

Razgovarala: Redakcija

Foto: Privatna arhiva

Sreća u nesreći je da su terapije za ova oboljenja mnogo adekvatnije i efikasnije nego što su bile prije deset godina. Samim tim, i šanse za izlječenje su mnogo veće.

Na osnovu toga, prema riječima ljekara, budućnost i nauka mogu da daju još bolje prognoze i manji broj oboljelih.

Jedna od značajnijih aktivnosti koja se održava u sklopu mjeseca septembra kod nas je i ROCHE HEMATOLOŠKI VIKEND, koji okuplja hematologe i zdravstvene radnike širom Bosne i Hercegovine i inostranstva, a čija osnovna svrha, prema riječima ljekara, jeste razmjena iskustava i priča o naučnim dostignućima.

U razgovoru sa dr. Danijelom Mandić, specijalistom hematologije na UKC Banja Luka, pričali smo i o trenutnom stanju i o budućnosti hematologije, a nam na samom početku razgovora nam je objasnila koliko je su ovakvi događaji važni za struku, a samim tim i za pacijente.

Dr Mandić: Svaki susret sa eminentnim stručnjacima iz pojedinih oblasti hematologije, ali i sa kolegama iz drugih centara je korak naprijed, jer na ovaj način razmjenjujemo iskustva, što svakako doprinosi unapređenju rada i poboljšanju zdravstvenog stanja pacijenata. Kompanija Roche je priznata na svjetskom nivou i kako svaki put zajedno pričamo o inovacijama u liječenju, tako je izvjesnija i bolja budućnost za hematološka oboljenja.

LOLA: Hematološka oboljenja i dalje spadaju u najkomplikovanija oboljenja u svijetu. Koje vrste oboljenja su u posljednje vrijeme najučestalije?

Dr Mandić: Tokom posljednje decenije primjećen je porast broja oboljelih od hematoloških malignih bolesti, naročito limfoma, koji predstvalja petu po učestalosti malignu bolest. Radi se o kompleksnijim oboljenjima koja zahtjevaju primjenu hemioterapije, a u nekim slučajevima i transplantacije matičnih ćelija hematopoeze. Ovisno o tipu bolesti, raširenosti bolesti u momentu dijagnoze, primjenjenoj terapiji, u današnje vrijeme su i neke od ovih bolesti izlječive.

LOLA: I dalje smo bez registra oboljelih?

Dr. Mandić: Ne postoji precizan Registar oboljelih od pojedinih vrsta hematoloških malignih bolesti. Centri koji se bave liječenjem hematoloških maligniteta imaju okvirne statistike za pojedine bolesti. Pokrenuta je inicijativa u okviru Udruženja hematologa Republike Srpske za formiranje registra za pojedine hematološke malignitete.

LOLA: Iz vašeg iskustva, koliko su građani svjesni preventivnog načina očuvanja zdravlja? Da li većinom dolaze kada je stadijum bolesti prilično napredovao?

Dr. Mandić: I dalje, prema istraživanjima, ali i prema našem iskustvu, postoji niska svjest kada je riječ o poznavanju uopšte pojma i značenja pojedinih hematoloških maligniteta u opštoj populaciji. Dosadašnja istraživanja su pokazala da se uglavnom pacijenti javljaju kada je bolest uznapredovala i u višem kliničkom stadijumu.

LOLA: Mogu li neki početni simptomi jasno da nam ukažu na postojanje hematološkog oboljenja?

Dr. Mandić: O kojem oboljenju se radi možemo definitivo znati nakon završene hematološke obrade. Zajedničko za većinu hematoloških oboljenja je tzv. pojava B simptoma, a koji se odnose na: gubitak tjelesne težine, zamor, noćno preznojavanje i povišena tjelesna temperatura koja se ne može objasniti infekcijom. Za limfome je karakteristična i pojava uvećanih limfnih čvorova vrata, pazuha ili prepona; za mijelome bolovi u kostima; za  leukemije pojava modrica po koži, uvećanje limfnih čvorova i slezene. Definitivna dijagnoza se postavlja na Patologiji, nakon analize isječaka tkiva.

LOLA: Laboratorije vrše genetska testiranja u hematologiji. Koliko je važno danas, pa i preventivno, uraditi takvu vrstu testa?

Dr. Mandić: Svakako da je dobro. Pojedina hematološka oboljenja su vezana za postojanje genetskih promjena koje mogu postojati i prije razvoja simptoma bolesti. Ovakvo genetsko testiranje, odnosno genetsko profiliranje, otkriva promjene u DNK koje pokreću rast tumora. Ovakva informacija može pomoći u određivanju vrste ciljane terapije za pojedinog bolesnika, a na osnovu jedinstvenog genskog profila njegovog tumora. Npr, ako dvije osobe imaju tumor u istom dijelu tijela, ti se tumori razlikuju na molekularnoj osnovi. Cilj je personalizovanje terapije.

LOLA: Do sada nije bilo konkretnog lijeka kada je u pitanju hemofilija. Ima li naznaka o napretku liječenja ove bolesti?

Dr. Mandić: Svakako da ima, kao i u samoj hematologiji kada je riječ u nekim malignim oboljenjima, i u polju hemofilije desile su se velike promjene i otkrića. Ono što je svakako revolucionarno na polju hemofilije je otkriće bispecifičnog monoklonskog antitijela za tretman hemofilije. Na Hematološkom vikendu razgovaraćemo o ovoj revolucionarnoj terapiji i benefitima koje ona donosi oboljelim osobama od hemofilije.

LOLA: Kakva budućnost nas čeka kada su u pitanju hematološka oboljenja?

Dr. Mandić: Pojedina hematološka oboljenja su zbog primjene ciljne terapije postala izlječiva. Uvođenje personalizovane medicine uz primjenu genskog profilisanja i primjena savremenih modaliteta liječenja, kao i inovativne terapije, hematoloških oboljenja će imati mnogo bolje prognoze.

Roche Hematološki vikend se po deveti put, ove godine, u Banjaluci održava 20 i 21. septembra.

Pročitaj još

Od iste osobe




Najnovije