Starost nije bolest

Starost nije bolest, a u našem društvu se obično posmatra jedino kroz takvu prizmu. U ovom članku vas podsjećamo da se većina hroničnih oboljenja u trećoj dobi (istraživanja pokazuju čak četiri od pet!) mogu spriječiti ili barem kontrolisati uz pomoć fizičke aktivnosti te ujedno i pozivamo da ozbiljnije počnete brinuti o sebi. Na vrijeme i s puno ljubavi.

Evo šta moramo poduzeti SADA da starost ne bude bolest

1. Provjeren recept za dugu i sretnu starost
2. Evo kako dočekati starost bez bolesti
3. Pet PROVJERENIH tjelovježbi za lijepu i sretnu starost

 Zašto uopšte vježbati?

• Dobro zdravlje i još bolji izgled. Vježbe pomažu da se održi i ojača mišićna masa, poveća gustina kostiju i unaprijedi balans i fleksibilnost što sprječava padove. Osobe koje redovno vježbaju imaju jači imunitet i manje oboljevaju od osoba koje su u slabijoj kondiciji, a brže se i oporavljaju od bolesti ili povreda.

• Psihičko blagostanje. Fizička aktivnost omogućava bolji san (zaspi se brže i dublje), jača samopouzdanje (osjećate se bolje, izgledate bolje), omogućava da se bolje nosite s anksioznošću i depresijom (redovno vježbanje razvija ‘mentalnu zaštitu od depresije’). Tjelovježba prirodno oslobađa endorfin – hormon sreće i dobrog raspoloženja – što pomaže u izgradnji pozitivnijeg i optimističnijeg pogleda na svijet.
• Bogatiji društveni život. Rekreativne aktivnosti su odličan način da obogatite društveni život jer lako dolazite do novih poznanstava i s drugima se povezujete dugoročnije budući da imate zajednički interes.

Kako započeti s vježbanjem?

Da bi fizička aktivnost bila djelotvorna, mora biti redovna. Preporuka je da se barem dva-tri puta sedmično vježba u trajanju od 30-ak minuta. Vježba se ne mora obaviti odjednom. Ponekad možete izaći u dvije kratke šetnje od 15 minuta i zadovoljili ste dnevni minimum.

Ako ste prethodno bili neaktivni, najbolje je početi s vježbama nižeg intenziteta jer ćete tako izbjeći povrede. Preporučujemo vam da pronađite aktivnost koja će vam u potpunosti odgovarati i u kojoj ćete uživati jer to je jedini način da budete ustrajni.

 Najsigurnije i najkorisnije fizičke aktivnosti za starije osobe:

1. Hodanje – najprirodnija, najjeftnija i najjednostavnija vježba. Ne zahtijeva nikakve posebne vještine niti dodatnu opremu, a nudi mnogobrojne zdravstvene koristi: održavanje optimalne tjelesne težine, snižavanje lošeg a povećavanje dobrog holesterola, snižavanje krvnog pritiska, držanje pod kontrolom šećera u krvi i dijabetesa, oslobađanje od stresa. Hodanje bržim tempom jedan je od najboljih načina da se poboljša rad srca i poveća tonus mišića, a prednost hodanja u odnosu na trčanje je u tome što stvara manji pritisak na zglobove. Možemo hodati sami, u društvu prijatelja ili ljubimaca.
2. Plivanje – jedna od najboljih vježbi za starije osobe jer unaprjeđuje kardiovaskularno zdravlje, jača sve grupe mišića te snižava stres i anksioznost. Riječ je o iznimno dinamičnoj tjelovježbi koja zahtijeva stalno disanje uz pokretanje svih dijelova tijela. Plivanje, takođe, ne stvara pritisak na zglobove i odlična je vježba za osobe koje boluju od artritisa i osteoporoze.
3. Vožnja biciklom se preporučuje osobama koje imaju problem s težinom ili sa početnom artrozom budući da bicikl nosi najveći dio težine tijela pa se izbjegava opterećivanje zglobova. Vožnja biciklom omogućuje boravak na čistom vazduhu, naročito u proljeće i jesen. U toku zime i ljeta, kao zamjena za bicikl, može poslužiti sobni bicikl ili neka slična sprava za vježbanje kod kuće.
4. Vježbe kod kuće su odličan način razgibavanja, poboljšavanja disanja, ali i podizanja raspoloženja. Sve što vam je potrebno su udobna odjeća i obuća te da vodite računa da pod nije klizav. Svakodnevnim vježbama možete dodati i manje tegove jer će oni ojačati mišiće. Tegove možete napraviti sami tako što ćete prazne plastične boce napuniti vodom ili pijeskom.
5. Joga – idealna tjelovježba jer omogućava da istovremeno jačate koncentraciju, radite vježbe istezanja, vježbe snage i izdržljivosti, kao i vježbe balansa i fleksibilnosti. Zdravstvene koristi joge potvrdila je Svjetska zdravstvena organizacija koja ju je priznala kao zdravstveno-terapijski režim. Vježbe se izvode polako, s punom koncentracijom i s naglaskom na pravilno disanje. Duboko disanje sprječava emfizem pluća (ili ga olakšava ako je već prisutan), a većina ljudi plitko diše. Bitno je naglasiti da ni joga ne stvara pritisak na zglobove i kosti jer se kroz nju razvijaju mišići koji nose težinu tijela.

Mjere opreza

• S vježbanjem treba početi polako, a zatim postepeno povećavati trajanje i intenzitet kako bi se izgradila izdržljivost i kondicija.
• Prije vježbanja, tijelu dajte vremena da se pripremi i zagrije, a to se može postići pomoću vježbi za istezanje.
• Obucite se prikladno, a posebnu pažnju obratite na adekvatnu obuću. Odgovarajuća obuća smanjuje rizik od povrede i vježbanje čini ugodnim.
• Konzumirajte dovoljno tečnosti i uvijek sa sobom nosite bocu s vodom.
• Zaustavite se na prvi znak bola. Sami sebe najbolje poznajete i čim osjetite i najmanju nelagodu (naglo ubrzavanje rada srca, vrtoglavicu), prestanite s vježbama.
• Ukoliko imate zdravstvene poteškoće, obavezno se posavjetujte s vašim ljekarom kako biste znali koje vježbe izbjegavati.

Posjetite Dom Sentivo i vi <3